Sukob bez kraja

AFGANISTAN Amerikanci se povlače, donatori vladi obećavaju nove milijarde, uz uvjet pregovaranja s talibanima

Zlatko Crnčec

Foto Reuters

Foto Reuters

​​​​Svi su na donatorskoj konferenciji od afganistanske vlade tražili da očuva napredak u demokraciji i ljudskim, posebno ženskim pravima postignut posljednjih devetnaest godina, ali je istovremeno pritiskali da nastavi pregovore s talibanima koji će ih - ako i čim dođu na vlast - pomesti željeznom metlom



Nakon što je zadnjih nekoliko godina svijet promatrao što se događa tijekom i nakon Arapskog proljeća u Sjevernoj Africi i rata u Siriji, međunarodna zajednica sjetila se jednog sličnog konflikta koji traje sada već gotovo 20 godina.


​Riječ je o Afganistanu gdje je najnoviji rat, još jedan u dugom nizu sukoba koji već par stoljeća uništava ovu zemlju, započeo 2001. kada je tadašnji američki predsjednik George W. Bush zaključio da mora srušiti Talibane i njihovu vladavinu jer su davali utočište Al Quaidi čiji su pripadnici izveli napade na njujorške blizance u rujnu te godine.


Ovog je tjedna u Genevi održana donatorska konferencija na kojoj su najbogatije svjetske zemlje obećale nove milijarde za pomoć Afganistanu, ali uz uvjet da tamošnja krhka vlada predsjednika Ašrafa Ganija pojača borbu protiv korupcije.




Najveći dio dosadašnjih milijardi otišao je, naime, u džepove uske i malobrojne afganistanske elite koju na vlasti već dvadeset godina drže Sjedinjene Države i njezini NATO saveznici, među kojima su bili i pripadnici Hrvatske vojske.


Postoji i drugi uvjet, a taj je da postojeći afganistanski režim pojača napore oko podjele vlasti i to s istim onima čije je svrgavanje s vlasti bio i glavni cilj za američku invazija 2001. godine.


Iznimno velikodušno


Vlade širom svijeta obećale su 12 milijardi dolara pomoći za Afganistan do 2024., ali pod gore navedenim uvjetima. Finski ministar za razvoj i trgovinu Ville Skinnari na kraju dvodnevne donatorske konferencije pojasnio je da su donatori obećali više od tri milijarde za prvu godinu u okviru četverogodišnjeg plana, od 2021. do 2024., »uz godišnji angažman koji bi trebao ostati isti svake godine, što čini 12 milijardi kroz četiri godine.«


Ta je svota za tri milijarde kuna manja od one koja je utvrđena na prethodnoj međunarodnoj konferenciji za Afganistan održanoj 2016., ali moguće je da je razlog za manju darežljivost i činjenica da su gospodarstva najvećih svjetskih zemalja pogođena epidemijom koronavirusa.


Čini se da to razumije i afganistanske strana. Njihov ministar vanjskih poslova Mohamad Hanef Atmar pozdravio je tu najavu o pomoći, te je ocijenio »iznimno velikodušnom«.


»Prolazimo kroz jednu od najvećih tragedija u povijesti, pandemiju bolesti COVID-19. Iznimno smo zahvalni što je u ovom trenutku zajedničke patnje vaše zauzimanje za Afganistan i dalje snažno«, rekao je Atmar.


Međunarodna zajednica obećala je novu novčanu pomoć Afganistanu, ali je upozorila da će to uvjetovati očuvanjem demokratskih stečevina, napose zaštitom ženskih prava. Govornici koji su se smjenjivali jedan za drugim obećali su financijsku pomoć u okviru novog četverogodišnjeg plana od 2021. do 2024.


No svi sudionici donatorske konferencije koja se pod pokroviteljstvom UN-a početkom ovoga tjedna održala u Ženevi, imaju na umu mirovne pregovore koji se upravo vode u Dohi i u kojima sudjeluju afganistanske vlasti i talibanski pobunjenici.


Prilike i nesigurnost


Svi su govornici na donatorskoj konferenciji od afganistanske vlade tražili da očuva napredak u demokraciji i ljudskim, posebno ženskim pravima postignut posljednjih devetnaest godina, ali je istovremeno pritiskali da nastavi pregovore s talibanima koji će ih – ako i čim dođu na vlast – pomesti željeznom metlom.


Naime, postoji opravdani strah od povratka na vlast talibana koje je međunarodna koalicija 2001. godine srušila s vlasti i koji, čini se, imaju »inicijativu na terenu«. Naravno, to znači i od obnove njihova okrutnog režima koji je Afganistanke lišio njihovih prava.


»Ovo je vrijeme iznimnih prilika, ali i vrijeme velike nesigurnosti. Afganistan mora napredovati, a ne nazadovati«, istaknula je UN-ova predstavnica u Afganistanu Deborah Lyons, u pomalo alanfordovskom stilu.


Ova je retorika vjerojatno zbunila afganistanske čelnike, ali su i dalje nastavili naglašavati svoju predanost provođenju demokratskih reformi i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i daljnjim pregovorima s talibanima oko podjele vlasti.


»Želim biti jasan: i dalje smo čvrsto opredijeljeni za pregovore s talibanima. Moramo zaustaviti nasilje koje prijeti našim životima a našoj djeci oduzima djetinjstvo«, istaknuo je predsjednik Ašraf Gani u govoru u utorak.


Najdalje je, naravno, otišla Europska unija koja je pozvala na prekid vatre u Afganistanu i prije uspjeha mirovnog procesa. Visoki povjerenik EU-a za vanjsku politiku Joseph Borell govorio je kao da pregovara o ulasku u punopravno članstvo Europske unije neke od postkomunističkih zemalja, a ne o situaciji u zemlji koja je zadnjih 150 godina u permanentnom ratu i u kojoj država u smislu institucija gotovo da i ne postoji izvan Kabula i još nekoliko gradova.


Borell ​je na donatorskoj konferenciji za Afganistan pozvao na prestanak sukoba u toj zemlji i poručio da će bilo koji potez prema uspostavi islamskog emirata utjecati na podršku europskog saveza. »Primirje ne treba biti rezultat mirovnog procesa, ono mora pratiti taj proces od danas.


Bilo kakav pokušaj obnavljanja islamskog emirata utjecala bi na naš politički i financijski angažman«, rekao je europski šef diplomacije, kako prenosi agencija Reuters.


Povlačenje Amerike​


​​Logika međunarodne zajednice jest u tome da bi bi veća pomoć međunarodnih donatora pomogla afganistanskoj vladi u pregovorima s talibanima koje je pak, s druge strane, jako razveselilo potpisivanje ugovora s Washingtonom u veljači o potpunom povlačenju američkih vojnika do sredine 2021. koje su proslavili kao pobjedu nad Amerikancima.


No, za Kabul će stanje na terenu ipak biti malo teže. SAD je prošlog tjedna najavio povlačenje oko 2.000 vojnika iz zemlje do sredine siječnja. Sjedinjene Države prošli su tjedan najavile novo povlačenje svog osoblja iz Afganistana, s 4.500 na 2.500 ljudi, prenijeli su američki mediji.


Usprkos toj najavi »misija NATO-a će se nastaviti«, rekao je Stoltenberg i dodao nastavak podrške »afganistanskim snagama sigurnosti«. Čelnik NATO-a je više puta upozoravao protiv preranog povlačenja vojske iz te zemlje, tvrdeći da će time ona ponovno postati baza za terorističke napade na zapadne države.


NATO će odlučiti o nastavku misije obuke u Afganistanu na idućem susretu ministara obrane u veljači, rekao je njegov čelnik Jens Stoltenberg. »Bit ćemo suočeni s teškim izborom. Ili ostati i platiti cijenu vojnog angažmana, ili otići i riskirati gubitak svega što smo postigli i da mirovni proces propadne«, rekao je Stoltenberg.


SAD je u Afganistanu od invazije 2001., nakon napada 11. rujna. NATO je misiju preuzeo 2003., a afganistanskim snagama ju je predao 2014. godine.


Istovremeno u samom Afganistanu i dalje traju sukobi.


Sukobi i dalje


Najmanje je 14 ljudi poginulo u utorak u eksploziji dviju bomba u gradu Bamijanu, u središtu Afganistana, koji se smatra najmanje opasnim u zemlji, rekli su dužnosnici. Pokrajina Bamijan, poznata po dvama orijaškim kipovima Bude koje su talibani uništili 2001., smatra se najmanje opasnom i najmanje konzervativnom u zemlji.


Taj planinski kraj posjećuju strani turisti i domaćin je skijaških natjecanja. Većina stanovnika su pripadnici šijitske manjine Hazara.


Ta je manjina više puta bila na meti napada skupine Islamske države (IS), posljednji put u svibnju kada je napadnuto rodilište u Kabulu koje vodi nevladina organizacija Liječnici bez granica, pri čemu je ubijeno 25 ljudi, među kojima šesnaest rodilja.


Talibani, koji su u građanskom ratu 90-ih također progonili Hazare, tvrde da nisu umiješani u napad. »Eksplozije u pokrajini Bamijanu nemaju veze s talibanima«, napisao je na Twitteru glasnogovornik pobunjenika Zabihulah Mudžahid.


Australija se ispričala zbog svojih komandosa


Međunarodnu je zajednicu osramotio je i događaj u kojem su australski komandosi prije četiri godine u Afganistanu ubili 30 civila, a što je tamošnja Vlada ove godine i priznala. Australija će otpustiti najmanje deset pripadnika specijalnih vojnih snaga nakon objave izvješća s pouzdanim dokazima o nezakonitim likvidacijama u Afganistanu, javlja u četvrtak ABC.


U neovisnom izvješću u redigiranom obliku navode se dokazi da su devetnaestorica australskih vojnika ubila 39 nenaoružanih afganistanskih zarobljenika i civila. Izvješće je sastavio državni sudac kojeg je imenovao glavni inspektorat australske vojske.


U izvješću nije identificiran niti jedan od 19 vojnika. Radi se o bivšim i sadašnjim vojnicima koji su suočeni s mogućim sudskim progonom. ABC javlja da je za sada službenu obavijest o otpustu iz vojske primilo deset vojnika koji su bili svjedoci ili sudionici i nisu dio skupine od 19 vojnika kojima prijeti podizanje optužnice za kazneno djelo.


Njihov identitet se u izvješću također ne otkriva. Ministarstvo obrane za sada ne komentira tu vijest. Najviši australski vojni dužnosnik se prošli tjedan, nakon objave izvješća, ispričao Afganistanu. Australske trupe bile su dio međunarodne koalicije predvođene SAD-om u borbi protiv talibana nakon što je ta islamistička skupina svrgnuta 2001.