Svemirske ambicije

Kina ove godine završava vlastitu svemirsku postaju i sustiže SAD u broju lansiranja u svemir

T.I.

Foto: Reuters

Foto: Reuters

Kinezi su zapravo bili prisiljeni izgraditi vlastitu svemirsku postaju jer na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) više nisu bili dobrodošli. Presudila je povezanost kineskog svemirskog programa s kineskom vojskom što su Amerikanci proglasili ugrozom nacionalne sigurnosti



Da je Kina sve ambicioznija svemirska sila potvrđuje i vijest da Kinezi planiraju završiti svoju svemirsku stanicu Tiangong do kraja godine i u 2022. izvršiti 40-ak lansiranja u orbitu što otprilike odgovara broju lansiranja koje će ove godine poduzeti NASA, odnosno SAD.


Lansiranja bi uključivala dvije misije s posadom u okviru Shenzou programa, dvije teretne svemirske letjelice iz programa Tianzhou kao i lansiranja dodatna dva modula stanice, izvijestila je u četvrtak službena kineska novinska agencija Xinhua, citirajući nedavnu najavu China Aerospace Science and Technology Corporation poznate kao CASC.


Pod nazivom Mengtian i Wentian, moduli za znanstvena istraživanja pridružit će se osnovnom modulu Tianhe koji je trenutno dom za tročlanu posadu.




Treba napomenuti da su Kinezi zapravo bili prisiljeni izgraditi vlastitu svemirsku postaju jer na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) više nisu bili dobrodošli. Kao i u slučaju Huawueija i nekih drugih kineskih tehnoloških tvrtki, presudila je povezanost kineskog svemirskog programa s kineskom vojskom što su Amerikanci proglasili ugrozom nacionalne sigurnosti, pa su na njihov pritisak kineski astronauti isključeni iz misija na ISS-u.


Postaja Tiangong je prihvaćena kao konačno rješenje nakon što su prije radili na još dvije, ali su ih odbacili. U osnovom modulu Tianhe astronauti su već šest mjeseci i poduzeli su neke radnje kojima su se dosad mogli podičiti samo Amerikanci i Rusi, a misli se tu prije svega na „svemirske šetnje“, odnosno radove posade na vanjskom dijelu modula.


Ipak, na kraju će Tiangong biti skromnija svemirska stanica od ISS-a, barem što se tiče dimenzija. ISS čiji je prvi modul na četristotinjak kilometara od Zemlje postavljen još 1998. sada ukupno teži oko 450 tona, dok će kineska težiti skoro 7 puta manje, oko 66 tona.