Zbog onog vječno zanimljivog pitanja o tome kako nas u Hrvatskoj vide ljudi iz drugih krajeva svijeta, ova će knjiga sigurno privući pažnju.

Naime »Kroz vatre paklene« (Into Hell’s Fire) roman je kojim američki pisac Douglas Cavanaugh kroz formu ratnog i špijunskog romana te trilera nudi čitatelju svoje viđenje ratnih zbivanja devedesetih godina prošlog stoljeća na prostoru države koja se tada zvala Jugoslavija, a koje je Hrvatska bila dio.

Budući da od 1996. godine Cavanaugh živi u Hrvatskoj (Rijeka), njegovo zanimanje za tu temu je logično, a literarna obrada koju je ponudio dovoljno je zanimljiva da privuče pažnju ne samo onih koji žele spoznati kakvima nas vidi Amerikanac iz Iowe, već i onih koje ne zanima toliko sama povijest, koliko napeta priča.

Svoju ratnu priču Cavanaugh je odlučio ispripovijedati kroz kombinaciju povijesnih činjenica s izmišljenim zbivanjima. Tako je niz stranica posvećen općem prikazu političkih i ratnih kretanja na samom početku devedesetih, pri čemu autor nastoji biti što objektivniji te nizanjem faktografskih činjenica stvoriti što čvršći okvir za izmišljenu priču.

A tu priču nosi američki veteran-obavještajac Lucas Martin, porijeklom Hrvat (rođen je 1937. godine u Slavonskom Brodu kao Luka Martinović), kojeg iz zaslužene mirovine početkom 1992. godine diže američka Vlada tražeći od njega da svoje veliko iskustvo te odlično znanje hrvatskog jezika iskoristi da bi američkim vlastima s terena poslao dovoljno dokaza da se i oni uključe u rat te zaštite one koji u ratu pate.

Pobjeda pravde

Martin prihvaća te uskoro stiže u Split iz kojeg konvojem UN-a kreće prema Bosni i Sarajevu gdje namjerava pronaći dokaze koji će njegovoj Vladi biti dovoljni za odluku o intervenciji. U traženju tih dokaza Lucas je tijekom jedne akcije likvidiranja srpskih snajpera uhvaćen, a Srbi ga ne ubijaju već ga žele iskoristiti da bi manipulirajući njegovim postupcima te ucjenjujući ga činom ubojstva jednog političara u Hrvatskoj, naštetili ugledu SAD-a.

Budući da je u bezizlaznoj situaciji, Lucas prihvaća, a onda tijekom akcije uspijeva, uz pomoć prijatelja, okrenuti sreću na svoju stranu i osigurati pobjedu pravde.

Naravno, zaplet i pojedinosti sadržaja nema smisla pisati, mada treba reći da je dovoljno zanimljiv i napet za ovu vrstu literature. Ono što je manje dobro, pomalo je nelogična konstrukcija po kojoj to ubojstvo zajedno planiraju hrvatski politički i sprski vojni vrh, koji u ubojstvu političara sklonog ideji odcjepljenja od Hrvatske vide svoju korist.

No »Kroz vatre paklene« je beletristika, a u njoj je sve moguće pa stoga ni prema ovom pomalo nerealnom zapletu ne treba biti odviše kritičan, tim više što su sve druge strane romana znatno bolje.

Balkanski političari

Posebno to vrijedi za vrlo dobre opise akcijskih scena (spašavanje pilota na Lošinju tijekom Drugog svjetskog rata, sukob sa srpskim snajperima, pokušaj izlaska automobilom iz opkoljenog Sarajeva, završni obračuni…), kojih je premalo i koje dižu ritam romana koji zna povremeno pasti u monotoniju zbog, posebno u prvom dijelu, prevlasti prepričavanja i pojašnjavanja političkih okvira koji prate radnju.

Također, Cavanaugh je vrlo dobar i u prikazu ratnih zbivanja u Bosni, posebno opisu opasnosti života u opkoljenom Sarajevu, ali i prikaza tih teških i dramatičnih dana u ostalim dijelovima Bosne u kojoj se odvija najveći dio radnje i koje autor naziva »krajem u kojem su sve povijesne granice samo nepostojeće crte na zastarjelim kartama.«

Vrijedi ta ocjena i za mnoge druge dijelove tadašnje države na izdisaju, a odgovor kako nas, uz tu konstataciju, strani pisac vidi uočjiv je i u nizu drugih dijelova romana pa tako, primjerice, u jednom trenutku Lucas svom američkom kolegi Mortonu, govoreći o političarima na Balkanu kaže:

»Ako budeš s njima razgovarao zapadnjačkom taktikom, nećeš dospjeti nigdje. Pogledat će te u oči, složiti se se s uvjetima i potpisati sporazum. Rukovat će se s tobom. A zatim, čim im okreneš leđa, nasmiješit će se, poderati sporazum i nazdraviti si čašicom najbolje domaće rakije.

Nakon toga, radit će što im je volja. I vjeruj mi, kad čuješ da kažu ‘nema problema’, možeš biti siguran da će biti problema«, zaključuje Lucas Martin.

Biografija

Douglas Cavanaugh koji se danas uspješno bavi poslom kiropraktičara u Rijeci, rođen je u Iowi, a u Hrvatskoj je najprije živio od 1996. do 1999. godine. U to doba, kako je rekao na stranici amazon.com., rodila se i ideja o ratnom romanu:

»Tih godina Hrvatska se oporavljala duhovno i gospodarski od devastacije koju je donio rat. Često sam tih dana putovao područjima koje je poharao rat i baš te scene ratom uništenih dijelova zemlje motvirale su me da napišem roman o ratu.

Nisam pri tome želio stati na bilo čiju stranu, već samo pokazati kako rat iz većine ljudi izvlači ono najgore te uništava živote mnogih, čak i onih koji nisu sudionici u njemu«, rekao je Cavanaugh kojemu je »Kroz vatre paklene« drugi roman, a prije njega objavio je »The Long Way Around«, roman o životu ruralnoj Iowi.