Klimatske promjene

Vode za piće sve je manje i bit će sve skuplja

Portal Novi list

Foto Arhiva NL

Foto Arhiva NL

Voda će, bez obzira na koji se način bude upotrebljavala, u vremenima klimatskih promjena svakako biti skuplja



“Znate li koliko košta litra vode iz slavine?” Političarka Zelenih Rosemarie Heilig ovo pitanje rado postavlja svojim sugovornicima kada je riječ o opskrbi pitkom vodom u Njemačkoj.


Ona time želi ukazati na to koliko je ova najvažnija potrepština jeftina. Dok mineralna voda iz supermarketa košta najmanje 13 centi po litri, konzumna cijena pitke vode iz slavine, primjerice u Frankfurtu na Majni, iznosi tek 0,2 centa za istu količinu, piše Deutsche Welle.


„Po mom mišljenju voda za piće je prejeftina“, naglašava Heilig. “To je naše najdragocjenije dobro i zato ga moramo znatno odgovornije koristiti.”


Sve više sušnih dana




Ova političarka aludira na problem koji podjednako pogađa komune i lokalne dobavljače: klimatske promjene koje dovode do sve većih varijacija razine podzemnih voda. Tijekom nekih dana, u određenim regijama, vode za piće jedva da ima dovoljno.


U Njemačkoj saveznoj agenciji za okoliš očekuju da će se u budućnosti “više grupa korisnika natjecati za prirodni resurs kojega je sve manje”.


U fokusu su topli, sušni ljetni dani, koje industrija vodoopskrbe naziva danima najvećeg opterećenja. Broj tih dana, smatraju meteorolozi i klimatolozi, u budućnosti će se povećati. A to ima negativne posljedice na opskrba pitkom vodom.


Neke općine već su morale uvoditi zabrane: primjerice, građanima više nije bilo dozvoljeno punjenje bazena pitkom vodom, pranje automobila ili se zalijevanje travnjaka smjelo obavljati samo kišnicom.



Naime, tvrtke koje se bave vodoopskrbom stanovništva tijekom kritičnih dana ne mogu osigurati potrebne količine vode, jer vlasti određuju granične vrijednosti razine podzemnih voda na lokalnoj razini, ispod kojih se ne smije ići.


Komunalne službe gornje Saske (OVAG), koje, između ostalog, opskrbljuju šire područje Frankfurta pitkom vodom, u prošlosti su iz ekoloških razloga u nekoliko navrata morale smanjiti količine za isporuku.


Da bi mogle dugoročno isporučiti dovoljno vode metropoli poput Frankfurta na Majni, opskrbljivač se pobrinuo za veći sustav cjevovoda. Primjerice, 2016. godine postavljen je novi cjevovod koji je nužne količine vode osiguravao kod drugog opskrbljivača iz središnje Saske.


Troškovi izgradnje iznosili su 13 milijuna eura.


Troškovi će biti sve veći i veći


Komune i komunalna poduzeća za vodoopskrbu zbog klimatskih promjena moraju se dugoročno pripremiti za veće troškove.


Njemačko udruženje za plin i vodu (DVGW) ljetos je od svojih članova pokušalo saznati koliko će oni biti visoki. U istraživanju je sudjelovalo više od 100 vodoopskrbljivača širom zemlje.


Rezultat: u proteklih deset godina su te kompanije potrošile 400 milijuna eura na prilagođavanje novim klimatskim prilikama. U idućih deset godina očekuje se da će ti troškovi iznositi oko 1,2 milijarde eura – tri puta više.


Taj novac je potreban za izgradnju novih bunara i s time povezano priključivanje novih izvora pitke vode, za nove cijevi, za proširenje postrojenja i rezervoara za skladištenje vode, kao i za obuhvatniji okolišni monitoring.



“Sve to košta. I na kraju potrošači moraju platiti ove dodatne troškove”, kaže član odbora OVAG-a Joachim Arnold.


I za Karla-Ulricha Rudolpha je povećanje troškova na prvi pogled razumljivo.


Ovaj znanstvenik je na čelu Instituta za okolišnu tehnologiju i menadžment na Sveučilištu Witten/Herdecke i brine se za provođenje projekata opskrbe pitkom vodom na više kontinenata:


„Ako je rečeno da se moraju osigurati kapaciteti za skladištenje vode kako bismo prebrodili duga sušna razdoblja, onda su svakako nužna dodatna ulaganja.”


Rudolph, međutim, kritizira to što su neki vodoopskrbljivači u Njemačkoj već duže vrijeme poduzimali malo toga.


Na taj način su, kako naglašava, nastali zastoji u saniranju kapaciteta, “jer novac koji je prikupljen od naknade za vodu nije reinvestiran”. Dotrajale vodovodne cijevi, kaže još, nisu efikasne.


Voda se može i dvostruko koristiti


Kako bi se dugoročno ublažila napeta situacija s pitkom vodom, sve više općina u Njemačkoj razmišlja o tome kako se voda može uštedjeti ili koristiti dva puta.


Postoji nekoliko stambenih zgrada u kojima se kišnica ili voda iz tuša ponovo koristi za ispiranje zahoda – nakon što je prethodno pročišćena.”



“To u svim novim područjima za gradnju mora biti obveza”, kaže političarka Zelenih Rosemarie Heilig, koja je i službenica u sektoru za zaštitu okoliša u Frankfurtu.


„Ne ide da svaki put kada odemo u zahod potrošimo 15 litara pitke vode. To je besmisleno”, kaže ona.


Međutim, sustavi za ponovno korištenje vode povećavaju troškove stanarina i za stanare i za vlasnike objekata, jer se u zgradama mora instalirati dodatni vodovod.


Voda će, bez obzira na koji se način bude upotrebljavala, u vremenima klimatskih promjena svakako biti skuplja, piše Deutsche Welle.