Piše Sandro KRESINA, dr. med., spec. školske medicine

Sandro Kresina, dr. med., spec. školske medicine

Čovjek je socijalno biće i važna mu je interakcija s drugim ljudima i pripadnost. Distanciranost, nedostatak dodira, bliskosti, socijalnog kontakta i sam naglasak da je nešto što je inače bio sastavni dio čovjekovog života postalo opasno po život, djelovalo je negativno na mentalni status odraslih. Kada sve to uzmemo s aspekta školske djece i adolescenta, taj se negativni utjecaj multiplicira. Međutim, u teškim vremenima potrebno je i podnijeti žrtvu za veću dobrobit, a to je zaštita od virusa koji je potencijalno smrtonosan. U takvim uvjetima posebno teško bilo je upravo školskoj djeci i studentima. Česte promjene modela školovanja iz učioničkog na online nastavu, nedruženje u školi, orijentiranost isključivo na svoj razred imalo je negativan utjecaj na mlade. Nadalje, česte samoizolacije, koje su nerijetko bile vrlo česte u istom razredu, izrazito su negativno utjecale na tjelesno i psihičko zdravlje učenika. Povratkom u školu većini djece i adolescentima vraća se struktura normalnog života. Adolescenti »ne vole« granice i pravila, ali upravo uspostavljanje granica i pravila potrebno im je za njihovo formiranje, tj. odrastanje. Granice i pravila pomažu da se djeca u toku odrastanja osjećaju sigurno. Slikovito rečeno, da u neveri imaju sigurnu luku i vez.

Stručnjaci ističu važnost adekvatnog motiviranja

Stres – prirodna reakcija tijela

Roditelji i društvo igraju veliku ulogu u odrastanju. Često zahtjevi društva i obitelji nisu u okviru realnog. Društvo nameće izvrsnost u brojčanim iznosima, u ovom slučaju u ocjenama, a pritom pomalo zanemaruje važnost učeničke kolegijalnosti, pomaganja i suosjećanja. Takvi zahtjevi društva i odraslih djeci znaju stvarati pritisak/stres. U današnjem, užurbanom načinu života, osim odraslih, i djeca su neprestano izložena stresu. Osobito se to primjećuje polaskom djeteta u školu. Školska djeca osjećaju pritisak koji se kod njih manifestira na različite načine (ovisi o dobi djeteta – adolescent i dijete u nižim razredima imaju različitu manifestaciju simptoma). Stres (eng. stress – napor, pritisak) je prirodna reakcija čovjeka na podražaje (stresore) iz okoline, bio on dobar ili loš. On je jedan od prvih mehanizama prilagodbe na nove uvjete te u malim količinama može djelovati stimulirajuće. Kada djeluje pozitivno, stres nas može potaknuti na akciju postajući prirodan pokretač koji nas potiče da damo sve od sebe. No, to samo vrijedi ako pritisak nije preintenzivan i ne traje predugo. U slučaju da stres postane kontinuiran, može prouzročiti zdravstvene probleme i kočiti daljnju prilagodbu i napredak.

Depresija nerijetko pogađa i vrlo mladu djecu

Školsko okruženje je vrlo bitno za razvoj djeteta s obrazovnog, odgojnog, psihološkog i socijalnog aspekta. U školi se osim obrazovnog znanja stječe i iskustvo funkcioniranja u društvu. Uče se »alati« na vlastitoj koži koji će se koristiti u odrasloj dobi. Uči se pobjeđivati i gubiti, padati i ustajati, komunicirati, zaljubljivati. Uči se odrastati. Budući da djeca veći dio dana provode u školi, upravo je škola često i ogledalo funkcioniranja djeteta/adolescenta.
Razdoblje rasta i razvoja djeteta vrlo je bitno za cjelokupni životni vijek čovjeka. Osobito vulnerabilna razdoblja su pubertet i adolescencija. U Hrvatskoj 17,4 % stanovništva čine djeca i mladi do 18. godine života (DZS, 2020.). Procjenjuje se da u toj dobi 20 % osoba ima neke od mentalnih poteškoća koje im narušavaju normalno funkcioniranje i kvalitetu života. (Merikangas, K. R. et al. 2010.).

Pričajte i čitajte zajedno

Važnost pravovremene reakcije

Svega svako peto dijete s nekom od poteškoća dobije pravovremenu i adekvatnu stručnu pomoć. Razlog tome je nedijagnosticiranje i neprepoznavanje poteškoća u toj dobi. Stoga je nužno pronaći način za rano otkrivanje psihičkih poteškoća u tom razdoblju. Budući da školska djeca i mladi velik dio dana borave u školi, u obavljanju školskih obaveza, upravo je škola veoma pristupačno »područje« za provođenje probira i ranu intervenciju vezanu za mentalno zdravlje mladih. Rano otkrivanje mentalnih poteškoća omogućava i ranu intervenciju te shodno tome i bolji ishod iste. Školski uspjeh nameće se i predstavlja važan indikator mentalnog zdravlja i funkcioniranja djeteta, kako u školi tako i izvan nje.
U užem smislu, školski uspjeh podrazumijeva školsku ocjenu, a u širem smislu taj pojam podrazumijeva sve promjene kod učenika i njegov razvoj, kako u kognitivnom tako i u socijalnom funkcioniranju. Istraživanja pokazuju međusobnu povezanost mentalnog zdravlja i školskog uspjeha u oba smjera na način da školski neuspjeh može biti indikator mentalnog poremećaja, kao što i mentalni poremećaj može biti razlog školskog neuspjeha. Školski neuspjeh možemo definirati, u širem smislu, kao sve ono što utječe na postignuti uspjeh učenika i sve ono što dovodi do nezadovoljstva ili uzrokuje patnju djeteta ili njegove obitelji. Školski neuspjeh primjećuje se kod 5-20% djece. Njegovi uzroci mogu se grupirati u četiri skupine: emocionalni uzroci, specifične teškoće učenja, teškoće u vezi s intelektualnim deficitom te razni ostali uzroci. (Zibar-Komarica, 1993.) Čak dvije trećine svih školskih neuspjeha proizlazi iz emocionalnih poteškoća. (Zibar-Komarica, 1993.)
S obzirom na potonje, školski uspjeh/neuspjeh vidljiv je indikator, ali i važan alat u intervenciji, s ciljem poboljšanja mentalnog zdravlja djece i mladih.

Roditelji i školski liječnici

Važnu ulogu u detekciji školskog neuspjeha imaju roditelji, djelatnici škola i školski liječnici. Školski liječnik sudjeluje u ovom procesu kao aktivni »tragatelj« u sklopu preventivnog rada s razredom kao cjelinom, obitelji učenika i učenikom kao pojedincem putem sistematskih pregleda, skrininga i savjetovališta. Zadaća školskog liječnika je da bude koordinator multidisciplinarnog pristupa navedenom problemu. Vrlo je bitno uključiti sve važne čimbenike u rješavanje školskog neuspjeha, jer jedino se holističkim pristupom može ostvariti zadovoljavajući rezultat za pojedinca, njegovu obitelj i društvo u cjelini. Uspješno društvo juspješno je onoliko koliko i njegova najslabija karika. Stoga, znajući da školski uspjeh pozitivno utječe na razvoj osobe, od velikog je značaja rano intervenirati i pomoći pojedincu da samog sebe ostvari prema svojim mogućnostima i tako »ostane zdrav«.

Nova vrsta pozdrava

Posljednje dvije školske godine obilježila je pandemija COVID-19 zbog koje su škole bile organizirane u skladu s epidemiološkim mjerama. Njihov glavni cilj bio je sprječavanje širenja virusa, što je podrazumijevalo fizičku distancu koja je nerijetko bila i socijalna.

• Sadržaj nastao u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ