Prvo globalno istraživanje koje povezuje radne sate i broj prijevremenih smrti, pokazalo je da je 745 tisuća ljudi širom svijeta 2016. godine umrlo od moždanog udara i srčanih bolesti, a uzrok tome je predugo radno vrijeme. Drugim riječima, dugo radno vrijeme ubija stotine tisuća ljudi godišnje, zaključak je studije koje je sprovela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Istraživane je otkrilo da su ljudi koji žive u jugoistočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku bili najviše pogođeni. WHO navodi, da se taj trend može pogoršati zbog pandemije koronavirusa.

Istraživanje je pokazalo da je rad od 55 sati ili više tjedno povezan s 35% većim rizikom od moždanog udara i 17% većim rizikom od umiranja od srčanih bolesti, u usporedbi s radnim tjednom od 35 do 40 sati.

Studija, provedena u suradnji s Međunarodnom organizacijom rada (ILO), također je pokazala da su gotovo tri četvrtine onih koji su umrli uslijed dugotrajnog rada bili muškarci u srednjim ili starijim godinama.

Prenoseći ove nalaze studije, BBC je podsjetio na nedavni slučaj 45-godišnjeg Jonathana Frosticka čija je objava na Linkedinu o tome kako mu je previše posla skoro došlo glave, stekla široki publicitet.

Voditelj regulatornog programa koji radi za banku HSBC sjeo je jedno nedjeljno popodne kako bi se pripremio za predstojeći radni tjedan kad je osjetio stisak u prsima, pulsiranje u grlu i poteškoće s disanjem.

“Dovukao sam se do spavaće sobe da legnem, i kad je žena vidjela u kakvom sam satnju nazvala je hitnu pomoć“ – rekao je.

Dobio je srčani udar. Dok se oporavljao, Frostick je odlučio je promijeniti svoj pristup poslu. “Više ne trošim cijeli dan na Zoom” – rekao je.

Njegov je post pogodio stotine čitatelja koji su podijelili svoja iskustva prekomjernog rada i utjecaja na njihovo zdravlje. Gospodin Frostick ne krivi svog poslodavca za duge sate koje je unosio, no jedan je komentator ispod posta napisao: “Tvrtke nastavljaju tjerati ljude do krajnjih granica bez brige za vašu osobnu dobrobit.”

Iz HSBC-a  su izjavili da su svi u banci poželjeli g. Frosticku puni i brzi oporavak. “Također prepoznajemo važnost osobnog zdravlja i dobrobiti te dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Tijekom posljednje godine udvostručili smo napore na zdravlju i dobrobiti naših zaposlenika. Reakcije na ovu temu pokazuje koliko je ovo ljudima na umu i potičemo sve da im zdravlje i dobrobit budu glavni prioritet.” – stoji u njihovoj izjavi.

Studija nije pokrila vrijeme pandemije, no zvaničnici WHO-a smatraju da situacija u kojoj se više radi od kuće ne znači da su radnici pod manjim pritiskom ili stresom. Upravo obrnuto, ekonomsko usporavanje i nove radne okolnosti mogu povećati zdravstvene rizike za radnike zbog preopterećenosti poslom.

“Imamo neke dokaze koji pokazuju da kada zemlje uđu u lockdwn, broj odrađenih sati poveća se za oko 10%” – rekao je tehnički direktor WHO-a Frank Pega.

Studija sugerira da je procijenjeno da je prevelika dužina radnog vremena odgovorna za otprilike trećinu svih bolesti povezanih s radom, što ga čini najvećim rizikom za razvoj profesionalnih bolesti.