Za manje od četiri tjedna, u ponedjeljak 13. rujna u Hrvatskoj bi trebao početi popis stanovništva, koji je ove godine već odgađan zbog epidemiološke situacije, a u Državnom zavodu za statistiku nadaju se da se to neće ponovo dogoditi.

Uvjeravaju i da sve pripreme zato najveće statističko istraživanje kojezavod provodi teku prema planu.

S obzirom na to da je u dvama navratima Vlada odgađala popis pozivajući se na epidemiološku situaciju, ali i na potrese na Baniji, pitali smo DZS razmišlja li se o još jednoj odgodi popisa zbog toga što se ponovo vratio trend povećanja broja pozitivnih na koronavirus, a oni kažu da to zasad ne razmatraju.

Dvije faze

– Završne aktivnosti za provođenje Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine teku planiranom dinamikom. Državni zavod za statistiku zasad ne razmatra o odgodi popisa, poručuju iz Zavoda. Na dodatni upit za kad bi se popis mogao odgoditi, ako do toga ipak dođe, odgovaraju da se nadaju da odgode neće biti.

Tako bi onda ipak 13. rujna trebao početi popis stanovništva, a ta prva faza koja traje do 26. rujna, prvi će se put u Hrvatskoj stanovništvo samostalno popisivati putem elektroničkog sustav e-Građani.

U tom je sustavu oko 1,3 milijuna građana, pa bi, ako je u svakom domaćinstvu po jedan, to praktički značilo da se gotovo cijela Hrvatska može popisati elektroničkim putem, što će vjerojatno i to u ne tako daljoj budućnosti biti možda i jedini način na koji će DZS prikupljati podatke o stanovništvu i kućanstvima.

Zasad će ta prva faza pokazati koliko je Hrvata, koji su se priključili sustavu e-Građani, doista i spremno iskoristiti taj alat kako bi odradili popunjavanje obrasca za popis stanovništva.

Digitalno i terenski

Onima koji se dobrovoljno ne popišu digitalnim putem, od 27. rujna će u goste, kao i za svih prethodnih popisa stići popisivači. Oni će kao i dosad odraditi intervju sa svim pitanjima koji se tiču pojedinog građanina, ali i kućanstva u kojem žive, ali posao će se i tada odraditi uz pomoć prijenosnih računala, pa su plastične bijele aktovke s brojnim papirima koje pamtimo s popisa iz 2011. godine otišle u povijest.

Osim što će popisati stanovnike koji to nisu učinili samostalno u prvoj fazi, popisivači će kontrolirati i prikupljene podatke iz te prve faze. Na terenskom će popisivanju biti angažirano osam tisuća popisivača, a za taj se posao prošli mjesec na javni poziv, kako su nam odgovorili iz Državnog zavoda za statistiku, javilo preko 14 tisuća kandidata.

Oni će na provođenju popisa moći zaraditi i do šest tisuća kuna. Ta druga, terenska faza trajat će do 17. listopada, s time da je Vlada kad je drugi put odgodila popis, ostavila mogućnost i da se produlji do 29. listopada.

Završne pripreme za popis stanovništva događaju se u situaciji kad se u Hrvatskoj epidemiološka situacija ipak pogoršava; pitanje je što će biti za četiri tjedna, a Zavod kaže da će se zbog »poštovanja epidemioloških mjera planirane edukacije za sudionike Popisa provoditi online«.

– Popisivači će se prilikom ulaska u domove pridržavati svih mjera Stožera civilne zaštite RH od dezinfekcije ruku, nošenja maski i držanja razmaka, a svakako preporuka Stožera civilne zaštite RH jest da popisivači imaju COVID-potvrde kako bi cijeli proces popisivanja uz pridržavanje mjera bio još sigurniji, kažu iz DZS-a.

U DZS-u cijepljenje nisu istaknuli kao jedan od uvjeta za izbor kontrolora i popisivača, ali je svejedno u tekstu stajala napomena da je »preporuka Stožera civilne zaštite i epidemiologa za sve popisivače da se cijepe, što će uz pridržavanje epidemioloških mjera cijeli proces učiniti sigurnijim«.

Ojačalo iseljavanje

Ako se popis doista provede, a u njemu bi trebalo registrirati stanje od 31. kolovoza ove godine, Hrvatska bi trebala doznati koliko doista stanovnika ima. Pri posljednjem popisu iz 2011. godine Hrvatska je imala četiri milijuna i 284 tisuće stanovnika, a većina demografa procjenjuje da je taj broj sada pao ispod četiri milijuna.

Tu procjenu temelje na sve lošijem prirodnom prirastu, koji je godinama u Hrvatskoj negativan, ali i na iseljavanju koje je posebice ojačalo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Prema posljednjim procjenama DZS-a, koje se temelje na preciznim podacima o novorođenim i umrlim, ali se teško pouzdati u to da službeni podaci o iseljenima i odjavljenima iz MUP-a odgovaraju i stvarnom stanju, u Hrvatskoj je krajem prošle godine bilo četiri milijuna i 36 tisuća stanovnika.

To znači da je i prema tim procjenama broj stanovnika Hrvatske u deset godina smanjen za barem četvrt milijuna.

No popis će donijeti još brojne zanimljive podatke, poput onoga o broju samačkih kućanstva, ali će pokazati i to je li Hrvatska napredovala kad je u pitanju broj kućanstva koja su primjerice priključena na vodovodnu mrežu ili kanalizaciju te koliko se povećao broj kućanstva s priključkom na internet.