Galerija Kortil otvorila je drugu tematsku obljetničku izložbu u povodu 25 godina svoga djelovanja.

Kustosku koncepciju izložbe “Izdržati svom (nevoljenom) vremenu usprkos” potpisuje Iva Körbler.

Nakon izložbe “Ni stijega ni bijega” kustosa Marijana Špoljara, Galerija Kortil nastavlja obilježavati dugogodišnje djelovanje Galerije i njezinu uspješnu suradnju s umjetničkom agencijom Kopart, odnosno Đurđicom Dehzad i Zdravkom Kopasom.

Drugom velikom izložbenom cjelinom najistaknutijih modernih i suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika predstavljena je plejada umjetnika koji su u Galeriji održali svoje samostalne izložbe u proteklih 25 godina.

Riječ je o djelima umjetnika bez čijeg doprinosa ne možemo zamisliti već danas povijest moderne i suvremene hrvatske likovne scene.

– Nikada to nisam prakticirala, ali sad s Galerijom vidim da je jako lijepo slaviti rođendan cijelu godinu tako da smo mi ovu godinu programski definirali tako da sa svakom pojedinom izložbom obilježavamo najuspješnije suradnje koje su se dogodile u proteklih 25 godina otkako Kortil djeluje.

Jedan od tih suradnika s kojima pamtimo ostvarenja brojnih izložbi je umjetnička agencija KopArt – kazala je ravnateljica Galerije Kortil Jolanda Todorović.

U svojoj izložbenoj koncepciji kustosica Iva Körbler predstavlja problemski temu pejzaža i motiva iz prirode koji karakteriziraju brojne opuse značajnih hrvatskih umjetnika.

Kroz djela Đure Sedera, Borisa Bućana, Jagode Buić, Nives Kavurić Kurtović, Vatroslava Kuliša, Matka Trebotića, Šime Perića, Ede Murtića, Peruška Bogdanića, Brune Mascarellija, Petra Dolića, Ante Kuduza, Dine Trtovca, Dalibora Paraća, Baneta Milenkovića, Dalibora Jelavića i Lidije Šeler tematizirat će se morfološki i stilski različit pristup pejzažu i prirodi, kao i značajna tema Juga, mora i mediteranskog pejzaža koji se javlja u njihovim djelima.

Prije nego što je Iva Körbler otvorila izložbu, održana je minuta šutnje za nedavno preminulog profesora i akademika Đuru Sedera čija su djela originalno trebala biti dio izložbe.

– U ovoj selekciji sam imala jednu specifičnost za razliku od kolege Marijana Špoljara, da okupim jedan izbor umjetnika koji više nisu među nama.

Radi se o nekim doajenima apstrakcije u Hrvatskoj, o umjetnicima bez kojih uopće danas ne možete zamisliti sliku ili povijest hrvatske moderne i suvremene umjetnosti odnosno slikarstva…

Zaista su sa svojim slikarstvom bili vrlo hrabri, nisu se vodili trendovima ili smjerovima čak i u europskoj i svjetskoj umjetnosti, to jest slikarstvu, radili su jedan svoj svijet umjetnosti, stilski, morfološki i motivski, koji je zaista danas u europskim krajevima specifičan – kazala je Körbler.

Kako je selektorica izložbe objasnila, u djelima ovih autora postoji jedan pečat autentičnosti koji je zaista neupitan, a hrvatsko slikarstvo druge polovice 20. stoljeća, ali i današnje, jače je od slikarstva mnogih susjednih zemalja koji često imaju veće budžete.

U suprotstavljanju apstraktnog i figurativnog pola, jače ili manje izraženog kolorizma, slabije ili više dinamizirane geste, odnosno, ekspresije ili intimističkog pristupa materiji i temi otkriva se važna dionica hrvatskog suvremenog slikarstva – ali i skulpture – koja se u kontinuitetu polarizira između naglašene ekspresije i kolorističke, lirske, meditativne apstrakcije, kao i prijelazima reduciranog motiva koji ne gubi prepoznatljiva obilježja.