Premijer Andrej Plenković je tijekom zadnjeg boravka u Lici uveličao tradicijsku manifestaciju „Jesen u Lici“. Tom je prigodom je u društvu nekolicine ministara i župana Ernesta Petryja obišao zgradu i postrojenja Razvojnog centra Ličko-senjske županije, potpuno renoviranog objekta od kojeg OPG-i i budući i sadašnji privrednici Like puno očekuju.

Nazočnima se tada prigodnim govorom obratio ravnatelj Razvojnog centra Mile Milković. Ovaj 36-godišnji mladić među svojim referencama ima diplomu turističkog komunikologa i jednu skrivenu ljubav koju je nasljedio od oca-Mile obožava pčele i svaki svoj slobodan trenutak provodi u obiteljskom pčelinjaku u Smiljanu.

Ravnatelj Milković je trenutno jedini zaposlenik Razvojnog centra, respektavilnog resursa od 1700 m2, ali se nada da će vrlo skoro doći do promjena.

– Raspisali smo natječaj za prehrambenog tehnologa koji bi se bavio proizvodnim dijelom posla unutar centra. U donjem dijelu zgrade već je instalirana najmodernija oprema za skladištenje meda, za proizvodnju želetiranih supstanci i sušenje voća.

Po sistematizaciji imamo predviđenih osam zaposlenika i popunjavanjem i zapošljavanjem djelatnika ovdje će mjesto naći i predstavnici HAMAG-a i Ličke razvojne agencije (LIRA). Tako će ovaj objekt postati i mjesto gdje će poduzetnici moći dobiti svaku moguću stručnu pomoć i savjete neophodne za početak ili razvoj postojećeg poslovanja. Bit će to stručna poduzetnička potpora.

Kroz pojam i funkciju akceleratora želimo sve postojeće podutenike potaknui i pomoći im u daljnjem radu. Bit će to kroz edukaciju i kroz konkretne usluge. Pomagat ćemo i u ostvarivanju kredita i financijskih potpora, u kreiranju web-a, grafičkim dizajnom. Pomoć ćemo kroz tu široku lepezu usluga davati početnicima, kao i poduzetnicima koji žele razvijati svoju djelatnost.

Dakle, mi nećemo djelovati samo kao inkubator okrenut poduzetnicima- početnicima. Inače ovakve ustanove kod nas i u svijetu uglavnom služe kao poduzetnički inkubatori i djelovanjem su okrenuti početnicima.

Mi tako ne mislimo raditi jer bi se potrebna pomoć uskraćivala već postojećim poduzetnicima, što bi svakako bilo pogrešno. Također nećemo djelovati selektivno i opredjeliti se za pomoć samo jednom proizvodnom sektoru.

Stručna pomoć za sve koji je trebaju

Kakav će u tom smislu biti tretman prema postojećim vlasnicima OPG-a?

– Svi oni su dobro došli jer nam je cilj unaprijediti njihovu proizvodnju. Mi te ljude ne možemo učiti kako treba proizvoditi. Oni su u tome vrlo vješti i znaju svoj posao. Poboljšanje plasmana, marketing, širenje proizvodnje, eventualno skladištenje-tek su dio pomoći koju možemo pružati postojećim OPG-ima.

Ukupno gledano tim OPG-ima ćemo nastojati unaprijediti taj njihov proizvod i svega onoga čega se ta djelatnost tiče.

Proteklih dana sam razgovarao s nekoliko proizvođača pekmeza. Razgovarali smo o načinima poboljšanja kvalitete njihovih proizvoda, o skladištenju, plasmanu i intenzivnijem izlasku na tržište. Moj hobi su pčele, medi i pčelinji proizvodi, ali sam u ovome poslu i mojoj skoroj budućnosti zainteresiran za mnoge oblike proizvodnje i rada naših OPG-a.

Opet ću spomenuti tehnologa koji će tim ljudima moći analizirati pekmeze, definirati količine šećera, suhe tvari, sastav proizvoda… Malim savjetom se može puno pomoći da njihovi pekmezi budu dugotrajniji, kvalitetniji i ukusniji.

Koje bi bile djelatnosti ostalih stručnih službi Centra?

– Ono u čemu Lika pomalo „kaska“ jesu marketing i tehnologija, na koje se nastavlja plasman proizvoda. Na sreću sve više OPG-a i općenito proizvođača imaju svoje web-stranice pa na taj način znatno proširuju krug svoga djelovanja i plasmana proizvodnje.

Djeluje minorno, ali treba istaknuti jedan detalj s plasmanom pekmeza. Veliki robni centri uglavnom traže manja pakovanja, dok su naši proizvođači naučili raditi s teglama od jednog kilograma. Treba uvažiti potrebe i zahtjeve tržišta i trgovina, treba im se prilagoditi i brzo reagirati.

U pitanju je promjena mentalnog sklopa naših proizvođača. Mi ćemo biti tu da dademo savjete oko promjene ambalaže, veličine, punjenja, pakiranja i dizajna. Treba poštovati i taj logistički dio posla.

Trgovine jako vode računa o izgledu i pakiranju proizvoda, količinama, koliko se nekog proizvoda može staviti na paletu i dalje distribuirati. Sve ovo su dijelovi prodajnih lanaca koji se ne mogu prepustiti slučaju.

Ti problemi nisu neriješivi i vjerujem da će lički poduzetnci na vrijeme i kvalitetno reagirati na sve promjene i uvjete na tržištu, kaže ravnatelj Milković.

Šansa za šljive

Na zadnjem Festivalu šljiva održanom u NP Plitvička jezera čuo se podatak po kojem RH i dalje uvozi mnoštvo suhih šljiva iz Mađarske. Istodobno se događa da mnogi lički šljivari ostanu neobrani jer nema mlađih berača, sve manje se peku rakija i pekmez, a općeniti interes za ličku šljivu imaju sve brojniji nakupci.

Milu Milkovića pitamo za rješenje ovih problema.

– Čak trećina naših reursa u Razvojnom centru planirana je za sušenje voća. Pri tome se većinom misli o sušenju šljiva. Mi u Lici od voćarstva trebamo najviše voditi računa upravo o šljivi bistrici. To voće ovdje odlično uspjeva, odgovaraju mu klima, tlo i vlažnost.

Uzgoj šljiva mora se intenzivirati jer je sastav naše skromne bistrice daleko bolji od nekih razvikanih sorti. Mi ćemo moći sušiti krušku, jabuku, aroniju i sl., ali prvenstveno će u našim sušarama mjesto naći šljive.

Nadan se da ćemo zajedno s našim OPG-ima potaknuti intenzivniju proizvodnju suhih šljiva i da upravo taj lički proizvod bude uskoro zastupljeniji na hrvatskom tržištu. Osim vrhunskog sastava i kvalitete naša bistrica je voće koje se ničim ne tretira i potpuno je ekološko, naglasio je ravnatelj Razvojnog centra Ličko-senjske županije Mile Milković.