Kultivacija

Piše Kim Cuculić: Kuća umjetnosti Arsen

Kim Cuculić

Arsen Dedić

Arsen Dedić

Nekadašnje šibensko Kino Odeon tako je dobilo sretan kraj priče, a nama se nametnula usporedba s riječkim Teatrom Fenice koje nikako da dočeka bolje dane i svakodnevno sve više propada.



Šest godina od smrti skladatelja, književnika, prevoditelja, pjesnika i kantautora Arsena Dedića u njegovom rodnom Šibeniku otvorena je Kuća umjetnosti Arsen.


Kako čitamo na stranicama Tvrđave kulture Šibenik, dvorana je zaživjela na mjestu nekadašnjeg gradskog Kina Odeon. Prostor je smješten u užem centru Šibenika na samoj obali, uz jednu od glavnih gradskih prometnica, u blizini glavnog autobusnog kolodvora.


Zgradu u kojoj se dvorana nalazi projektirao je jedan od najvećih protagonista hrvatske moderne arhitekture Zlatko Neumann 1950. godine. Kino Odeon, tada pod imenom Kino 20. aprila, bilo je otvoreno 1961. godine i djelovalo je do kraja devedesetih godina.




Godine 2013. počeo je projekt rekonstrukcije dvorane. Obnovljeni prostor podijeljen je na dvije cjeline: ulazno predvorje s ugostiteljskim objektom te prostor dvorane. Dvorana je dominantno najveći prostor koji se po potrebi transformira za izvedbe na pozornici, kinoprojekcije, konferencijska događanja i ostalo.


U siječnju 2020. godine usvojen je prijedlog preimenovanja prostora kojim se odaje počast jednom od najvećih umjetnika novije hrvatske povijesti, Šibenčaninu Arsenu Dediću, a u skladu s tim, novo ime prostora glasi: Kuća umjetnosti Arsen.


»Odavanjem počasti jednom od najvećih umjetnika i Šibenčana koji je za svojeg života bio – i još uvijek jest – jedan od najvećih ambasadora grada Šibenika i njegova duha, i koji cijelim svojim postojanjem i djelovanjem utjelovljuje kulturu kroz poeziju, glazbu, slikarstvo, film i kazalište, otvara se novo poglavlje šibenske kulture«, ističu u Tvrđavi kulture Šibenik.


Tako je Šibenik 62 godine nakon projekcije kojom je otvoreno Kino 20. aprila i 22 godine od posljednjeg prikazivanja u Kinu Odeon dobio Kuću umjetnosti Arsen. Dvoranu pamte brojne generacije Šibenčana, a obnovom joj je udahnut novi život.


Završetkom preuređenja dvorane bivšeg Kina Odeon u središtu Šibenika i njegovom preobrazbom u novi gradski javni prostor namijenjen održavanju glazbeno-scenskih događanja, kinoprojekcija, kazališnih predstava, izložbi i konferencija diže se zastor nove pozornice – Arsenove kuće umjetnosti.


Javna ustanova koja će upravljati prostorom, Tvrđava kulture Šibenik, predložila je naziv kojim se odaje počast Dediću – akademskom glazbeniku, individualcu i intelektualcu, »tihom obrtniku i pjesniku opće prakse, šibenskom glazbaru i umjetničkom geniju.«


Prijedlog je aklamacijom prihvaćen ne samo od vlasnika dvorane – Grada Šibenika koji je zajedno s Ministarstvom kulture i medija financirao obnovu dvorane, već i od svih gradskih institucija u kulturi, Kulturnoga vijeća Grada, kao i predstavnika dviju najstarijih šibenskih kulturnih institucija – pjevačkoga društva Kolo i njegove – Šibenske narodne glazbe.


Dvorana je opremljena prema visokim produkcijskim standardima – rasvjetnom i audioopremom, a posebno valja naglasiti modularni pod, koji omogućuje brzu i jednostavnu transformaciju prostora, po čemu je ova dvorana jedinstvena u Hrvatskoj.


Nekadašnje šibensko Kino Odeon tako je dobilo sretan kraj priče, a nama se nametnula usporedba s riječkim Teatrom Fenice koje nikako da dočeka bolje dane i svakodnevno sve više propada.


Podsjetimo, Teatro Fenice nalazi se na Listi zaštićenih kulturnih dobara u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske. Kazalište je moglo primiti dvije tisuće gledatelja, a sačinjavaju ga parter, galerija i dva reda loža.


Na izgradnji kazališta radile su tvrtke i radionice iz Rijeke, Beča, Trsta i Budimpešte, a za postavljanje parketa u kazalištu i dvorani ispod partera bila je zadužena Prva riječka tvornica parketa. U izgradnji su primijenjeni mnogi tehnički noviteti, armiranobetonske konstrukcije i sustav cugova za upravljanje scenom.


Iako je secesijska zgrada u središtu Rijeke zaštićeno kulturno dobro, već je godinama izvan funkcije i propada. Stoga se nametnulo pitanje zašto u Europskoj prijestolnici kulture jedno zaštićeno kulturno dobro propada, a drugo, kompleks »Benčić«, se obnavlja u novi art-kvart?


Zato što se nisu spojili vlasništvo, novac i interes – smatraju neki. No, povijest bolesti zvane Teatro Fenice je duga i za sad joj se ne nazire sretan epilog kao u slučaju bivšeg šibenskog Kina Odeon.