ZAGREB – Vlada i poslodavci i dalje zastupaju isti stav kad je u pitanju promjena Zakona o radu, odnosno i dalje promiču ideju da će lakše i jeftinije otkazivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme učiniti hrvatsko gospodarstvo konkurentnijim i smanjiti broj ugovora na određeno vrijeme, dok sindikati smatraju pogrešnom logiku po kojoj će se nesiguran rad na određeno vrijeme smanjiti time što će se najzaštićenijim učiniti radnici koji imaju ugovore za stalno. Da se pozicije s kojih se krenulo u pregovore oko ZOR-a i dalje čvrsto drže, pokazao je i jučerašnji sastanak premijera Andreja Plenkovića s predstavnicima sindikalnih središnjica.

Otvoreno je te razlike oko liberalizacije radnog zakonodavstva, nakon sastanka, priznao i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, uz napomenu da sastanak nije ni zamišljen kao trenutak u kojem će netko promijeniti mišljenje i koji će ukloniti razilaženja, nego tek kao jedan od mnogih na kojem će se o tim razlikama raspravljati i koji će pridonijeti istinskom dijalogu. Priznao je da Vlada zastupa mišljenje da će liberalizacija smanjiti broj ugovora na određeno vrijeme, ali sindikalisti ističu da se ZOR ne može mijenjati na osnovi nečijeg mišljenja ili dojma, nego precizne analize primjene dosadašnjih pravila.

Ugovori na određeno

– Ne može se ZOR mijenjati na osnovi onoga što Vlada ili poslodavci misle. Mi mislimo drukčije, ali ne radi se o tome što tko od nas misli, nego što se događa u stvarnosti. Nikada nitko u državi nije pratio što se događa nakon pojedinih izmjena ZOR-a, ne poziva se Vlada na takvu analizu, nego na mišljenje. Stvarnost je takva da bi rad na određeno trebao biti iznimka, a poslodavci ga zloupotrebljavaju i imamo najviše nesigurnog rada u EU-u. To nije mišljenje, to se događa, kazao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.

Dodao je da Hrvatska udruga poslodavaca maksimalno izbjegava kolektivno pregovaranje, da se okreće prema Vladi i traži izmjene Zakona o radu, što vlade uglavnom prihvaćaju. Njegov kolega, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, upozorio je da Hrvatska trenutno ima najveći broj zaposlenih na određeno vrijeme, čak 25 posto, dok je u EU-u prosjek 14 posto, te da dio radnika u Hrvatskoj čak deset godina radi na određeno vrijeme, što je mimo zakona, ali da poslodavci izigravaju institut zapošljavanja na određeno vrijeme koji je dopušten samo u izvanrednoj situaciji. Tako trenutno od 93 do 95 posto novozaposlenih dobiva ugovore na određeno.

Državna potpora

– U društvu se previše govori o tome da je izmjena ZOR-a nužna kako bismo postigli veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva i da je fleksibilizacija, što poslodavci posebice naglašavaju, rada i zapošljavanja na neodređeno nužna za povećanje zaposlenosti i za rast gospodarstva. Uzima se primjer Njemačke koja je u nekom trenutku olabavila zapošljavanja na neodređeno vrijeme, na kraju je dobila manji broj nezaposlenih u evidenciji, ali se na drugoj strani istovremeno povećao broj onih radnika koji su tražili državnu potporu zato što nisu dovoljno zarađivali, istaknuo je Sever.

Upozorio je da će se s istim primjerom u Hrvatskoj nastaviti odlazak radnika, koji će ići za boljom zaradom, a da će se u Hrvatsku privlačiti radnici iz drugih zemalja, gdje je situacija još lošija.

– I odmah ću reći da nismo protiv stranih radnika, i oni će otići nakon nekoliko godina, kad shvate da je u drugim zemljama EU-a bolje. Hrvatska si to ne može dopustiti i hrvatski građani si to ne mogu dopustiti, poručio je Sever. Dodao je i da više ne smijemo plakati jer ljudi iz Hrvatske odlaze, nego nešto moramo činiti, a to sigurno, prema njegovom mišljenju, nije fleksibilizacija radnih odnosa, jer ona je provedena 2003. i 2013. godine, a nije učinila hrvatsko gospodarstvo konkurentnijim.