SUKOB

Grad Rijeka ne želi prelazak na online nastavu za više razrede osnovnih škola, dio ravnatelja se ne slaže

Ingrid Šestan Kučić

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Grad Rijeka ne smatra opravdanim prelazak na online nastavu, pogotovo što se radi o tjednu prije kraja polugodišta. Učenici, uz to, ne koriste javni prijevoz, a samo 0,8 posto ih je pozitivno na virus. Dio ravnatelja ne misli tako



RIJEKA – Ministarstvu znanosti i obrazovanja do jučer je 11 županija prijavilo da će njihove srednje škole od idućeg ponedjeljka pa do početka zimskih praznika umjesto nastave u učionici održavati online nastavu. Tako bi se tek 18. siječnja, odnosno s početkom drugog polugodišta, u učionice trebali vratiti srednjoškolci iz Primorsko-goranske, Istarske, Zadarske, Varaždinske, Osječko-baranjske, Međimurske, Zagrebačke, Vukovarsko-srijemske te Požeško-slavonske županije i Grada Zagreba, dok je Krapinsko-zagorska županija donijela odluku o prelasku na mješoviti B model do zimskih praznika.


Vrlo lako je moguće i da će učenici viših razreda osnovnih škola Primorsko-goranske županije također od 14. prosinca na online nastavu, a odluku o tome hoće li tjedan i pol prije početka zimskih praznika učionice napustiti i stariji osnovci, donijet će Stožer civilne zaštite Primorsko-goranske županije do petka.


Nema razloga


Međutim, eventualni prelazak starijih osnovaca na online nastavu podijelio je mišljenja, jer trenutno stavovi nisu usuglašeni, a Grad Rijeka kao osnivač najvećeg broja osnovnih škola na području županije to baš i ne smatra potrebnim.




– Od početka školske godine prate se podaci o broju pozitivnih učenika, nastavnika i nenastavnog osoblja te o broju razrednih odjeljenja u osnovnim školama, između ostalog i kako bi se moglo reagirati promjenom modela provođenja nastave u slučaju širenja zaraze u pojedinim školama. U ovom trenutku u osnovnim školama kojima je osnivač Grad Rijeka 10 posto učenika je u samoizolaciji te je manje od 1 posto učenika (0,8 posto) pozitivnih na virus.


Istovremeno 6,7 posto razrednih odjeljenja, njih 32, je u samoizolaciji. S obzirom na trenutno stanje ne vidimo razloga da se uvede online nastava, osobito što se to radi tjedan dana prije kraja prvog polugodišta. Također, učenici osnovnih škola ne koriste javni prijevoz, jer u većini slučajeva pohađaju školu najbližu mjestu stanovanja, odnosno manji broj djece iznimno putuje u dislocirane škole, što dodatno smanjuje njihovu izloženost potencijalnoj zarazi.


Naravno, odluku županijskog Stožera civilne zaštite, bez obzira na to kakva će ona biti, prihvatit ćemo i provesti i u našim školama, kažu u Gradu.


Sklonost prema prelasku na online nastavu primorsko-goranskih učenika od 5. do 8. razreda pokazuje pak dio ravnatelja, što u svom osvrtu na prvo polugodište ističu predsjednik ogranka Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Damir Šegota te voditelj Stručnog županijskog Vijeća ravnatelja osnovnih škola PGŽ-a Zoran Pavletić.


– Zahvaljujući svima uspjeli smo velikim trudom i zalaganjem ovo izazovno polugodište gotovo do kraja provesti u modelu A, jedinom i pravom nastavom u razredu. Struka je stava da je izravna nastava nezamjenjiva u svladavanju nastavnih sadržaja i da jedino takvim oblikom rada učenici razvijaju sve socijalne, pedagoške, psihološke i ostale osobine.


Zadnjih 8 radnih dana u prvom polugodištu predložili smo osnivaču i Stožeru CZ-a PGŽ-a da predmetna nastava osnovnih škola i srednje škole kojima je Županija osnivač pređu na model C, odnosno na online nastavu, ali iz preventivnih i organizacijskih razloga, jer smo polugodište zapravo već i priveli kraju u redovnoj nastavi, osim stručne prakse i vježbi za učenike srednjih škola. Online nastavu smatramo nužnim zlom kada nije moguće zbog poznatih okolnosti više biti u školama, a radi zdravstvene sigurnosti učenika i zaposlenika, smatraju Šegota i Pavletić.


Promjena modela


Ujedno dodaju da zbog dobre organizacije rada, pravilno odabranog modela održavanja nastave te svakodnevne komunikacije s liječnicima nije bilo značajne transmisije virusa COVID-19 u školama tijekom prvog polugodišta. Kod pojave malobrojnih slučajeva zaraze koji su najčešće »doneseni« u škole, bez odlaganja konzultirane su nadležne zdravstvene institucije te su u koordinaciji i dogovoru s osnivačem i lokalnim stožerima donosene odluke o samoizolaciji, kao i odluke o promjeni modela izvođenja nastave, a posebno naglašavaju bezrezevnu podršku osnivača.


Iako će dio škola s početkom idućeg tjedna službeno započeti online nastavu, prema podacima Ministarstva već sada svega 53 posto škola, odnosno njih 726, uspijeva održavati nastavu u učionicama u potpunosti, dok potpunu online nastavu ima 11 posto škola, njih 154, a sve ostale nastavu provode u mješovitom modelu.


U školskom sustavu trenutno je više COVID-pozitivnih djelatnika nego što ih je u samoizolaciji. Naime, 789 zaposlenika školskog sustava je COVID-pozitivno, što je 1,22 posto zaposlenih, dok je u samoizolaciji 641 djelatnik, dok se pozitivni učenici i oni u samoizolaciji broje u tisućama. Posljednji podaci Ministarstva kažu da je u samoizolaciji 9.974 učenika, a COVID-pozitivnih je 1.939