Autentična zdanja

Čuvari goranske baštine: ‘Kako smo obnovili naše 200 godina stare kuće’

Marinko Krmpotić

Silko Štefančić i Ivan Padavić / Foto: M. KRMPOTIĆ

Silko Štefančić i Ivan Padavić / Foto: M. KRMPOTIĆ

Pojedinci uz puno truda, često i novca, nastoje što vjernije sačuvati izgled svojih starih kuća



BROD MORAVICE – Zbog svoje izdvojenosti, prošlosti i zemljopisnih karakteristika, Gorski kotar uvijek nudi niz zanimljivosti, a na jednu od njih ovog smo ljeta naišli na brodmoravičkom području, kraju koji nudi brojna mala, u šume sakrivena naselja, u kojima danas, na žalost, živi jako malo ljudi. No, ti koji se ipak odluče ostati tu – ili bar doći ljeti – itekako vole svoj zavičaj i trude se sačuvati njegovu povijest i običaje. Među njima pažnju svakako posebno zaslužuju oni koji uz puno truda, često i novca, nastoje što vjernije sačuvati izgled svojih starih kuća u koje najčešće dolaze ljeti i žive tu baš onako kako su nekada davno živjeli njihovi preci.


Jedan od njih je i Ivan Padavić, Riječanin koji inače živi na Viškovu, cijeli je radni vijek proveo u Rijeci, ali se redovito svakog ljeta vraća u rodno seoce Razdrto, svojoj lijepoj staroj kući…


»Uz mene ponekad dolazi i moja sestra pa zajedno brinemo o našoj više od dva stoljeća staroj kući u kojoj je nekada bila i gostionica. Naravno, posla je puno i čovjek ne može uvijek napraviti sve što želi, ali mene već i sam dolazak ovamo umiruje i čini zadovoljnim jer se u ovoj prirodi odmaram i uživam, radim u kući i oko kuće«, govori Padavić pokazujući staru kuću u kojoj je raspored prostorija isti kao pred dva stoljeća, a posebna je atrakcija četiri metra dubok prostor smješten na jednom kraju kuće koji je, pretpostavlja se, služio za skrivanje i šverc u godinama kad je država bila neprijatelj ljudima – a to je bilo često.


 Ivan Padavić u svojoj staroj kući u seocu Razdrto sačuvao puno starina / Foto: M. KRMPOTIĆ

Ivan Padavić u svojoj staroj kući u seocu Razdrto sačuvao puno starina / Foto: M. KRMPOTIĆ


Crna kuhinja




Tek nekoliko kilometara od Razdrtog smještene su Male Drage, prekrasno seoce u kojem se, kao i u Razdrtom, ljeti broj stanovnika poveća u odnosu na sada dva stalna prijavljena. Stotinjak metara od lijepe i velike crkve, smještena je stara mala kuća koju su mještani sačuvali u izvornom obliku građevina kakve su bile tipične pred više od 300 godina. Sama kuća nema tu starost jer je dograđivana i obnavljana, ali je namjerno u njoj ostavljen raspored nekadašnjih prostorija pa je moguće vidjeti tzv. »crnu kuhinju« (naziv dolazi od dima koji se dizao s ognjišta), kao i ostale prostorije u kojima su živjele cijele obitelji koje su znale imati i po desetak članova.


U neposrednom susjedstvu je i izvrsno uređena kuća zagrebačkog arheologa Silka Štefančića, zaljubljenika u svoje rodne Male Drage iz kojih je od djeda i bake prema Zagrebu otišao nakon što je u lijepoj staroj školi tog mjesta završio prvi razred. No, u malodraški zavičaj vraćao se uvijek, a od 2007., kad je od ujaka naslijedio kuću izgrađenu 1831. godine, tu je gotovo svako ljeto provodio vrlo radno.


Silko Štefančić pred obiteljskom kućom koja je davno služila i kao škola u Malim Dragama / Foto: M. KRMPOTIĆ

Silko Štefančić pred obiteljskom kućom koja je davno služila i kao škola u Malim Dragama / Foto: M. KRMPOTIĆ


«Velikodušni« konzervatori


– Godine 2010. krenuo sam s radovima obnove, a cilj mi je bio u što većoj mjeri sačuvati autentičnost pa stoga korištenje bilo kakvih novih materijala nije dolazilo u obzir. Kad su u pitanju bili radovi vezani uz kamen, skupljao sam staro kamenje, klesao ga i prilagođavao potrebama uređenja. Prozore sam uređivao tako da su drveni i identičnog oblika kao nekada. Kuću sam obnovio od krova preko plašta pa do svih drugih dijelova i sigurno će narednih 50 godina biti u ovom stanju, a to znači pogodna za stanovanje. Štoviše, svojim sam radom motivirao i susjeda na sličnu obnovu kojoj je on pristupio na suvremeniji način – govori Štefančić dodajući da je na početku radova obnove posebno bio nezadovoljan odnosom Konzervatorskog zavoda iz Rijeke.


Ovako su u Gorskom kotaru izgledale kuće prije tri stoljeća

Ovako su u Gorskom kotaru izgledale kuće prije tri stoljeća / Foto: M. KRMPOTIĆ


– Budući da sam arheolog, obavijestio sam ih da ću vršiti radove te zatražio i pomoć jer mi je cilj bio ovu skoro dva stoljeća staru kuću obnoviti u skladu sa svim pravilima zaštite ovakvih objekata. Rekli su da će mi pomoći sa tri tisuće kuna, te u ime toga tražili i ključ od kuće! Naravno da nisam pristao jer tri tisuće kuna su zaista mrvice u odnosu na vrijednost obavljenih radova. No, to je, rekao bih, općenito slika odnosa našeg društva prema prošlosti, odnosa koji se vidi i u ovom mjestu gdje, na žalost, nemamo podršku lokalne samouprave u očuvanju bogatog nasljeđa ovog kraja. Škola nam se ruši, iako je jedna od najljepših starih škola u Gorskom kotaru, divna je i stara crkva čiji je krov tornja u jako lošem stanju. Mislim da bi puno više pažnje trebalo poklanjati očuvanju ovih divnih starih građevina koje čuvaju duh prošlosti – rekao je Štefančić.