Velebitski ustanak bio je prva luč hrvatske samostalnosti

Marin Smolčić



BRUŠANI Oružanim napadom na žandarmerijsku postaju prije 89 godina hrvatski domoljubi najavili su novi pristup stvaranja nacionalne države, kao odgovor sve izraženijoj velikosrpskoj hegemoniji. Ono o čemu su tada tajno govorili mnogi građani i političke opcije u Jugoslaviji, u djelo su proveli domoljubi s područja Like i primorja. Tako se 6. rujna 1932. godine dogodio Velebitski ustanak.


Kod spomen-obilježja podignutom u Brušanima na mjestu nekadašnje žandarmerijske postaje organizirana je danas komemoracija u čast toga povijesnog događaja. Organizirali su je UHDDR-a grada Rijeke i Hrvatsko nacionalno vijeće. Predsjednik udruge riječkih drgovoljaca Mile Biondić naglasio je misao-vodilju štovanja ovakvih dogaađaja iz hrvatske povijesti.


-Ovaj povijesni događaj nije bio toliko važan po vojnom kontekstu, ali je tada silno odjeknuo u cijeloj Europi. Tada se uvidjelo koliko je mali hrvatski čovjek spreman boriti se za svoju slobodu i samostalnost. Velebit je naša posebna planina koja je oduvijek imala ogromnu simboliku kod nas Hrvata, svoju veliku težinu zato ovakve događaje moramo s pijetetom održavati i sjećati ih se, rekao je novinarima Mile Biondić.




Vijenac su zajednički položili župan ličko-senjski Ernest Petry i izaslanik Ministarstva hrvatskih branitelja Marko Ratković. Tom prilikom župan Petry je naglasio povijesni kontekst Velebitskog ustanka.


-Iznimno sam počašćen što se danas skupa sa svima vama nalazim na ovome mjestu. Bio je ovo početak ustajanja hrvatskog naroda protiv torture beogradskog dvora. Hrvatski narod se odupro i mnogo većim iskušenjima, a u Domovinskom ratu smo dokazali koliko uistinu želimo vlastitu državu i koliko je pobjedonosna Oluja bila potrebna. Kao Ličani i Hrvati možemo biti ponosni što se prvi oružani ustanak u tadašnjoj Jugoslaviji dogodio upravo u Brušanima. Zahvaljujem se svima vama na dolasku, a posebno Ministarstvu hrvatskih branitelja što je danas s nama njihov predstavnik g. Marko Ratković. Ovo je zapravo počast svim hrvatskim braniteljima koji su dali svoje živote za hrvatsku slobodu, rekao je tom prigodom je župan Petry.



Vijence su položili i predstavnici Grada Gospića, kao i brojnih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Gradonačelnik grada Gospića Karlo Starčević istaknuo je činjenicu kako je u vrijeme Velebitskog ustanka u Lici živjelo više od 150 tisuća ljudi.


-Danas nam nema niti 45-50 tisuća. Toliko sanjali o samostalnoj državi, pale su za tu ideju mnoge žrtve. Pitam se za što su pale? Za državu u kojoj žive starci, za državu sa sve manjim brojem stanovnika. Zadnji je tren da se odgovorni uhvate u koštac s ovom problematikom koja od Like i Hrvatske stvara „zelenu pustinju“, ustvrdio je Starčević.


Pred 200-tinjak domoljuba riječi molitve predvodio je don Anđelko Kaćunko.


Nakon polaganja vijenaca i prigodnih riječi štovatelji ovog povijesnog događaja zaputili su se na Jadovno, predio Krč, i još jednom se na grobu ustanika Stjepana Devčića prisjetiti tih dana.


U vjeronaučnoj dvorani crkve sv. Martina u Brušanima održan je potom okrugli stol na temu „Emancipacijski potencijal Velebitskog ustanka“. Na tu temu govorili su znanstvenici Ante Bežen, Ivan Brlić, Josip Jurčević i Stipe Kutleša.