Drugi dan intervjuiranja kandidata za Glavnog ravnatelja HRT-a pred saborskim Odborom za informiranje, informatizaciju i medije očekivano je donio više uzbuđenja. Na zastupnička pitanja odgovaralo je preostalih sedam kandidata, od njih ukupno 13.

Posebno je na zastupničkom piku bio Robert Šveb kojeg kuloari smatraju favoritom. Članovi Odbora problematizirali su i Švebovo suvlasništvo u tvrtkama koje su poslovala ili posluju s HRT-om, to što ga je Nadzorni odbor HRT-a pripustio Odboru, makar nije, poput drugih kandidata, dao izjavu da nije u sukobu interesa već “samo” izjavu da će u slučaju da bude odabran svoje suvlasničke udjele prenijeti na druge.

Poticaj za kandidaturu

– Gospodine Šveb, jeste li vi osobno spitzen-kandidat ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek? Jeste li se kandidirali na njezin poticaj i uz njezino jamstvo da ćete biti izbrani?

Predstavljaju li, u tom smislu, ovi razgovori jednu vrstu teatra u kojemu su i članovi Odbora i ostali kandidati tek pusti statisti?, direktan je bio Zlatko Hasanbegović (BLOK).

– Ja vjerujem u zakon i siguran sam da ćete izbrati favorita i kandidata koji je najbolji po programu, odgovorio je na to Šveb.

To je natjeralo Matka Kuzmanića (SDP) da kaže da i zidovi već pričaju da će Šveb biti izbrani za ravnatelja HRT-a te da Šveba pita je li u sukobu interesa i smatra li moralnom svoju kandidaturu.

– Nikada nisam bio u sukobu interesa, reako je Šveb dodavši da da se na natječaj se prijavio i zbog “domoljubnog osjećaja” i “fizičke boli” koju je osjetio zbog stanja na HRT-u.

Pitanja za Dražena Miočića, aktualnog urednika HRT4, mahom su i bila vezana za Četvorku; od emitiranja magazina “Labirint” u četiri sata ujutro, do emitiranja božićnog intervjua s premijerom usred ljeta i bez oznake da se radi o reprizi.

U oba slučaja, naglasio je Miočić, nije bilo nikakve loše namjere, već se radi o nesretnim okolnostima i ljudskoj grešci.

Dražen Rajković, čovjek s iskustvom rada u Nadzornom odboru HRT-a, istaknuo je da hrvatska sirotinja financira HRT i da danas netko raspiše referendum o (ne)plaćanju RTV pristojbe, pristojba bi pala.

– Javni servis gubi potporu pretplatnika. Ljudima je 80 kuna previše i za to ne dobivaju adekvatnu vrijednost, smatra Rajković.

Kao jedan od ponajvećih razloga potonuća HRT-a naveo je nedostatak gledateljskog povjerenja u vijesti što ih HRT emitira. Bude li ravnatelj, pojačat će regionalni program, uspostaviti u svakoj općini dopisnika tako da informaciju dobije i pretplatnik u najzabitijem selu.

Vratit će na HRT visoke novinarske i uredničke profesionalne standrade, jer: “HRT mora postati BBC u ovom dijelu Europe.”

Anja Šovagović Despot, onomad članica i Nadzornog odbora i Programskog vijeća HRT-a, mijenjala bi organizaciju rada na HRT-u, onu koja potječe od 2013. godine, pojačala odgovornost NO-a HRT-a, baš kao i Programskog vijeća, a HRT bi imao šest ravnatelja umjesto dosadšnjih četiri. Sve to kako bi se, kako reče, rasteretile faraonske ovlasti ravnatelja koje su HRT i dovele do kud su dovele.

Međuljudski odnosi

– Jedan čovjek ne može i ne smije raditi sve sam, poručila je Šovagović Despot.

Kazala je i to da su prečesto na HRT-u sukobi i pojedinačni interesi, a onda i pojedinačne interesne skupine. Bude li izabrana, kao jedan od prvih poteze najavila je ukidanje svih SLAP tužbi što ih je HRT podnio protiv svojih i novinara drugih redakcija.

Posve precizan i konkretan bio je Dario Špelić, urednik na Hrvatskom radiju. Nije se dao smesti konstatacijom Mostovog Nina Raspudića da loš dojam ostavlja to što se prijavio na natječaj kojeg raspisuje NO HRT-a kao član tog istog NO-a.

– Ni u jednom trenutku moja kandidatura nije u sukobu sa Zakonom o HRT-u, ni drugim zakonima, kazao je Špelić.

Upitan kako bi riješio loše međuljudske odnose na HRT-u, Špelić je reakao da osoba koja je ravnatelj za početak mora poštovati Zakon o HRT-u i osigurati neovisnost od političkih i komercijalnih utjecaja. Treba i riješiti kadrovsku piramidu i odrediti što se u radu HRT-a treba i mora poštovati, a što se ne može dopustiti.

– Uspostavljanje jasnih pravila igre ključna je stvar u uspostavljanju zdrave okoline, smatra Špelić.

Treba, kazao je, dokinuti mutne linije odgovornosti, nered riješiti i promjenom Statuta HRT-a, dopustiti mogućnost i da netko izvan kuće ima mogućnost javnim natječajem biti, primjerice, glavni urednik Informativnog programa. Prvi je korak zavođenje reda, istaknuo je Špelić.

Koga će Odbor predložiti Saboru za glavnog ravnatelja HRT-a, znat će se uskoro, čim se sazove nova sjednica. Reklo bi se, ima tu još vremena za lobiranja, nova saznanja i posve drugačije pozicioniranje “favorita”.

Ekranizacija djela hrvatske književnosti

Anja Šovagović Despot naglasila je da brojna kapitalna djela hrvatske književnosti nikada nisu ekranizirana, poput Krležinih “Zastava”, ili Šenoinog “Zlatarevog zlata”. Posebno joj je nevjerojatno što nikada HRT nije ekranizirao “Priče iz davnina” Ivane Brlić Mažuranić.

Ako je izaberu za ravnateljicu, najavila je da će odmah raspisati javni poziv za ekranizaciju nekih od kanonskih dijele naše književnosti.

Neprisustvo predsjednika NO-a Mladena Čuture naljutilo zastupnike

Osim kandidati pred Odbor je došla i Morana Paliković Gruden kao predstavnica NO HRT-a, makar su članovi odbora tražili da im se ukaže predsjednik NO-a Mladen Čutura. Njega i opet nije bilo što je poprilično naljutilo zastupnike.

Htjeli su čuti zašto tri kandidature nisu prošle, dok je, s druge strane, NO valjanom kandidaturom ocijenio, primjerice, onu Roberta Šveba u kojoj nema izjave da nije u sukobu interesa. Paliković Gruden i opet je, baš kao i prije koji dan, rekla da su u NO sve radili po propisu.

Željko Valentić zamjerio se članovima odbora

Željko Valentić, bivši novinar “Večernjeg lista”, zamjerio se u startu članovima Odbora ocjenom da natječaj nije valjan jer u njemu nema stavke vezane za prava branitelja, a onda i konstatacijom da nije dobar Zakon koji propisuje da saborska većina odlučuje tko će biti ravnatelj.

On bi takav Zakon o HRT-u mijenjao tako da glavnog ravnatelja biraju pretplatnici. A Ivica Zadro, nekadašnji urednik na Hrvatskom radiju, mišljenja je da RTV pristojbu ne treba ukidati, jer na ovako malom tržištu teško bi javni servis ispunio sve svoje obveze da pristojbe nema.