Goranska gastro avantura

Gastro jesen u Gorskom kotaru: Dođite na raznovrsne, maštovite i ukusne obroke

Marinko Krmpotić

Petar Hrg i Boris Kauzlarić

Petar Hrg i Boris Kauzlarić

Poznati kuhar Boris Kauzlarić jesen ističe kao bogato razdoblje koje je kroz stoljeća Goranima donijelo raznovrsnost i maštovitost u pripremi hrane, a dio toga bit će ponuđeno i u dvadesetak goranskih restorana, i to već od ovog vikenda



Nakon prva tri uvodna mjeseca, Goranska gastro avantura nastavlja se i u rujnu, ljetno-jesenskom mjesecu koji će iznova svima koji navrate u neki od dvadesetak goranskih restorana ponuditi obilje hrane pripremljene na tradicionalan način te, naravno, vezane uz sezonsku gastro tradiciju ovog kraja.


Konkretno to znači da rujan donosi jela koja će se temeljiti na mesu jelena, šumskim vrganjima, koromadi, svježem zelju, kupinama i jabukama.


To je temelj, a priprema, obrada i nazivi jela ovise o samim restoranima i kuharima pa se tako jelensko meso može pripremiti i ponuditi na različite načine: šumski vrganji mogu biti i prilog i dio slasnih juha, s kupinama i jabukama mogu se raditi mala čuda…




No, evo kako će dio tih sezonskih namirnica koristiti Boris Kauzlarić, vlasnik delničkog restorana »Kauzlarićevi dvori«.


Gljive i zelje


– U gastro tradiciji našeg zavičaja jesen je bogato razdoblje pa je to kroz stoljeća Goranima donijelo raznovrsnost i maštovitost u pripremi hrane, a dio toga ponudit ćemo i mi, i to već od ovog vikenda. Juha od žute kolerabe bit će jedan od naših aduta, jer osobno jako cijenim koromadu kao namirnicu i godinama je promoviram u svojim restoranima.


Kad je o jelenskom mesu riječ, tu će svakako biti jelenski gulaš, ali i medaljoni od jelenskog hrbata te razne vrste zapečenog mesa od hrbata. Od priloga će tu biti mahune umotane u špek, domaći goranski krumpir, svježe zelje i palenta kompirica, a od deserata štrudle i pite.



Posebnu pažnju posvetit ćemo gljivama, odnosno pravim šumskim vrganjima i lisičarkama koje ćemo nuditi kroz nekoliko vrsta pašte s vrganjima, ili te vrste gljiva nuditi kao prilog uz jela od divljači, a tu kombinaciju glavnog jela ili priloga koristit ćemo i za one koji vole svježe zelje koje će biti u ponudi kao salata, a koje se može pretvoriti i u glavno jelo, kao što su krpice sa zeljem, govori Kauzlarić koji je zadovoljan dosadašnjom realizacijom projekta »Gastro avanture«.


Domaći sladoled


– Ono što smo do sada nudili izazvalo je pažnju – od vepra, srnetine i pastrve pa do nekih još jednostavnijih stvari kao što je tzv. ajngemacht iliti kokošja juha s povrćem, mesom i knedlima od griza.


Taj naš mali specijalitet išao je u kolovozu baš jako dobro, a zanimljivo je da mnogi naziv baš i nisu razumjeli, ali kad bi probali jelo, ostajali su oduševljeni. Isto tako bilo je i sa slasticama te našim domaćim sladoledom.



Općenito, ovaj projekt vrijedan je svake pažnje i na nama je da ga kvalitetnom i raznovrsnom ponudom podržimo. Štoviše, mislim da bi domaće OPG-ove trebalo što ćešće kontaktirati i motivirati da surađuju s nama te da se u našoj kuhinji, odnosno na stolu gosta što češće nađu autohtone namirnice iz našeg zavičaja, smatra Kauzlarić.


Primarni proizvod


– Kroz Goransku gastro avanturu domaći restorani sve se kvalitetnije predstavljaju, ističe direktor TZ-a Gorskog kotara Petar Hrg koji govoreći o dosadašnjim iskustvima vezanim uz ovaj projekt ističe:


– Želja da istaknemo i, ponajprije domaćem gostu, ponudimo tradicionalna goranska jela još je jača nakon ovih početnih iskustava. Gastronomija je svakako jedan od primarnih proizvoda cijele naše regije i tu svakako možemo puno učiniti, pa je nužno što kvalitetnije nastaviti ovaj projekt, marketinški se i dalje što jače predstavljati i oglašavati te, naravno, gostima u restoranima nuditi bogatstvo gastrookusa našeg kraja.


Početnim iskustvima iz prva tri mjeseca smo zadovoljni, a ovih dana slijedi detaljnija i sveobuhvatnija analiza kroz koju ćemo vidjeti što je bilo dobro, a što nije te što treba raditi da narednih mjeseci budemo još bolji, zanimljiviji i privlačniji gostu.


Svakako nastavljamo projekt i dovest ćemo ga do željenog cilja od jedne pune godine i tada ćemo moći dati sveobuhvatnije ocjene te planirati daljnje korake, rekao je Hrg.