Ponosni darivatelj

Kraljevičanin Zoran Ivančević krv je darovao već 115 puta: ‘Ponosan sam da nekome mogu vratiti osmijeh’

Biljana Savić

Do sada je Zoran darivao punu krv 60 puta i 55 puta krvnu plazmu na staničnom separatoru. Darivatelj krvi na staničnom separatoru postao je 2014., a na ovaj humani put, koji je postao njegov način života, zakoračio je 18. rujna 1996., na 17. rođendan



RIJEKA – Zoran Ivančević prošli je tjedan krv darivao 115. puta, a ima tek 40 godina. Ovako veliki jubileji obično se vežu uz darivatelje krvi starije dobi, no stvar je u darivanju plazme.


Zoran je darivatelj krvi staničnim separatorom, a takvi darivatelji krv mogu darivati češće. Naime, davanje trombocita staničnim separatorom može biti do 12 puta godišnje, a darivanje plazme staničnim separatorom može biti do 25 puta godišnje.


Zoran je rođen 1979. godine u Varaždinu i kaže da je njegova kći Kiara jako ponosna na svog tatu i uredno vodi brigu o datumu određenog dana za darivanje da tata ne bi slučajno zaboravio otići.




Sad je djelatnik PU primorsko-goranske Rijeka, u odjelu kriminalističke policije-služba za očevide i kriminalističku tehniku, gdje radi kao kriminalistički tehničar.


Furešt zaljubljen u Kvarner


– Od 14. lipnja 1999. godine, nakon završetka Policijske akademije u Zagrebu, zbog potrebe službe raspoređen sam na ovaj prekrasan Kvarner, u mjesto Omišalj, gdje sam počeo raditi kao policajac vježbenik, u koji sam se vjerojatno kao i većina nas furešta odmah zaljubio na prvi pogled.


Tu sam upoznao mnoge drage ljude, stekao mnoga prijateljstva i simpatije lokalnih domaćih ljudi, a to mi je bilo jako važno da se lakše snađem u novozapočetom životu daleko od kuće s tek navršenih 19 godina života.


U životu, a tako i na akademiji, sam naučio da lijepa riječ, opomena i neko dobro djelo, znače i vrijede više nego jedna naplaćena kazna za nepropisno parkiranje, kaže nam Zoran.


Sad živi u Kraljevici, voli more i podmorje, pa često u slobodno vrijeme zaroni, jer sam ronilački tečaj položio u KPA Adria Kraljevica.


– Volim ribolov i tunolov i dio sam slovenske Big game fishing posade broda OHANA.


Krv je prvi put darivao kao polaznik Policijske akademije u Zagrebu 18. rujna 1996. godine, na njegov 17. rođendan i od tada neprekidno daje krv, pune 24 godine.


– Dosad sam darivao punu krv 60 puta i 55 puta krvnu plazmu na staničnom separatoru.


Krv darujem jednostavno iz plemenitog i humanog razloga, to mi je naprosto postalo način života, ponosom me ispunjava osjećaj da nekomu mogu pomoći i vratiti osmijeh na lice, a to mi je ujedno i dobar način za provjeru zdravstvenog stanja s obzirom na to da prije svakog darivanja prolazim liječnički pregled, kaže Zoran i dodaje da je 2014. godine postao darivatelj krvi na staničnom separatoru.



Čovjek i uređaj


– Zdravlje me za sada dobro služi i imam jako dobar broj trombocita, što je jako važno za darivatelja na staničnom separatoru, pa sam tako u 2018. i 2019. godini neprekidno darivao 24 puta, kaže Zoran i pojašnjava da davanje »pune« krvi traje u prosjeku od 8 do 12 minuta, a da postupak uzimanja krvi staničnim separatorom traje puno duže, jer se prvo uzima plazma, a zatim se uzimaju trombociti, i to obično traje od 90 do 120 minuta.


Zahvaljujem dragim i ljubaznim djelatnicama za transfuziju KBC-a Rijeka – Natali, Sandri, Nives… koje su cijelo vrijeme uz mene dok traje proces uzimanja, brinući se da mi vrijeme što brže prođe kroz razgovor i pokoju šalu, jer sam svjestan koliko je to stresno, kako za njih, tako i za mene, da svih sedam ciklusa izuzimanja i vraćanja prođu bez alarmića na aparatu, jer cijena seta koji se sastoji od vrećice, cjevčice, filtera i senzora košta oko 1.800 kuna, pa nije baš poželjno da se mora prekinuti proces osim ako su za to opravdani uvjeti, primjerice da mi dođe slabo ili se pojavi greška na aparatu, jer ipak je darivatelj ljudsko biće, a uređaj spojen na darivatelja je tehnika, koja isto može imati svoju žutu minutu.


Stekao sam već dovoljno darivateljskog iskustva da ja to brzo riješim, napravim mali pomak prstima ili oslabim pritisak loptice i opet je sve OK, pripovijeda nam naš svestrani, humani sugovornik.


Dio povijesti


– Nas darivatelje krvi na staničnom separatoru se najčešće gleda malo drukčije, čak bi se usudio reći s malom dozom ljubomore, jer se u relativno kratkom vremenu može brzo prijeći ona prekrasna i ponosna brojka 100, što je san svakog darivatelja, ocjenjuje.


Zoran je 7. prosinca prošle godine postao dio povijesti davalaštva krvi u Rijeci, za što je od Gradskog društva Crvenog križa Rijeka primio primjerak svoje stranice koja će biti uvezana u svečanu knjigu Kluba darivatelja krvi 100 kapi, na što je iznimno ponosan, kaže i ispričava nam se što nije mogao s nama razgovarati onoga dana kad smo ga zvali.


– Oprostite za nekidan, bio sam izvan službe i fokusiran na potragu nestalog dečka iz Drivenika. Taj dan išao sam u noćnu smjenu, znajući da dolazi ružno vrijeme i da ga moramo što prije pronaći i vratiti kući zabrinutim roditeljima.


Imao sam osjećaj da ćemo ga pronaći, intuicija me nije prevarila i taman kad sam započeo svoju redovnu noćnu smjenu primio sam sretnu vijest s terena od prijatelja da su ga pronašli i doveli kući, pripovijeda nam Zoran i crticu iz svoj policijskog života.


– Jedino mi je žao što nisam primio svoje odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, od bivše predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a što mi je bila velika želja, no, što je, tu je…, kaže Zoran.


Što reći, nego bravo i hvala, Zorane.


Zašto se uzima krv staničnim separatorom


Odgovor će zornije pokazati važnost Zoranovog darivanja krvi. Naime, uspješno liječenje bolesnika ne može se provesti bez dovoljnih količina krvi i krvnih pripravaka.


Tijekom transfuzijskog liječenja bolesnici dobivaju samo sastojak krvi koji im je potreban za liječenje. Količina primljenih pripravaka krvi ovisi o vrsti bolesti i načinu liječenja.


Transfuzijski liječeni bolesnik prosječno primi 2 doze koncentrata eritrocita, 1,5 doze plazme i 6 do 8 doza koncentrata trombocita. Kiruški bolesnici trebaju u liječenju više koncentrata eritrocita, bolesnici s opeklinama više trebaju plazmu, a bolesnici s malignim bolestima koji se liječe kemoterapijom ili transplantacijom koštane srži trebaju više desetaka doza koncentrata trombocita.


Liječenje bolesnika s leukemijom i drugim zloćudnim bolestima krvi i ostalih organa vrlo je uspješno, ali traje mjesecima i zahtijeva velike količine koncentrata trombocita.


Čak 70 posto leukemija u djece i više od 50 posto leukemija u mlađih odraslih osoba može se potpuno izliječiti primjenom kemoterapije i/ili transplatacijom koštane srži uz redovito transfuzijsko liječenje krvnim pripravcima.


Iz jedne doze darovane krvi od 450mL pripravlja se samo jedna doza koncentrata eritrocita, jedna doza plazme, jedna doza koncentrata trombocita ili jedna doza koncentrata leukocita.


Tim načinom može se zadovoljiti potrebe bolesnika za eritrocitima, ali se ne mogu sakupiti dovoljne količine plazme i trombocita.


No, od jednog darivatelja na staničnom separatoru dobiva se količina trombocita koja je jednaka količini koja se dobije pripravljanjem koncentrata trombocita iz 6 do 8 doza krvi.


Na taj način koncentrat trombocita priređen iz krvi jednog darivatelja može zadovoljiti dnevnu potrebu liječenja jednog bolesnika. Također, darivatelji staničnim separatorom pozivaju se za određenog bolesnika, ovisno o njihovoj krvnoj grupi.