Moderna galerija

Izložba zamišljena kao in memoriam Nikoli Koydlu: Pet desetljeća dugog i bogatog stvaralačkog opusa

Kim Cuculić

Nikola Koydl / arhiva NL

Nikola Koydl / arhiva NL

Suvremenoi hrvatski slikar i grafičar je u srpnju prošle godine preminuo u 82. godini



ZAGREB – Moderna galerija – nacionalni muzej moderne umjetnosti najavila je izložbu Nikole Koydla »In memoriam – izložbom i dubokim naklonom«. Riječ je o izložbi posvećenoj Nikoli Koydlu, suvremenom hrvatskom slikaru i grafičaru koji je u srpnju prošle godine preminuo u 82. godini. Autorica izložbe, povjesničarka umjetnosti Biserka Rauter Plančić, u likovnom postavu objedinila je osamdesetak djela – crteža, mezzotinta, ulja i objekata iz gotovo pet desetljeća dugog i bogatog umjetnikova stvaralačkog opusa o kojem u katalogu izložbe piše:


Morfemi prostora


»Opus je to stvoren na sinergiji ‘klasične’ apstrakcije i novih tvoriva slikarskoga djela primarno karakteriziranog sliko-gradbenim oblikovnim procesima kojima je autor gradio svoj tezaurus likovnog govora i izgradio samosvojni poetski izraz čije se uporište u koloritu i oblicima hrvatskoga krajobraza ne može zanijekati. Stvarni predjeli primorske i kontinentalne Hrvatske procesom pretvorbe u Koydlovoj kreativnoj retorti postali su slike samo slikaru znanih krajolika, ispunjene kolorističkim suzvučjem i znakovljem dijelova prirode koji su na kreativni angažman privukli autorova čula; i vid, i miris, i zvuk.


Njegove kompozicije – do sredine 70-ih poglavito slikarske, a poslije i prostorne te kiparske, često asocijativnih naslova – zapravo su svojevrsni morfemi prostora koje je priroda stvorila i upravo to je ono što uposebljava Koydlovo stvaralaštvo na hrvatskoj likovnoj sceni. Boja je bila materija, a slikarstvo medij kojima je slikar propitivao svoje osjećaje, kojima ih je izražavao i kojima je ostvario svoj umjetnički izraz. Oblici pak slikani na platnenoj podlozi, izvedeni u 3D formi kao objekt ili oprostorena slika, podgrađe su i nosioci kolorističkih kodova naslovne teme svakog Koydlova rada i sintetizirajući element cijele kompozicije.«



Djela iz ostavštine




Uz umjetnikove radove iz fundusa Moderne galerije, u postavu su najvećim dijelom prezentirana djela iz umjetnikove ostavštine i iz drugih privatnih zbirki.


Izložba se u Modernoj galeriji može razgledati do 11. travnja, a prati je bogato ilustriran dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom Biserke Rauter Plančić. Zbog epidemioloških mjera službenog otvorenja izložbe neće biti.


Nikola Koydl (1939. – 2020.) diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti 1962. u klasi profesora Đure Tiljka, a usavršavao se u Majstorskoj radionici profesora Krste Hegedušića. Studijski je proputovao Francusku, Italiju i Španjolsku te boravio u Mađarskoj, Engleskoj, Njemačkoj, Danskoj i Austriji.


Prvi put svoje radove prikazao je javnosti 1963. na skupnoj izložbi suradnika Hegedušićeve radionice u zagrebačkoj Galeriji Studentskog centra, gdje je priredio i prvu samostalnu izložbu 1966. godine.


Za svoj je rad više puta nagrađivan, na 4. zagrebačkom salonu Nagradom za slikarstvo (1969.), na 13. zagrebačkom salonu (1978.), na XVIII. Međunarodnom bijenalu grafike u Ljubljani (1989.) i drugdje, uz niz samostalnih i skupnih izložbi. Godine 2008. dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo. Koydlovo stvaralaštvo u dva je navrata predstavljeno opsežnim monografijama – prvu je napisao Grgo Gamulin, a autorica druge, još opsežnije monografije je Lilijana Domić.


Od 1984. kao asistent, a od 1991. kao redovni profesor, radio je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Isprva je slikao u duhu lirske apstrakcije, potom sliku pretvara u reljef kojim se na površini oblikuje znak. U novijim djelima upotrebljavao je plastične materijale i bojom predočavao apstraktne krajolike.




Kim CUCULIĆ