NATO je u petak odbacio ruske zahtjeve o povlačenju snaga iz Rumunjske i Bugarske, dok se nastavljaju diplomatski napori da se spriječi rat, nakon što je Rusija nagomilala desetke tisuća vojnika na ukrajinskim granicama.

“NATO se neće odreći svoje sposobnosti da štitimo i branimo jedni druge, uključujući prisutnost vojnika u istočnom dijelu Saveza”, rekla je glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu u priopćenju.

Moskva je zatražila obvezujuća jamstva od NATO-a da će blok prestati sa širenjem na istok i vratiti se na granice iz 1997., piše Reuters.

Rusija je ranije u petak zatražila povlačenje vojnika NATO-a iz dviju članica tog saveza Bugarske i Rumunjske kako bi se smirile napetosti oko Ukrajine, a dvije su zemlje odbacile te “neprihvatljive” zahtjeve.

Odgovarajući na pitanje što bi jamstva značila za Bugarsku i Rumunjsku koje su se priključile NATO-u 1997., ministarstvo je reklo da Rusija želi da se svi vojnici, oružje i druga vojna oprema povuku iz te dvije zemlje.

NATO je odbacio te zahtjeve, rekavši da će bi oni stvorili zemlje prvog i drugog reda unutar NATO-a, što Savez ne može prihvatiti.

“Odbacujemo bilo kakvu ideju o sferama interesa u Europi. Uvijek ćemo odgovoriti na bilo kakvo pogoršanje našeg sigurnosnog okoliša, uključivo kroz jačanje naše kolektivne obrane”, rekla je glasnogovornica.

“NATO je na oprezu i nastavlja procjenjivati potrebu za jačanjem istočnog dijela našeg Saveza”, dodala je.

Oko 1000 američkih i 140 talijanskih vojnika u rotacijama je stacionirano u Rumunjskoj, uz desetke poljskih vojnika. U utorak je Bukurešt rekao da je spreman primiti još američkih vojnika na svom tlu.

Bukurešt je ocijenio “neprihvatljivim” zahtjeve Rusije o povlačenju NATO-ovih vojnika u okviru sporazuma o deeskalaciji napetosti o Ukrajini.

“Takav je zahtjev neprihvatljiv i ne može biti dio pregovora”, priopćilo je rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova i poručilo da su takve izjave “neprimjerene i neutemeljene”.

Jačanje vojne prisutnosti Saveza je “defenzivno u odnosu na sve agresivnije ponašanje Rusije u regiji”, piše Bukurešt i to “unatoč pokušajima NATO-a da ostvari konstruktivan dijalog”.

Bugarska ima sporazum sa Sjedinjenim Državama o raspoređivanju do 5000 vojnika u rotacijama.

Bugarski premijer Kiril Petkov inzistira na “suverenitetu svoje zemlje koja je sama odabrala pristupiti NATO-u”.

“Sami odlučujemo kako ćemo organizirati našu obranu u suradnji s partnerima”, rekao je u parlamentu i naglasio da Sofija neće biti “članica druge zone”.

NATO-ovih je vojnika još oko 5000 raspoređeno u Poljskoj i baltičkim zemljama.