Đuro Huber i Josip Kusak, hrvatski znanstvenici, članovi Istraživačke skupine za divlje zvijeri, sudjelovali su u velikom istraživanju na temu križanja vukova i pasa na području Europe.

Rezultati istraživanja objavljeni su u prestižnom međunarodnom časopisu »Biological Conservation«. Glavni zaključak istraživanja je da se mnoge europske zemlje ne pridržavaju međunarodnih pravnih sporazuma vezanih za zaštitu prirode, a kada je riječ o ublažavanju križanja vukova i pasa u prirodi, ti sporazumi su nedostatni što rezultira time da je takvo križanje zabilježeno na cijelom kontinentu.

Studija je uključivala socijalno istraživanje koje je vodila dr. Valeria Salvatori s Instituta za primijenjenu ekologiju u Rimu, a u njezinoj su izradi sudjelovali svi članovi Inicijative za velike zvijeri Europe (www.lcie.org), te Specijalističke skupine za opstanak vrsta (SSC) Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN).

– Cilj nam je bio istražiti pojavu križanaca vukova i pasa u Europi na kontinentalnoj razini i procijeniti usklađenost nacionalnih propisa s dva najvažnija dijela europskog zakonodavstva za zaštitu prirode: Bernskom konvencijom i Direktivom o staništima EU, koji zahtijevaju ublažavanje takve hibridizacije.

Prema našim otkrićima, križanci vukova i pasa otkriveni su u mnogim zemljama od Portugala do Rumunjske, Norveške do Grčke i to u različitim udjelima u populacijama vukova, kaže Salvatori.

Profesor Paolo Ciucci sa Sveučilišta Sapienza u Rimu koji je predvodio ovu studiju napominje:
– Biološki gledano, vukovi i psi ista su vrsta i pod narušenim ekološkim uvjetima mogu se križati i stvarati održiva potomstva križanaca. S visokim i ponavljajućim stopama takva hibridizacija može ugroziti genetski identitet populacije vukova, što može utjecati na njihovo ponašanje, ekologiju i vrijednost očuvanja.

Zahvaljujući upornošću i velikim naporima u očuvanju, poput pravne zaštite i upravljanja staništima, ali nikad namjernog ponovnog uvođenja vukova, vukovi se postepeno šire diljem Europe u posljednjim desetljećima.

No presudno je da takvo širenje sve više dovodi vukove u poljoprivredne krajolike u kojima je veća vjerojatnost da će naići na pse, a time i vjerojatnosti za hibridizaciju.

Istodobno, ubijanja vukova mogu poremetiti društvenu strukturu čopora vukova, povećavajući time vjerojatnost za susrete između vukova i pasa. Križanje ovih dviju vrsta zabilježeno je duž čitave Europe, a nove spoznaje o tom fenomenu otvaraju niz važnih tema kad je upravljanje ovakvim hibridima u pitanju.

Nepostojanje zajedničke upravljačke strategije, razlike u genetskim testovima i alatima za testiranje među laboratorijima u kojima se vrše testiranja s ciljem određivanja stupnja hibridizacije, bojazan od odstrela vukova od strane njihovih protivnika uz argument da se radilo o hibridima i slično, samo su neke od tema koje se aktualiziraju ovim radom 37 uglednih europskih znanstvenika.