Snimio Marin ANIČIĆ
U pogledu financiranja, situacija je više nego sramotna. U trenutku kad se suočavamo s nezaposlenošću, siromaštvom, izbjeglicama i ratom, jasno je da kultura može izgledati kao sporedna stvar
Peti, jubilarni Festival neovisnih kazališta Republike Hrvatske započinje večeras u Opatiji i trajat će do 3. travnja. Rajna Miloš, izbornica FEN-a i ravnateljica Festivala Opatija, izabrala je 22 predstave – 11 za odrasle i 11 za djecu, što je dvostruko više u odnosu na prvi FEN. U sklopu programa održavaju se i dvije radionice za djecu – kazališna radionica »Sloboda« i gurmansko-edukativna radionica »Bon-Ton restoran«. FEN-u u goste dolazi Moving Music Theatre i Centar za kulturu Bitola iz Makedonije s predstavom »Dnevnik jednog luđaka«. Poseban gost FEN-a je publicist i književnik Mladen Kušec. Predstave se igraju na osam lokacija u Opatiji i susjedstvu. Ovim povodom razgovaramo s Rajnom Miloš.
Kako je i zašto prije pet godina pokrenut FEN?
– Pred pet godina u Zagrebu je održana Burza Mreže neovisnih kazališta i kazališnih družina, pokrenuta s ciljem da se na jednom mjestu prikažu recentni uratci nezavisne hrvatske kazališne scene. Meni se to svidjelo i uvidjela sam da većina nezavisnih kazališta nema prostor za rad. Kroz razgovor smo došli do toga da bi bilo zgodno da se svi oni negdje zajedno nađu. Učinilo mi se da je pravi trenutak da im se ponudi neki prostor, a budući da smo i mi u Opatiji po tom pitanju »beskućnici« – došli smo na ideju da se takav sadržaj ponudi ovdje. Nezavisna su kazališta vrlo adaptibilna i mogu se prilagoditi svakom prostoru, a tada je bio i idealan trenutak, jer su tražila svoje mjesto pod suncem. Festival je prepoznao i podržao Grad Opatija, na čemu smo zahvalni gradonačelniku Ivi Dujmiću. Pokretanjem FEN-a uveli smo i malo reda u područje nezavisne scene, pa su tako uvjeti za sudjelovanje na festivalu da sudionici budu registrirani kao umjetnička organizacija, d.o.o. ili privatno kazalište te budu vedeni u Očevidnik Ministarstva kulture. Zna se dogoditi da neki nemaju te uvjete, ali se onda povežu s onima koji ih zadovoljavaju. Tako se ljudi zbližavaju, a ponekad i dalje surađuju.
Rasprodane predstave
Koja je važnost FEN-a za Opatiju, ali i za Hrvatsku?
Walk of FEN
Ove godine uveli ste i nekoliko noviteta.
– Novitet je »Kratka priča« s Robertom Ferlinom, kojom će se kroz kratka predstavljanja stvoriti arhiva svih sudionika festivala. Novost je i Walk of FEN, u koji ćemo – po uzoru na Walk of Fame u Hollywoodu – uvrstiti prvih pet kazališta koja su sudjelovala na svih pet izdanja FEN-a: Kazalište Mala scena, Lutkarski studio Kvak, Kazalište Tvornica lutaka, MUO Bacači Sjenki i Planet Art.
FEN svake godine svim kazalištima – sudionicima festivala, dodjeljuje umjetnički oblikovana sušila za kosu. Ove godine fenove je oblikovao Zdravko Milić, a prošlih godina njihovi autori bili su učenici Škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci te umjetnici Ksenija Mogin, Vojo Radoičić i Aleksandra Saška Mutić.
– FEN je važan za cijelu Hrvatsku jer je to jedini naš festival koji pokazuje recentno stanje domaće nezavisne scene. FEN je važan i za ovu regiju, a najvažniji je za Opatiju – prije svega jer nemamo vlastito kazalište. Festival Opatija tijekom godine nudi razne programe, no FEN je prilika za kazališniji pristup i dovođenje u Opatiju najkvalitetnijih naslova, čime je na dobitku cijela lokalna zajednica. Osim što odgajamo kazališnu publiku, on je i turistički proizvod. Zbog FEN-a se već u predsezoni otvara jedan hotel u kojem se ostvaruje 150 noćenja, čime su na dobitku i opatijski hotelijeri. Naglasila bih i da su ulaznice za predstave 30 kuna, što si gotovo svatko može priuštiti – predstave su nam uvijek krcate i traži se karta više, što je vrlo lijep osjećaj za nas organizatore.
Kako se FEN financira?
– Grad Opatija jedini nam je pokrovitelj, izdvojio je FEN – kao manifestaciju od posebnog značenja – te je financira s 340.000 kuna, a TZ Grada Opatije s 20.000 kuna. Imamo još nekoliko manjih sponzora, a Ministarstvo kulture i Primorsko-goranska županija još se nisu očitovali. S novcem koji dobivamo od Grada Opatije i TZ-a Grada Opatije moramo pokriti sve – produkciju, smještaj, tehniku i organizaciju. Uz napomenu da svi sudionici koji to žele i mogu, ostaju u Opatiji tijekom cijelog FEN-a.
Osim predstava bit će održane i dvije radionice.
– Radionice radimo prema zahtjevima škola. Prošle godine u školi su se bavili mjuziklom, pa smo organizirali radionicu mjuzikla. Ove godine imamo dramsku radionicu pod nazivom »Sloboda«, a voditelji su Petra Radin i Mario Kovač. Druga je gurmansko-edukativna radionica »Bon-Ton restoran«, koju ćemo realizirati u suradnji s Ugostiteljskom školom Opatija, a vodit će je Petra Radin i Mia Negovetić.
Imate i dvije posebne kategorije.
– Posebna kategorija je »Ovo morate vidjeti«, u sklopu koje će biti prikazana predstava »Dnevnik jednog luđaka« Moving Music Theatrea iz Bitole, u izvođenju Ozrena Grabarića. Ove godine poseban gost FEN-a je Mladen Kušec, autor fantastičnih radijskih emisija koji će bilježiti sve što se događa na FEN-u. Još bih spomenula i da ćemo objaviti brošuru u koju će biti uvršteno sve što se tijekom ovih pet godina događalo na FEN-u.
Rezovi koji pogađaju
Kakva je danas situacija u hrvatskim neovisnim teatrima?
– U pogledu financiranja, situacija je više nego sramotna. U trenutku kad se suočavamo s nezaposlenošću, siromaštvom, izbjeglicama i ratom, jasno je da kultura može izgledati kao sporedna stvar. Rezovima su pogođeni svi. Proračun za kulturu još je manji od prošlogodišnjeg koji je bio najmanji. U takvom kontekstu nezavisna kazališta stavljena su u još lošiju poziciju. Nema sponzora i neka neovisna kazališta se gase. Svi oni koji su uspjeli opstati, kao u inat rade s velikim žarom. Važno je što ti ljudi žele reći sa scene.
Kao poveznica ovogodišnjih predstava na FEN-u pojavila se tema gubitka.
– Gledanjem predstava koje su ušle u selekciju, sama po sebi nametnula se tema gubitka – i u predstavama za djecu i za odrasle. To su gubici svih mogućih vrsta: gubimo tradiciju, baku, mamu, prijateljstvo, kosu, vjerovanje… Zato je važno da FEN opstane. Predstave koje dovodimo u Opatiju pokazatelj su kako se i bez velikih sredstava i brojnih zaposlenika može biti dobar i originalan. Ili kako je ustvrdio Peter Brook, za kazališni čin dovoljni su glumac, prazan prostor i publika. I ni iz čega može se stvoriti nešto. Samo im se ne smije oduzeti značaj. Neovisna kazališta su budućnost i znače opstanak kazališta jer ona ne rade po narudžbi i za plaću, već onda kad imaju što reći. Oni rade za svoj gušt, a to je uvijek najbolje. Tako i mi radimo FEN. Najviše zahvaljujući FEN-u Opatija će dobiti kazališnu dvoranu koja će biti u funkciji sljedeće godine. S tim prostorom moći ćemo dovoditi i tehnički zahtjevnije i veće predstave, koje fizički nisu mogle stati u nekazališne prostore koje za potrebe festivala pretvaramo u kazališne pozornice.
