IRENA PERŠIĆ ŽIVADINOV

Direktorica TZ-a o turističkom iskoraku Kvarnera: “Moramo prestati brojiti goste, važnije je koliko troše”

Alenka Juričić Bukarica

Irena Peršić Živadinov Snimio: Mateo Levak

Irena Peršić Živadinov Snimio: Mateo Levak

Cilj održivog turizma je s manje gostiju postići bolji financijski rezultat. Mi postajemo već i preskupi za dio gostiju i tu dolazi do selekcije jer pitanje održivog razvoja turizma nije podizati svake godine brojke, već da lokalno stanovništvo dobro živi od turizma bez narušavanja okoliša.



Turistička regija Kvarner danas ima smještajni kapacitet od oko 203 tisuće stalnih kreveta, od čega oko osam tisuća u kapacitetima s pet zvjezdica te oko 56 tisuća u kapacitetima s četiri zvjezdice. Ulaganje u kvalitetu i rast kvalitete ponude, strateška je odrednica ove turističke regije koja se profilira u destinaciju visoke kvalitete i svoju turističku budućnost gradi na toj premisi. Kvarner želi razvoj kroz rast kvalitete turističke ponude što se ogleda i u nizu investicija u objekte koji su, s obzirom na visoku kvalitetu ponude i u ovo vrlo izazovno pandemijsko vrijeme privlačili goste.


Ali i u onima koje su najavljene i u narednim godinama dodatno će preobraziti ovdašnji turizam. O tom kvalitativnom iskoraku Kvarnera kao turističke destinacije, o tome što gost od turizma visoke kvalitete na Kvarneru može očekivati, ali i tome gdje još postoji prostora za napredak, razgovarali smo s Irenom Peršić Živadinov, direktoricom Turističke zajednice (TZ) Kvarnera.


Rast zvjezdica


Koliko je posljednjih godina rastao broj kreveta u kapacitetima s četiri i pet zvjezdica? I je li kvaliteta ustvari strateško opredjeljenje Kvarnera kao turističke regije?


– Jasno, kvalitetu smo stavili u našu Strategiju razvoja. Dakle, postoji strateški okvir da se Kvarner želi razvijati kao destinacija kvalitete. Što se tiče kapaciteta, vidljiv je stalan rast kapaciteta s 4 i 5 zvjezdica. Naime, 2016. smo imali oko 41 tisuću stalnih kreveta u kapacitetima s četiri i oko tri i pol tisuće stalnih kreveta u kapacitetima s pet zvjezdica, dok danas imamo gotovo 56 tisuća kreveta s četiri i preko osam tisuća kreveta s pet zvjezdica. Od toga 56 posto kapaciteta s pet zvjezdica imamo na otoku Krku, 19 posto na Opatijskoj rivijeri, po osam posto na riječkom području, Crikveničko-vinodolskoj rivijeri te cresko-lošinjskom području.


Snimio: Mateo Levak




U strukturi visokokvalitetnog smještaja, oko 1.700 kreveta imamo u hotelima s pet zvjezdica, oko četiri tisuće u privatnom smještaju s pet zvjezdica, dok kampovi s pet zvjezdica imaju oko 2.300 kreveta. Ono što također treba istaknuti je i to da je u smještajnim kapacitetima s pet zvjezdica u posljednjih pet godina broj noćenja skočio za čak 78 posto. Isto tako, u odnosu na relevantnu 2019. godinu, ove godine su objekti s pet zvjezdica ostvarili 3 posto više noćenja. Objekti s četiri zvjezdice su na 81 posto ostvarenja iz 2019., kao i oni s tri zvjezdice.


Otkrivanje Kvarnera


Kako je koronakriza utjecala na potražnju za najkvalitetnijim smještajem?


– Pandemija je u cijelom svijetu snažno utjecala na turističke tokove pa tako i kod nas. No, pokazalo se kako je smještaj visoke kvalitete u tim doista vrlo teškim okolnostima pokazao najveću otpornost i lani najmanji pad u popunjenju, a ove godine se upravo taj dio turističke ponude i najbrže oporavljao. Jasno je iz kojeg su razloga lani, primjerice, vile s bazenom bile izrazito tražene, a neke čak imale i bolju turističku sezonu nego prije krize. Isto tako vidljivo je, primjerice da je i kamping, i to prije svega onaj visoke kvalitete, kao i nautika, lani bio među segmentima koji su zabilježili najmanji pad. A ove godine ima jako dobre rezultate. Ono što je pandemija također donijela, je i to da su Kvarner otkrili i neki gosti koji prije nisu dolazili ovamo.


Naime, dolaskom koronakrize praktički je obustavljen aviopromet prema nekim daljim i dalekim destinacijama u koje su ti gosti inače odlazili i preorijentirali su se na bliže autodestinacije, među kojima je bio i Kvarner. Ono što je u tome iznimno važno, jest da su ti gosti ovdje imali prilike posvjedočiti kako im kvarnerska regija u ponudi visoke kvalitete ima što ponuditi te da su zadovoljni. Dakle, bilo je bitno da se mi pokažemo u najboljem svjetlu, tako da je doista zadovoljstvo čuti povratne informacije da su ti gosti oduševljeni Kvarnerom. I kvalitetom usluge koju regija pruža. No, svakako treba reći kako to nije slučajno, na kvaliteti radimo godinama, ta priča nije od jučer.


Što ustvari Kvarner nudi gostima koji traže luksuzniju, visokokvalitetnu ponudu?


– Godinama se s jedne strane ulagalo u sve smještajne kapacitete, time i hotele, pa osim velikih, imamo i dosta malih boutique hotela koji su postali i članovi prestižnih svjetskih udruženja kao primjerice Relais chateaux, a s druge strane se stalno podizala ljestvica u gastroponudi. Upravo zato smo i mi kao TZ Kvarnera išli u brendiranje proizvoda kroz markice kvalitete isključivo kako bismo podizali kvalitetu. Ulazak u sve naše brendove je besplatan, no potrebno je zadovoljiti određene kriterije da bismo potaknuli dodatni napredak i ulaganja u kvalitetu. Ne samo u gastronomiji već i u obiteljskom smještaju kroz brend Kvarner family. Primorsko-goranska županija je taj projekt pratila i kreditiranjem iznajmljivača kreditima s povlaštenom kamatnom stopom, a rezultat ulaganja i podizanja kvalitete jest vrlo opipljiv. Naime, taj smještaj je 36 posto bolje popunjen od prosjeka.


Zdravstveni turizam


Kada govorimo o popunjenju i turizmu više dodane vrijednosti, nezaobilazan je i zdravstveni turizam na kojem Kvarner gradi svoju turističku priču. Ali i produljenje sezone. Ne treba zaboraviti ni nautiku, vidimo da je najavljena gradnja nove ACI marine Rijeka za megajahte koja bi Rijeci, i ne samo njoj, trebala donijeti iskorak i u tom smjeru.


– Mi zajedno s klinikama stvaramo tu ponudu zdravstvenog turizma. Klinike su i u ovim okolnostima pandemije pokazale visok stupanj inovativnosti razvijajući čitavu lepezu post-COVID programa. Nudi se širok raspon vrhunskih usluga za oporavak duha i tijela različitih dobnih skupina i profila naših gostiju, ali posebno dobri rezultati postižu se u tretmanima za vrhunske sportaše, koji na Kvarneru pronalaze, ne samo uvjete za treninge i natjecanja, nego i potporu u vidu kvalitetne medicinske usluge. I ne zaboravimo kako ovdje postoji tradicija u zdravstvenom turizmu. Stoga je bilo bitno okupiti profesionalce, s njima osmisliti proizvod koji onda mi promoviramo.


Tu je uvijek bitna ta suradnja. A nautika je nešto što je godinama traženo na čitavom Jadranu i sigurno je da će daljnjem profiliranju Kvarnera kao nautičke destinacije doprinijeti i marina u Porto Barošu. Tu je naravno i gastronomija koju smo mi brendirali kroz Kvarner gourmet i Kvarner food, a, evo, ove godine su taj razvoj gastronomske ponude u regiji okrunile i čak tri Michelinove zvjezdice. I tu se puno ulagalo ciljano u kvalitetu što je urodilo plodom i što također privlači goste više platežne moći u destinaciju.


Kadrovi neizostavan dio visokokvalitetnog turizma

– Ako imamo objekte visoke kategorije, a to je ono čemu Kvarner teži, vrlo je važno da i kadar bude na tom istom nivou. Naša je prednost tradicija, uz ostalo, i u obrazovanju kadrova u turizmu, a i naši građani žive i odrastaju uz turizam i sigurno općenito drugačije vide razvoj turizma i shvaćaju važnost kvalitete. Isto tako, treba reći kako je gost danas postao sve zahtjevniji jer mu se na dlanu nudi čitav svijet. Gost nekad nije imao sve mogućnosti koje ima danas kada sve informacije dobije u realnom vremenu. A u pravilu mu je možda i najveći problem naći vrijeme za godišnji odmor. I stoga to vrijeme koje provodi na godišnjem želi iskoristiti na najbolji mogući način, pogotovo ako se radi o luksuznom segmentu kojem gosti traže jedinstven i autentičan doživljaj koji će pamtiti. Gostima više i visoke platežne moći još su dostupnije destinacije i vrhunska ponuda i tu svakako treba ponuditi nešto autentično, ali vrhunsko. A tu su turistički kadrovi iznimno bitni. Turistički djelatnici su ti koji to moraju znati ponuditi, predstaviti, moraju ustvari znati više od gosta kako bi mu uvijek mogli ponuditi čak bolju uslugu od one koju očekuje. Kadrovi su ti koji čine razliku, i to nije floskula. No, ono što prati ova turbulentna i zahtjevna vremena, velika je fluktuacija radne snage na otvorenom tržištu i, istovremeno, pad interesa za zanimanjima u ugostiteljsko-turističkom sektoru. Ali, ta tema, od interesa za cijelo društvo i ekonomiju, svakako zahtijeva širi pristup sektora. Jer, razina vrhunske usluge, jasno, traži godine obrazovanja i ulaganja u sebe i svoje znanje, skupljanje iskustva u turizmu tako da je jasno da se ta znanja i vještine ne svladavaju preko noći. Dakle, ako govorimo o gostima visoke platežne moći u visokokvalitetnom turizmu, ti gosti za svoj novac očekuju visoku razinu usluge.

Vidimo da se posljednjih godina u regiji napravio snažan iskorak prema turizmu visoke kvalitete, od ulaganja hotelijera – Jadranka Lošinj, Hilton, Lürssen Grupa, otvaranja luksuznih malih obiteljskih hotela, do kampova s 5 zvjezdica, glampinga, vila s bazenima, može li se reći da te investicije na neki način transformiraju sliku Kvarnera kao destinacije?


– Sigurno, no isto tako upravo taj turizam visoke kvalitete je donio još nešto. Naime, puno se ulagalo u vile s bazenima u zaleđu turističkih destinacija uz more, dakle na područjima za koja se nekoć smatralo kako se ondje turizam ne može razvijati. Dovoljno je podsjetiti na cijelo vinodolsko zaleđe, unutrašnjost otoka Krka, zaleđe Opatije… A ako govorimo, o primjerice, glampingu, dovoljno je vidjeti koje cijene na tržištu postiže ovaj vid smještaja.


Direktorica turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov. Snimio: Mateo Levak


Dakle, dobili smo i neke nove goste u kamping segmentu koji definitivno više nije ni blizu onoga što se nekad podrazumijevalo pod kampiranjem, već vrhunski turistički proozvod koji ima svoje goste, postiže visoke cijene i više nije isključivo vezan za same ljetne mjesece, već neki kampovi visoke kvalitete rade i cijele godine. Navodite tri hotelske kuće kao velike investitore u podizanje kvalitete većih objekata, ali ne zaboravimo da su svi dali svoj doprinos i svaka investicija koja je napravila pomak u kvaliteti, makar i za jednu stepenicu, podigla je zajedničku, ukupnu stepenicu. Jer, sve te promjene koje su se dogodile su bile uvjetovane upravo rastom kvalitete. Kako smještaja, tako i ponude u destinacijama.


Lokalne namirnice


Gdje još postoji prostor za unapređenje po pitanju visokokvalitetnog turizma, što nam još fali? Šoping ponuda? Na koji način povezati i lokalnu proizvodnju sa zahtjevima gostiju visoke platežne moći?


– Radimo na povezivanju lokalne proizvodnje i kroz naše brendove. Ove godine smo brendirali i naše vinare kroz projekt Kvarner wine. Pokušavamo umrežiti sve tako da planiramo i radionice kako bi ih se još bolje povezalo. Isto tako važna nam je i suradnja s Primorsko-goranskom županijom kao i županijskim Centrom za poljoprivredu i ruralni razvoj kako bi se upravo ti naši lokalni prozvodi što više plasirali u naše restorane. Vidite da i chefovi koji imaju Michelinove zvjezdice nastoje predstaviti upravu tu lokalnu namirnicu, naravno, u okviru vrhunskih gastronomskih kreacija. Jer ta autohtonost, ono što nas čini drukčijima i jedinstvenima, je ono što takav gost danas traži. Što se tiče prostora za napredak, sigurno da su gosti koji dolaze u hotele takve kategorije, naučeni na određeni nivo šoping ponude i tu malo zaostajemo.


Svjetski brendovi i manifestacije
podižu imidž destinacije

 


U regiju je ove godine stigao i najpoznatiji svjetski hotelski brend Hilton. Po Vama, koliko bi za pozicioniranje Kvarnera značilo dovođenje i drugih svjetskih brendova poput Four seasonsa, Sheratona i slično?


– Sigurno da su ti svjetski brendovi bitni za podizanje imidža destinacije jer ulijevaju povjerenje gostima koji znaju što su ti brendovi. A i koji, kada putuju, biraju samo objekte tih brendova.


Koliko i manifestacije doprinose imidžu Kvarnera kao destinacije visoke kvalitete? Što činjenica da na Kvarner, primjerice, stiže jedan Ironman ustvari govori o regiji?


– Sigurno da da. Ironman koji ste spomenuli ili Tour of Croatia su poznata imena i privlače goste koji prate taj segment. Što je to ime prestižnije, sigurno da se jača imidž destinacije u tom segmentu.

Može li se reći da će i održivost u budućnosti, a na neki način već i jest, postati nezaobilazan dio turizma visoke kvalitete, kako vidite budućnost Kvarnera u tom smislu?


– Svakako da je. Stalno naglašavamo da moramo brojiti, ne broj gostiju, nego koliko gosti troše, odnosno prihode od turizma. To je cilj održivog turizma, s manje gostiju postići bolji financijski rezultat. Mi postajemo na neki način već i preskupi za dio gostiju i tu dolazi do selekcije jer pitanje održivog razvoja turizma nije podizati svake godine brojke, već da lokalno stanovništvo dobro živi od turizma bez narušavanja okoliša. Nije nam cilj imati prenapučene plaže i nezadovoljno lokalno stanovništvo, već doista održivi turizam. A tu je podizanje kvalitete ponude od ključne važnosti.


Koliko je važna dostupnost aviolinijama, vidjeli smo i da Zračna luka Rijeka bilježi nikad veći broj privatnih zrakoplova kojima dolaze gosti bolje platežne moći?


– Aviolinije su bitne, posebno za udaljenija tržišta. No isto tako su bitni i čarteri te stoga radimo puno zajedno s hotelijerima, Zračnom lukom i aviokompanijama na njihovu uspostavljanju. Želimo ciljano dizati čarter letove s avioprijevoznicima kako bi se dovodilo goste s tržišta koja su bitna hotelijerima. Cilj nam je na taj način produženje pred i posezone, olakšati dolaske na vikend odmore i drugo.