Rođendan Miroslava Krleže je 7. srpnja. Tradicionalno je ovo vrijeme Festivala »Miroslav Krleža«, koji se ove godine vraća njegovu rodnom gradu. Deveto festivalsko izdanje održava se u Zagrebu od 2. do 7. srpnja u atriju Leksikografskoga zavoda koji nosi Krležino ime, budući da je u potresu u ožujku oštećen ambijentalni teatar na Krležinu Gvozdu. U fokusu programa je Krležin Zagreb, stvarni i imaginarni. Osnivač, autor i ravnatelj Festivala je dramski umjetnik Goran Matović, a ovogodišnje festivalsko izdanje održava se pod geslom »Ništa nas ne smije iznenaditi«.

»Izmjestiti Krležu iz Zagreba nemoguće je kao što je nemoguće Pirandellu oduzeti Siciliju, Kafki Prag, Babelju Odesu, a Dostojevskom Petrograd. Ukusi se mijenjaju, idoli stare, mode su sve hirovitije, a ipak svi mi imamo svoju prijestolnicu bola. Naša je ranjeni Zagreb«, kažu organizatori.

Ovogodišnji partner Festivala »Miroslav Krleža« je Gradsko dramsko kazalište »Gavella«, čija je zgrada također stradala u potresu i čiji se umjetnici pridružuju u mnogim naslovima ovogodišnjeg festivalskog izdanja. Na programu je autorski projekt »Moj obračun s njima« Rade Šerbedžije, koji sudjeluje u programu Sjećanja Krležinih suvremenika.

Nastavlja se monološkom freskom »Na rubu pameti« u interpretaciji Dragana Despota i monodramom »Bobočka« u izvedbi Ecije Ojdanić. Na festivalu HNK Varaždin sudjeluje dramom »Maskerata« u režiji Ivana Planinića, dok HNK Mostar predstavu »Kraljevo« (redatelj Ivan Leo Lemo) izvodi u svom gradu, čime započinje širenje festivalskog prostora. Bit će izvedeno i »Djetinjstvo u Agramu« prema zamisli i u režiji Senke Bulić i Ane Prolić.

Tu je i promocija reprinta Krležine knjige »Tri kavalira gospodjice Melanije: Staromodna pripovijest iz vremena kad je umirala hrvatska moderna iz 1920. (u stvari objavljene 1922. godine); Snješka Knežević autorica je performansa »Zagreb Kamila Emeričkog«, a Boris Svrtan uz podršku glumaca »Gavelle« prema vlastitom izboru čita fragmente iz »Zastava«. Program se nastavlja izložbom Krležinih rukopisa u NSK-u, izložbom »Dijalozi – Josip Vaništa/Miroslav Krleža«, uz suradnju Moderne galerije, susretom Krleža na talijanskom, uz sudjelovanje Silvija Ferrarija i Silvija Ziliotta, a u programu Sjećanja Krležinih suvremenika nastupa i Zlatko Vitez.

Završnica je s tradicionalnim gastronomsko-nadrealističkim susretom Doručak kod Krleže (7. 7. u 7 sati ujutro – vrijeme Krležina rođenja), čime se zatvara deveto festivalsko izdanje.

Jednodnevna izložba pod naslovom »Iz autorova pera – rukopisna građa Miroslava Krleže« postavljena je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Izloženi su Krležini rukopisi i strojopisi te tiskana izdanja pojedinih autorovih djela iz Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK-a. Publika je mogla vidjeti kraći rukopis autobiografske proze »Djetinjstvo u Agramu«, pisan 1942. godine, romane »Povratak Filipa Latinovicza« (1932.) i »Na rubu pameti« (1938.) te strojopis s rukopisnim bilješkama »Izlet u Rusiju« – Krležine putopisne impresije objavljivane tijekom 1924., 1925. i 1926. u Hrvatu, Književnoj republici i Obzoru te objedinjeni u izdanju 1926. godine.

Izloženi su i jednočinka »Maskerata«, prvi put objavljena 1913. godine u riječkim Književnim novostima, bezvremenske »Balade Petrice Kerempuha«, zbirka kajkavskih pjesama prvi put objavljena u Ljubljani 1936. godine te transkript intervjua »Razgovor s Krležom« koji je 1980. s autorom vodio Predrag Matvejević.

Ovim povodom organizatori ističu da je iznimno važno još jednom ponoviti koliko je Miroslav Krleža bitan kao kroničar korektivne historiografije dvokatnoga Zagreba, Hrvatske i Europe: »Naši programi do sada su potvrdili da je riječ o živom autoru koji postavlja ogledalo drami ljudske gluposti suvremenoga svijeta (s podjelama na dihotomije svih vrsta), a mi i dalje očekujemo daleko odlučniju podršku jer gotovo gerilski već devetu godinu zaredom gradimo Krležin živi ambijentalni teatar.«
Ovog ljeta brijunsko Kazalište Ulysses slavi 20. godišnjicu postojanja, a u sklopu programa premijerno će biti izvedena nova verzija predstave »Moj obračun s njima« Miroslava Krleže.