UN-ova konferencija, ključna za sprječavanje najpogubnijih učinaka klimatskih promjena počela je u ponedjeljak, a njezin zadatak je obeshrabrujući zbog neuspjeha velikih industrijskih zemalja da se dogovore o ambicioznim novim obvezama.

COP26 u škotskom Glasgowu počeo je dan nakon što se G20 najvećih ekonomija nije uspjelo obvezati na cilj o ugljičnoj neutralnosti do 2050., rok koji je naveden kao nužan za sprječavanje najekstremnijeg globalnog zatopljenja.

“Minuta je do ponoći”

Umjesto toga, njihovi razgovori u Rimu tek su prepoznali “ključnu važnost” zaustavljanja neto emisija štetnih plinova “do ili oko sredine stoljeća”, ali nisu odredili vremenski okvir za postupno izbacivanje ugljena kod kuće te su razvodnili obećanja o smanjenju emisija metana, stakleničkog plina puno jačeg od ugljikovog dioksida.

Deklarirana predanost postupnom ukidanju subvencija na fosilna goriva “u srednjem roku” formulacija je koju je G20 upotrijebio na samitu u Pittsburghu još 2009. godine.

“Betrayal.
That's how young people around the world are describing our governments' failure to cut carbon emissions. And it's no surprise.”

Almost one million signatures now! Sign here:https://t.co/MJTQHx4FH0

— Greta Thunberg (@GretaThunberg) November 1, 2021

“Čovječanstvo već dugo kasni po pitanju klimatskih promjena. Minuta je do ponoći na satu sudnjeg dana i trebamo djelovati odmah”, rekao je britanski premijer Boris Johnson na otvaranju konferencije.

“Ako danas ne shvatimo ozbiljno klimatske promjene, sutra će biti prekasno za našu djecu.”

Dok je Johnson govorio, švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg retvitala je poziv milijunima njezinih pristaša da potpišu otvoreno pismo kojim se lidere optužuje za izdaju.

“Ovo nije vježba. Ovo je crvena oznaka za Zemlju”, navodi se u pismu. “Milijuni će patiti dok se naš planet bude uništavao – zastrašujuća budućnost koja će se stvoriti, ili izbjeći, odlukama koje vi donesete. Vi imate moć odlučivanja.”

Brojni lideri stat će na pozornicu u Glasgowu na početku dvotjednih pregovora odlučujuće klimatske konferencije kako je opisuje domaćin Velika Britanija.

“Sami se ubijamo ugljikom”

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je liderima da bi se u slučaju neuspjeha konferencije o globalnom zatopljenju zemlje trebale svake godine vraćati s boljim prijedlozima umjesto svakih pet godina kao dosad.

“Ako obveze ne budu dostatne na kraju ovog COP-a, zemlje moraju preispitati svoje nacionalne klimatske planove i politike – ne svakih pet godina, već svake godine i svakog trenutka”, rekao je Gutteres političarima u Glasgowu, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena, njemačku kancelarku Angelu Merkel i indijskog premijera Narendru Modija.

Šef UN-a rekao je da često ima “manjka vjerodostojnosti i viška zbunjenosti glede ciljeva smanjenja i nulte stope emisija”.

Istaknuo je da se treba držati cilja o ograničenju rasta globalne temperture za 1.5 stupanj i pozvao na solidarnost sa zemljama u razvoju.

“Ovisnost svijeta o fosilnim gorivima dovodi čovječanstvo na rub opstanka. Izbor je jednostavan: ili ćemo to zaustaviti ili će to zaustaviti nas”, dodoa je.

“Vrijeme je da kažemo ‘dosta’. Dosta uništavanju bioraznolikosti. Dosta tomu da se sami ubijamo ugljikom. Da prirodu tretiramo kao zahod. Dosta paljenju šuma, bušenju tla i kopanju. Sami kopamo vlasite grobove”, dramatično je upozorio glavni tajnik UN-a.

Biden: Ovo je desetljeće odluke za klimu na Zemlji

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u ponedjeljak na klimatskoj konferenciji u Glasgowu da će ovo desetljeće odrediti budućnost klime na Zemlji.

“Ovo je odlučujuće desetljeće u kojem se imamo priliku dokazati”, rekao je Biden svjetskim čelnicima na samitu COP26 u Škotskoj.

“Glasgow mora biti početak desetljeća akcije i inovacija kojima ćemo sačuvati našu zajedničku budućnost”, naglasio je predsjednik SAD-a, zemlje koja je povijesno emitirala najviše stakleničkih plinova.

Biden je rekao da klimatske promjene već uništavaju svijet i da više nisu hipotetska opasnost, nego nešto što je vidljivo svakog dana.

Prelazak na zelene tehnologije demokrat ne vidi samo kao “moralni”, nego i kao “ekonomski imperativ”, što pokazuje i aktualna kriza uzrokovana velikim rastom cijena energenata.

Biden tvrdi da su obnovljivi izvori energije stabilniji na tržištu, a da će prelazak na njih otvoriti i brojne radna mjesta.

Naglasio je i da će SAD pokazati da nije “samo ponovno u igri, nego će voditi svojim primjerom”.

“Znam da to nije bio slučaj. Zato moja vlada radi prekovremeno da pokaže da to nisu samo riječi”, rekao je Biden, nasljednik republikanskog predsjednika Donalda Trumpa koji je povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma i ukidao ekološke regulacije.

Nije uspio progurati svoj klimatski plan

No, Biden je u Glasgow stigao nakon što kod kuće nije uspio progurati svoj ambiciozni klimatski plan. Demokrat nije osigurao podršku za predloženi zakon, suočivši se s protivljenjem republikanaca, ali i stranačkih kolega u Kongresu.

U Zastupničkom domu mu prepreku predstavljaju demokrati iz saveznih država sa snažnim energetskim sektorima, a u gornjem domu demokratski senator iz Zapadne Virginije Joe Manchin.

Manchinova savezna država veliki je proizvođač ugljena i prirodnog plina, a on je financijski povezan s industrijom ugljena, piše Financial Times.

Biden je stoga morao odustati od najodvažnijih dijelova svog zakona, poput 150 milijardi dolara vrijedne inicijative subvencioniranja energetskih tvrtki koje bi prelazile na obnovljive izvore energije.

Dio analitičara smatra da će to značajno otežati provedbu Bidenovog obećanja da će SAD do 2030. prepoloviti emisije štetnih plinova u odnosu na 2005. godinu.

Borbu protiv klimatskih promjena ugrožava i potencijalna odluka Vrhovnog suda, tijela s konzervativnom većinom, o ovlastima Agencije za zaštitu okoliša (EPA) u regulaciji emisija stakleničkih plinova. Sud će o tome odlučivati u petak.

Ti unutarnji problemi ugrožavaju proklamirani status SAD-a kao predvodnika zelene tranzicije, no Biden se nada da će njegov razvodnjen, no plan koji ipak donosi napredak, biti izglasan ovaj tjedan “ako Bog da”, piše Reuters.

“Mi koji smo odgovorni za velik dio deforestacije i svih problema koje smo dosad imali, odgovorniji smo i dugujemo to drugim nacijama. Nismo to bili. Moramo pomoći, mnogo više nego dosad”, zaključio je Biden u Glasgowu, u koji nisu stigli predsjednici Kine, Rusije i Brazila, drugih velikih svjetskih zagađivača.