Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto prije nekoliko dana posjetio je potresom pogođena područja u Hrvatskoj, a u Rijeci je otvorio novi konzulat i Mađarsku kuću. S njim smo razgovarali o odnosima Mađarske i Hrvatske, rastućoj ulozi riječke luke u mađarskom uvozu i izvozu, ali i zategnutim odnosima između njegove vlade i Europske unije, koja Orbanovu vlast optužuje za gušenje demokracije i ljudskih sloboda, kao i odnosima s Rusijom i SAD-om. Szijjarto se u uvodu osvrnuo na posjet Petrinji i okolnom, potresom razorenom području.

– Ono što smo vidjeli, bilo je poražavajuće. Vidjeli smo prizore posljedica potresa na televiziji, ali vidjeti to svojim očima je nešto sasvim drugačije. Odmah nakon potresa odlučili smo poslati pomoć, zajedno s mađarskim humanitarnim organizacijama, crkvom i velikim tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj.

Pitali smo hrvatske vlasti koja je vrsta pomoći najpotrebnija, a rečeno nam je da je najveći problem to što se mnoge obitelji ne mogu vratiti u svoje domove koji su ili uništeni ili nesigurni za stanovanje.

Obratili smo se MOL-u koji ima mobilne stambene kontejnere i dogovorili se da se pedeset kontejnera pošalje u Petrinju. Prvi su već počeli stizati, a svih pedeset bit će isporučeno do kraja ovog tjedna.

Šaljemo i dodatnih šest kontejnera sa sanitarnim čvorovima i tuševima. Tvrtka Tungsram će isporučiti pet tisuća rasvjetnih tijela, a u Vladi smo dogovorili kako ćemo financirati rekonstrukciju škole i crkve na potresom pogođenom području. Naš državni tajnik doći će idućeg tjedna kako bi dogovorio koja će to točno škola i crkva biti.

Kakav dojam ste stekli obilazeći pogođeno područje, jesu li hrvatske vlasti osigurale dovoljno ili se previše oslanjaju na pomoć pojedinaca, tvrtki i drugih država?

– Na vama je da odlučujete jeste li zadovoljni radom vaše vlade ili ne. Meni je dosta političara koji misle da bolje poznaju unutarnju situaciju i problematiku neke zemlje, nego oni koji u njoj žive.

Odmah nakon potresa primili smo zahtjev hrvatske vlade za pomoć. Dakle, mogu potvrditi kako su, po pitanju traženja pomoći od partnera iz drugih zemalja, iz vlade reagirali promptno.

Mađarska kuća

Osim u posjet pogođenim područjima u Hrvatsku ste stigli i kako biste otvorili Mađarsku kuću u Rijeci, u kojoj će, osim prostorija mađarske nacionalne manjine, biti smješteni i uredi Konzulata, čime će biti popunjena praznina u dugoj povijesti odnosa Mađarske i Rijeke.

– Tri su razloga zbog kojih sam inzistirao na otvaranju konzulata, a prvi je taj što ovo područje godišnje posjećuje preko 200 tisuća Mađara. Od svih mađarskih turista koji posjećuju Hrvatsku, trećina ih dolazi u Primorje i Istru.

A kad imate velik broj turista negdje, imat ćete i konzularnih poslova, to je neminovno. Nisam želio da budu ovisni o veleposlanstvu u Zagrebu, jer ono je predaleko. Drugi je razlog riječka luka koja je zemljopisno najbliža Mađarskoj i jedna šestina svih tereta koji prolaze kroz luku ide za Mađarsku.

Treći razlog je oko petsto Mađara koji žive na riječkom području, za koje je otvaranje ovih prostora u praktičnom, ali i simboličkom smislu, vrlo značajno.

Tu je i suradnja sa Sveučilištem, s kojim je dogovoreno pokretanje učenja mađarskog jezika i kulture, za što vlada priličan interes pa smo htjeli da oni koji žele učiti mađarski jezik imaju gdje naučiti više i usavršavati svoje znanje. Ubuduće suradnju sa Sveučilištem kanimo i proširiti, razmjenom studenata i profesora s mađarskim sveučilištima.

Kada spominjete riječku luku, ona je tradicionalno vezana uz poslovanje s mađarskim gospodarstvom, no u zadnjih je nekoliko godina došlo do značajnog povećanja količina tereta namijenjenih mađarskom tržištu ili koji u luku dolaze iz Mađarske, posebno na kontejnerskom terminalu, a otvaranjem LNG terminala promet prema vašoj zemlji dodatno će se značajno povećati. Postaje li Rijeka u tom smislu opet najvažnija mađarska luka?

– Da. Rijeka postaje supervažna za Mađarsku. Kao prvo, zbog uvoza i izvoza roba na svjetskom tržištu, u čemu naše gospodarstvo već dugo surađuje s lukom. Drugo, sada je tu i LNG terminal, koji nam je omogućio da, prvi put u povijesti, sklopimo dugoročni ugovor o dobavi plina s dobavljačem koji nije iz Rusije.

Sada je to moguće i zakupili smo milijardu kubičnih metara kapaciteta terminala godišnje. Prva isporuka plina iz Sjedinjenih Američkih Država na terminalu, prije nekoliko dana, bila je za mađarsku državnu kompaniju.

Cijena LNG-a pada i postaje usporediva s cijenom plina iz plinovoda, a nama je, kao državi s vrlo ograničenim resursima koja iz vlastitih izvora pokriva tek 16 posto potrošnje, važno da imamo različite izvore dobave plina.

To samu opskrbu čini sigurnijom, a kad imate više izvora, i cijene plina se smanjuju. Inače, energetiku smatram najvažnijim poljem za razvoj suradnje s Hrvatskom.

Na što konkretno mislite?

– Prije svega na zajedničko tržište plinom. Tu sam ideju već iznio vašem ministru Tomislavu Ćoriću. Ako to učinimo, tržište će biti veće, a samim time uvjeti nabave i cijena plina bit će povoljniji za obje zemlje.

Osim toga, više neće biti tarifa za transport plina preko granice. Obje strane imale bi koristi. Mađarska ima velike skladišne kapacitete koji Hrvatskoj nedostaju, a mi imamo slobodnih kapaciteta.

Obje zemlje kupuju plin od Rusije. S većom količinom možemo dobiti bolju cijenu, a sada je tu i LNG terminal kao drugi izvor plina gdje također možemo nastupati zajednički.

Pragmatičan odnos

Je li nabava plina iz SAD-a bila i politička odluka kojom se Mađarska dodatno približila SAD-u, a učinila odmak od Rusije i kako će se ta odluka odraziti na odnose Mađarske s ove dvije supersile?

– Kada govorimo o Rusiji, uvijek smo inzistirali na pragmatičnom odnosu. Kao ministar odgovoran i za vanjsku trgovinu i pregovore o energetici, mogu reći da s Rusima nije najlakše postići dogovor oko energetskih pitanja, ali kad god smo postigli dogovor, oni su ga poštovali.

Nemam loših iskustava i ne mislim da se oni neće držati do sad postignutih dogovora. Kako bi opskrba tržišta bila sigurnija, potrebna je diverzifikacija dobavnih pravaca plina. U svemu tome, naravno, u obzir treba uzeti i konkurentnost svakog izvora.

Ako je plin koji dolazi iz drugih izvora dvostruko skuplji od ruskog, nećemo ga kupovati. Tako da sam i Amerikancima u više navrata rekao kako bismo bili zadovoljni dodavanjem njihovog LNG-a u naš energetski miks, ali samo ako ponuđena cijena bude konkurentna.

Sada je upravo to slučaj, jer su cijene LNG-a niže nego u prošlosti pa ima smisla kupovati ga. Po tom pitanju postigli smo vrlo dobar dogovor s Amerikancima.

Što se tiče našeg odnosa sa SAD-om i novom administracijom koja uskoro stupa na vlast, nije nikakva tajna da su naši odnosi sa SAD-om u zadnje četiri godine bili najbolji ikada, a nadam se da će na toj razini i ostati.

Hoće li? Viktor Orban je jedan od samo dvojice lidera zemalja EU-a koji su izrazili otvorenu podršku Donaldu Trumpu u utrci za predsjednika SAD-a. Kako će to utjecati na odnos Bidenove administracije prema Mađarskoj?

– Odlučivanje o budućnosti neke zemlje prepuštamo njenim stanovnicima i smatramo da nije važno tko je od kandidata nama bio simpatičniji ili manje simpatičan. Sva pitanja gledamo kroz bilateralne odnose.

Dakle, bilateralni odnosi Mađarske i SAD-a, u periodu od 2016. do 2020. godine bili su bolji nego prije. To ne znači da će u dolazećem razdoblju biti lošiji. Za nas je vrlo važno da zadržimo suradnju na visokoj razini, ali to ne ovisi samo o nama.

Nadam se da će budući odnosi biti temeljeni na međusobnom poštovanju. I da se temelje na bilateralnim pitanjima. Kada dolazim u Hrvatsku, ne želim se baviti unutarnjim pitanjima Hrvatske, jer to su vaše stvari i vi se njima bavite, tako je i u odnosima sa SAD-om.

Želimo se, u međunarodnoj politici, riješiti uplitanja drugih zemalja i njihovih dužnosnika u unutarnja pitanja neke države. Radije se bavimo zajedničkim pitanjima, uz međusobno poštovanje.

MOL i Ina

Teško je izbjeći takva uplitanja. U Hrvatskoj su, primjerice, budućnost i vlasnička strukture Ine, kao najveće kompanije u državi, jedno od najvažnijih pitanja, a u velikoj mjeri ovisi o MOL-u, jednoj od najvažnijih mađarskih kompanija. Imamo situaciju gdje je MOL donio odluku o četiri milijarde kuna vrijednom ulaganju u Rafineriju nafte Rijeka, u koking postrojenje, a s druge strane hrvatska vlada najavljuje povratak Ine u većinsko državno vlasništvo. O svemu će, nesumnjivo, i vaša politika uvelike odlučivati. Kakvo je vaše stajalište o tome, treba li Ina ostati u sastavu MOL grupe ili MOL dionice treba prodati Republici Hrvatskoj?

– Zadovoljni smo kada MOL ulaže u drugim zemljama u okruženju. Zašto – odgovor je jednostavan – ako Hrvatska i njeno gospodarstvo jačaju, to je dobro i za nas jer ste vi naši susjedi. Ako Ina i MOL ulažu ovdje, znači da je to ulaganje za njih opravdano i od njega će imati koristi i MOL i Ina i Hrvatska.

Postoje ozbiljne rasprave i otvorena pitanja o MOL-ovom sudjelovanju u vlasničkoj strukturi i upravljanju Inom, ali to su pitanja između MOL-a i Republike Hrvatske, kao najvećih dioničara. Ne bi bilo u redu da se mađarska vlada miješa u te odnose.

Pregovori između MOL-a i hrvatske vlade su intenzivirani. Kada je ministar Tomislav Ćorić zadnji put bio u posjetu Budimpešti, razgovarali smo o pitanjima koja se tiču naših dviju zemalja, ali o Ini je pregovarao s vodstvom MOL-a.

Bilo bi dobro da se sva pitanja razriješe, jer, ne trebamo to poricati, ona bacaju sjenu na međusobne odnose, ali bez obzira na to, možemo zajednički doći do fantastičnih rezultata. Ali rješavanje odnosa MOL-a i Hrvatske ne ovisi o nama, jer mi nismo dioničari u Ini.

Kad kažete rješavanje, mislite na bilo kakvo rješenje ili ipak smatrate da bi ostanak MOL-a u Ini bio bolji, od dvaju mogućih ishoda?

– Rješenje mora biti takvo da od njega imaju koristi obje strane. U suprotnom, nije rješenje. Kakvo će konkretno rješenje biti, ne znam i nije moj posao da to prosuđujem.

Na međunarodnoj sceni, odnosi Mađarske sa SAD-om značajno su, kako kažete, napredovali u zadnje četiri godine, no u istom razdoblju značajno su narušeni odnosi Mađarske i Europske unije, posebno u zadnje vrijeme, u pregovorima oko novog višegodišnjeg financijskog okvira i fonda za oporavak od Covid krize, u kojima se Mađarska protivila uvjetu vladavine prava za korištenje sredstava iz Fonda. Zbog čega se Mađarska tako snažno protivila uvjetu vladavine prava, nije li vladavina prava temelj demokracije?

– Zbog dosadašnjih iskustava. U zadnjih desetak godina, od kad je naša opcija prvi put formirala vladu, suočavamo se s politički i ideološki motiviranim optužbama i napadima iz Bruxellesa. Dobro znamo i razumijemo da je naša politika i ono što provodimo u Mađarskoj suprotna liberalnom mainstreamu.

Ne poričemo to i ne žalimo zbog toga, jer je ono što radimo temeljeno na volji mađarskog naroda. Naša politika može se nekome sviđati ili ne, svatko u Europi ima pravo na svoje mišljenje.

No, ne smije se dovoditi u pitanje demokratičnost, jer je vlada izabrana na slobodnim, demokratskim izborima, treći put zaredom, s velikom većinom glasova. U osam godina vlade, prije zadnjih izbora, svi su znali kakva je naša politika, kakvi su nam planovi, što ćemo dalje činiti.

Građani su nam dali rekordnu podršku, svojim glasovima na izborima. Dakle, mađarski građani podržavaju našu politiku. Osporavanje demokratičnosti naše politike stoga nam je neprihvatljivo. Politički i ideološki možemo se nekome sviđati ili ne, ali mi smo demokratski izabrani tako da te optužbe ne stoje.

Osobna prercepcija

Ali optužbe iz Bruxellesa na račun Viktora Orbana i vlade prilično su ozbiljne. Od ugrožavanja neovisnosti sudstva, preko gušenja slobode medija, onemogućavanja rada nevladinih organizacija do ugrožavanja prava manjina. To nisu beznačajne stvari.

– Slažem se, to su važna pitanja. No problem je u tome što sve te optužbe uvijek ostaju na nivou osobne percepcije. Kad god se o tome povede riječ, tražimo da nam navedu konkretne primjere i probleme.

Naprimjer, koji konkretan zakon, akt ili odluka vlade ili drugih tijela predstavlja problem. Nikada nismo dobili popis koji kaže, ok, problem je u tom zakonu, ovoj odluci i slično.

Percepcija je da nema slobode medija, namjerno to ističem jer upravo pričam s novinarom, ali ako pogledate medije u Mađarskoj, u svim oblicima, od dnevnih novina, magazina, preko radija i TV-a do internetskih portala, vodstvo većine njih snažno se protivi vladi.

To za nas nije problem, situacija je takva. Ali ako su praktički svi mediji protiv vlade, kako je onda moguće da gušimo slobodu medija. Oni koji tvrde da mađarska medijska scena nije slobodna i da nema balansa, očito ne znaju mađarski jezik i ne prate mađarske medije.

Na kraju ste s ostatkom EU-a postigli kompromis kojim je omogućeno usvajanje dugoročnog proračuna i fonda, ali o uvjetu vladavine prava odlučivat će Europski sud. Što ako sud presudi da uvjet vladavine prava mora biti ispoštovan, a takva se odluka uglavnom očekuje, hoće li to ugroziti mađarski pristup europskim sredstvima za oporavak od Covid krize?

– Najvažniji dio kompromisa nije Europski sud, nego sastavljanje liste pitanja oko kojih procedura obustave isplate sredstava može biti pokrenuta. To su sukob interesa, prijevara, pronevjera i slično, a ne političke ili ideološke optužbe.

Mi smo, kao i Hrvatska, relativno nova članica Europske unije, ali dosta nam je pristupa koji kaže da su europski fondovi odraz velikodušnosti naših zapadnoeuropskih partnera u Uniji.

To nije točno, fondove puni europska ekonomija i države članice. I Mađarska i Hrvatska daju svoj doprinos. Kompromisnim rješenjem svi dobivaju, nema poraženih, on može samo ojačati EU. Rasprave i razlike u mišljenjima među članicama unije su normalna i očekivana stvar.

U sukobu Mađarske i EU-a, eurozastupnici HDZ-a, Fideszovi partneri iz Europske pučke stranke (EPP), prvi su put stali na suprotnu stranu od mađarske vlasti. Kako to tumačite i kako će se to odraziti na odnose dviju vlada?

– To ne utječe na suradnju država. A što se tiče EPP-a, kad smo pristupali u članstvo, EPP je bio na drugačijoj poziciji na političkoj karti. EPP je u Europskom parlamentu dugo vladao zajedno sa socijalistima, a kao partneri utjecali su jedni na druge.

Samo što su socijalisti više utjecali na EPP nego obrnuto. Nastojimo vratiti EPP na pozicije na kojima je bio, što unutar EPP-a izaziva debate i želje jednog dijela da nas izbace iz članstva.

Hoće li odnosi s Hrvatskom vladom biti narušeni ako HDZ podrži izbacivanje Fidesza iz EPP-a?

– Mislim da će se o izbacivanju odlučivati uskoro. Ali možda nećemo čekati izbacivanje, nego sami poduzeti korake.

Što se tiče stava HDZ-a, to trebate pitati vašeg premijera, ali mi nikad ne miješamo odnose dviju stranaka s odnosima dviju država.

“Licemjerje europske liberalne politike”

Dio vaših oponenata kaže kako ste na kompromis s EU-om pristali kako biste sačuvali mir do izbora u Mađarskoj iduće godine?

– To nije točno, politiku vodimo na znatno dulje staze i rokove od iduće godine.

Za izbore 2022. godine, već sad se ujedinio najveći dio mađarske oporbe i to u spektru od desnice do ljevice. Može li tako široka koalicija ugroziti vladavinu Fidesza i Viktora Orbana?

– To ujedinjenje najbolje pokazuje licemjerje europske liberalne politike. Sada nemaju problema s ekstremno desnim strankama, poput Jobbika koji se ujedinjuje s krajnjom ljevicom.

Mi smo kao vlada nebrojeno puta bili izloženi optužbama zbog Jobbika koji nikad nije sudjelovao u vlasti i nikad s njima nismo surađivali.

Pogotovo optužbe za antisemitizam, praktički sve su se odnosile na izjave i postupke ljudi iz Jobbika. Sada Jobbik nije problem.

To samo pokazuje kako je liberalnom mainstreamu jedino važno smijeniti vladu. Srećom, ne odlučuju oni, nego mađarski narod.