Dalekosežne posljedice

Trump se u pauzama osporavanja izbora sjetio Kine pa zabranio američka ulaganja u kineske kompanije

T.I.

Foto: Reuters

Foto: Reuters

Ako ostane na kursu pokušaja obuzdavanja kineskih globalnih trgovinskih i tehnoloških aspiracija, Biden sigurno neće posezati za radikalnim rješenjima kao Trump i voditi otvoreni rat



Američki predsjednik Donald Trump na odlasku je počeo donositi radikalne dalekosežne odluke koje bi mogle opteretiti administraciju Joea Bidena i njegov pristup rješavanja vanjskopolitičkih problema. Naime, jučer je potpisao izvršnu uredbu koja američkim tvrtkama i mirovinskim fondovima zabranjuje kupovinu dionica, odnosno ulaganja u 31 kinesku tvrtku za koje je američko Ministarstvo obrane početkom godine procijenilo da usko surađuju s kineskom vojskom. Drugim riječima, proglašene kao rizične za nacionalnu sigurnost SAD-a.


“Kina sve više iskorištava kapital Sjedinjenih Država za razvoj i modernizaciju svoje vojske, obavještajne službe i drugih sigurnosnih aparata“ – kratko i jasno obrazloženo je u uredbi pristigloj iz Bijele kuće.


Trumpov nasljednik Biden izbjegavao se jasno očitavati o trgovinskom ratu s Kinom i otvoreno je pitanje hoće li u svom mandatu biti popustljiviji po ovom pitanju. Naime, s Trumpom i bez Trumpa Sjedinjene Američke Države imaju evidentni trgovinski problem s Kinom, ne treba ići dalje od podataka da je američki trgovinski deficit s Kinom iznosio 345 milijardi dolara. Ako ostane na kursu pokušaja obuzdavanja kineskih globalnih trgovinskih i tehnoloških aspiracija, Biden sigurno neće posezati za radikalnim rješenjima kao Trump i voditi otvoreni rat, već će se protiv kineske dominacije boriti na sofisticiraniji način. Za početak, gotovo je sigurno da će pokušati popraviti odnose sa tradicionalnim američkim saveznicima Europskom unijom, Japanom i Indijom, pa i to savezništvo iskoristiti za multilateralni pristup držanja Kine pod kontrolom.




“Kina igra na duge staze – šireći svoj globalni doseg i ulažući u tehnologije budućnosti – dok Trump naše najbliže saveznike, od Kanade do EU-a, određuje kao prijetnje nacionalnoj sigurnosti kako bi nametnuo štetne i besmislene carine“ – govorio je Biden još prošle godine i jasno naznačio u kojem će smjeru ići njegova vanjska politika.


Među 31 tvrtkom čiji je popis objavio Reuters, pod udarom sankcija Trumpove administracije, osim već notornog Huaweia, nalazi se niz državnih tvrtki iz sektora transporta, tehnologije, proizvodnje energije, istraživanja svemira i graditeljstva. Među njima su i neke od najvećih poduzeća u Kini uopće.


Primjerice i China State Construction Group, najveća građevinska tvrtka na svijetu po prihodu, poznata u posljednje vrijeme po poduhvatu u Wuhanu. Tamo je po izbijanju epidemije koronavirusa u samo deset dana uspjela izgraditi dvije bolnice s kapacitetom od ukupno 2600 kreveta.


Kompletan popis kineskih tvrtki u koje američke tvrtke više ne smiju ulagati po odluci Trumpove administracije: Aviation Industry Corporation of China, China Aerospace Science and Technology Corp, China Aerospace Science and Industry Corp, China Electronics Technology Group Corp, China South Industries Group Corp, China State Shipbuilding Corp, China North Industries Group Corp (Norinco Group), Hangzhou Hikvision Digital Technology, Huawei Technologies, Inspur Group, Aero Engine Corporation of China, China Railway Construction Corp, CRRC Corp, Panda Electronics Group, Dawning Information Industry Co, China Mobile Communications Group, China General Nuclear Power Group, China National Nuclear Corp, China Telecommunications Corp, China Communications Technology, China Communications Construction Company (CCCC), China Academy of Launch Vehicle Technology (CALT), China Spacesat, China United Network Communications Group, China Electronics Corporation, China National Chemical Engineering Group Co Ltd, China National Chemical Corporation (ChemChina), SinoChem Group Co Ltd, China State Construction Group, China Three Gorges Corporation, China Nuclear Engineering & Construction Corporation.


Odluka stupa na snagu 11. siječnja, deset dana prije očekivane inauguracije novog predsjednika SAD-a.