Večeras je u knjižari V.B.Z. na Korzu otvorena izložba „Adamić – jedan čovjek jedno vrijeme“, autorskog tima Margite Cvijetinović, Tee Perinčić i Antonelle Vlaše.

Izložba je ostvarena u suradnji Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i knjižare V.B.Z., a posvećena je jednoj od najznačajnijih ličnosti riječke povijesti, Andriji Ljudevitu Adamiću (1766.–1823.), trgovcu, poduzetniku, graditelju, diplomatu i vizionaru koji je ostavio veliki trag u razvoju grada.

Prva od šest

Kako je podsjetila ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Tamara Mataija, ovo je prva od ukupno šest izložbi koje će muzej tijekom godine organizirati u prostoru knjižare, dok je Guvernerova palača u obnovi.

Osim muzejskih programa, u V.B.Z.-u će se također moći kupiti muzejska izdanja i suvenire, uključujući i društvenu igru „Adamiću, ne ljuti se“, koja je nastala kao kreativni dodatak izložbi.

Ivan Šarar je ispred VBZ-a naglasio kako mu je posebno drago što je suradnja započela upravo ovakvim, živim i interaktivnim projektom.

– Najljepše u ovoj priči je da ne mora sve biti toliko ozbiljno. Ovaj prostor nema potrebu biti galerija u klasičnom smislu riječi. Muzej je u svojoj grandioznoj palači naviknut na monumentalnost, ali ovdje si može dopustiti opušteniji, nepretenciozniji pristup. I to je dobro – rekao je Šarar te istaknuo važnost podrške instituciji koja je privremeno ostala bez svog doma.

“Adamiću, ne ljuti se”

Jedna od autorica izložbe, povjesničarka i muzeologinja Tea Perinčić, objasnila je kako je cijela priča zapravo započela društvenom igrom „Adamiću, ne ljuti se“, koju je autor Darko Takalić osmislio kao suvremeni način interpretacije povijesti.

– Danas sve više govorimo o potrebi povratka međugeneracijskim druženjima. Nekadašnje društvene igre bile su važan dio obiteljskog života, pa se nadamo da će i naš Adamić biti povod za takva okupljanja.

I drago nam je što se igra sada može kupiti upravo ovdje, u V.B.Z.-u – dodala je.

Izložba koja se oslanja na društvenu igru polazi od epizode iz riječke povijesti 18. stoljeća, tzv. Adamićevih svjedoka. Riječ je o skupini građana koji su lažno optužili Šimuna Adamića, oca Andrije Ljudevita Adamića, da je prilikom gradnje kuće pronašao blago i zatajio ga kako bi izbjegao plaćanje poreza.

Kao znak osvete prema lažnim svjedocima, Šimun je dao izraditi njihove kamene likove, danas situirane ispred Guvernerove palače, a koji su postali inspiracija za igru i potom izložbu.

Kviz i turnir

Izložba prikazuje Adamića kao svestranu i ambicioznu osobu, trgovca i brodovlasnika, ali i vizionara koji je razmišljao o željezničkom povezivanju Rijeke s Karlovcem i Ugarskom u vrijeme kada je željeznica u Europi tek bila u povojima.

– Govoreći o kraju 18. i početku 19. stoljeća, moramo imati na umu koliko su njegove ideje bile ambiciozne. Razmišljao je o željeznici, o kanalu na Kupi, o povezivanju Rijeke sa zaleđem. Cesta Lujzijana realizirana je upravo u tom razdoblju, a sve to omogućilo je snažan razvoj trgovine – istaknula je Perinčić.

Adamić je bio i graditelj poznatog Adamićeva kazališta, nekada smještenog na mjestu današnje palače Modello, a sudjelovao je i u razvoju brodarstva, trgovine te osnivanju riječke tvornice papira na Rječini, koju je kasnije prodao stranim poduzetnicima.

Dio izložbe posvećen je i modi početka 19. stoljeća, pod snažnim utjecajem francuskog carskog stila.

Posjetitelji izložbe tako mogu vidjeti rekonstrukcije građanske nošnje, uključujući prikaz Ane Adamić u tradicionalnoj riječkoj građanskoj odjeći s karakterističnim pokrivalom za glavu, kao i Elizabetu Barčić u haljini visokog struka tipičnoj za napoleonsko doba.

Program uz izložbu nastavlja se već u utorak u 10 sati kviz-vodstvom, tijekom kojeg će posjetitelji kroz stručno vodstvo sudjelovati u kvizu znanja o Adamiću, a 7. ožujka planiran je i turnir u društvenoj igri „Adamiću, ne ljuti se“.