Vrijeme je od proračuna. Čelnici jedinica lokalne samouprave predstavljaju prijedloge najvažnijeg financijskog dokumenta svakoga grada ili općine. Najprije medijima. Prvi je to test, verifikacija ispravnosti njegovog oblikovanja, da bi cjelovite prijedloge potom uputili na detaljno seciranje svakom pojedinom vijećniku.

Nakon svega – sjednice na kojima proračuni prolaze ili padaju.

Posvetimo li se podrobnije prijedlozima proračuna tri od šest najznačajnijih hrvatskih gradova – Zagreba, Rijeke i Pule – zanimljivi nesrazmjeri. Najmanji je, logično, onaj Grada Pule.

Nešto manje od 60 tisuća stanovnika na raspolaganju će dogodine imati – 500 milijuna kuna. Dvostruko veća Rijeka ima prijedlog težak 1,2 milijarde kuna, što znači da se građanima metropole Kvarnera smiješi znatno bolji komunalni i društveni standard nego onima iz glavnog istarskoga grada.

Kad je pak Grad Zagreb u pitanju, oko 810 tisuća stanovnika na raspolaganju ima nešto više od 10 milijardi kuna, što je daleko bolje od glavnih gradova dvije najzapadnije jadranske županije.

Drugim riječima, na svakog stanovnika Pule godišnje otpada oko devet tisuća kuna, Riječanin dobiva 10 tisuća, dok Zagrepčanin više od 12 tisuća kuna, što će reći da je proračunski standard metropole za oko 35 posto bolji od onog u Puli.

No, unatoč tome što je najskromnija, uputili smo se upravo u Pulu. Vidjeti što se to s proračunom za 2022. godinu kani činiti. Iako je pulski bio prvi predstavljen od navedena tri, naš je proračunski pik bio jako dobro odabran.

K tome, moramo priznati da gradonačelnika Pule Filipa Zoričića doživljavamo kao najveći izborni fenomen. Jer dok je u Rijeci unatoč svim oporbenim naprezanjima bilo nekako jasno da se nastavlja status quo, put koji se minimalno mijenja već puna tri desetljeća, za Zagreb se znalo da naraslo nezadovoljstvo građana znači promjene.

Kad se svemu pridružila i iznenadna smrt karizmatičnog, dugogodišnjeg gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, izborna pobjeda Tomislava Tomaševića bila je više nego sigurna. Uostalom, kroz aktivistički i politički rad Tomašević se dulje vrijeme nametao kao optimalan izbor, tako da ni po tom kriteriju iznenađenja nije bilo.

Realizacija programa

Ali Pula, taj, kako ga izvan ljetnih mjeseci doživljavamo uspavan i politički konzervativan, na promjene nespreman grad, kao da je s proljeća 2021. godine zapao u neku čudnu, skoro histeričnu fazu!

Iako je i bivši gradonačelnik znao stvarati itekakve nemire, odluka da ga slijedi istostranačka kolegica na neki je način prizivala riječki politički model: mir, mir, mir, nitko nije kriv.

Istina, probudila se gradska scena jer je profesor, štoviše srednjoškolski ravnatelj Filip Zoričić, Splićanin koji je prije dva desetljeća doselio u Pulu, iznosio neka zanimljiva viđenja transformacije samog juga Istre.

Mada, siti smo mi takvih predizbornih čuda koja se poput medene rijeke izlijevaju iz usta političara u predizbornim kampanjama. Na skupovima koje uz potpuni izostanak kulture ophođenja karakterizira i totalni gubitak osjećaja za realnost.

A kad je Zoričić konkurenticu Elenu Puh Belci natjerao i na drugi krug, počelo se tog profesora povijesti još kud i kamo pozornije slušati.

Iako, bila je tad, u drugoj polovici svibnja, još uvijek opća fraza »budimo realni«: da Pulu izgubi IDS te da je prepusti u ruke fureštu, Dalmatincu koji čak i nije iz druge ili treće generacije da bi ga se donekle moglo smatrati Istrijanom… Ne, to ne drži vodu.

Slomila se Pula! A gdje ide i koliko je Zoričić iskren u realizaciji primamljivih predizbornih programa, moglo se vidjeti upravo na predstavljanju proračuna.

Pula, Forum, gradska palača. Parkiranje u samom centru centra – 4 kune na sat. Nije loše za početak. Na ulazu, iako je COVID-pass nastupio tek dan kasnije, vrlo stroga pravila, provjere, mjerenje temperature i kolektivni odlazak novinara na pressicu. Strogo, ali situacija u tom smislu i podiže odgovornost na maksimum.

Zoričić srdačan, komunikativan i elokventan, zajedno s kolegicom Anjom Ademi, pročelnicom Upravnog odjela za lokalnu samoupravu, počinje prezentaciju. Ademi suvereno vodi kroz financijske podatke, dohodovnu i rashodovnu stranu.

Oboje iznad svega svjesni kako se ne nalazimo baš u vremenima raskoši, za 2022. godinu nude točno 500,5 milijuna kuna.

Ono što iz proračunskih streotipa skreće pažnju je Zoričićeva najava kako od 1. siječnja putem posebne aplikacije Pula, a to je od gradova u Hrvatskoj do sada učinio još samo Bjelovar, postaje apsolutno – transparentnim gradom.

Ako se dakle domaći političari ičeg boje, to je – transparentnost. U Hrvatskoj je korupcija, naime, nešto poput tradicijske vrijednosti, priziv autohtonosti. Kod nas se podmićivanje i dijeljenje zajedničkih, proračunskih sredstava u privatne ruke u nekoj manjoj mjeri uopće i ne uzima za grijeh.

Krade, ali i drugima daje, najčešće je opravdanje za takve procese koji skoro da ne nailaze ni na kakvu osudu javnosti. Doći na vlast u šestom po veličini hrvatskom gradu, biti pritom poprilično neiskusan političar i to bez potpore neke jake stranke, a raspolagati s pola milijarde kuna i odlučiti se na transparentnost, na potpunu javnost svake potrošene kune… ne da je pohvalno, to se u Hrvatskoj slobodno može uvrstiti u rubriku – vjerovali ili ne.

Zoričić nastavlja u poprilično zanimljivom tonu.

– Proračun, kao najvažniji financijski dokument Grada, zapravo kreira njegov identitet. Imat ćemo jasan kratkoročni, srednjoročni i dugoročni plan razvoja grada potkrijepljen brojkama i terminskim planom.

Grad Pula će za četiri godine postati pametan, zelen i transparentan grad i u tom pravcu kreirali smo proračun za iduću godinu. Fokus djelovanja bit će na unapređenju stanja u prostoru, novim prometnim rješenjima i izgradnji infrastrukture, uvođenju komunalnog reda, očuvanju graditeljske baštine, kružnom gospodarenju otpadom, energetskoj učinkovitosti, prilagodbi klimatskim promjenama i zaštiti okoliša.

Od 1. siječnja potpuno će biti otvoren i GIS sustav čime će građani imati mogućnost cjelovitog uvida i u sve detaljne podatke o gradskim stanovima, poslovnim prostorima, gradskim terasama i koncesijama na području grada, najavljuje Filip Zoričić.

Izostanak taštine

Ono što ga nadalje svrstava u »neobičnog« političara je izostanak taštine. On se naime savjetuje, i ne krije s kim se savjetuje. Ustvrđuje da je Pula neuredan grad. Ali da to više neće biti jer uspostavio je permanentnu suradnju s onima koji znaju kako neku urbanu cjelinu učiniti lijepom.

Riječ je o Društvu arhitekata Istre, dakle najboljoj mogućoj adresi za umivanje grada.

Ne boji se zarezati ni u druge »svete krave«. Jer dok je najvećem dijelu lokalnih političara maksimum zaključivanja spoznaja kako su ljeti, posebno u turističkim sredinama, prometne gužve nenosne, Zoričić nudi rješenje: prihvaćanje vozila u tri velika punkta na obodu grada, odakle će gosti lijepo odšetati do centra ili će ih do tamo prebaciti šatlovi.

I svi zadovoljni. Zoričić uvažava i susjedne općine i gradove. Ne spori se s njima, niti im predbacuje, nego se jednom mjesečno – sastaje s njihovim čelnim ljudima.

Iako taj problem još nije vraćen kao urgentna točka, za očekivati je kako će je načelnik općine Fažana Radomir Korać uskoro opet usijati: odlazak NP Brijuni iz okrilja Grada Pule. Unatoč tome što je jasno da se mimo države tamo teško išta može raditi, jako su, jako primamljiva priča.

Gradonačelnik Zoričić u nastavku iznošenja proračuna najavljuje i maksimalno uvođenje obnovljive energije te totalni rat s ekološkim onečišćivačima. Za početak, od 1. svibnja 2022. godine, dostavna vozila više neće prometovati Ulicom Sergijevaca i Kandlerovom, a to je samo središte grada, već se za tu namjenu uvode električna vozila.

Ono što je primjerice Rijeci zanimjivo, proračun predviđa detaljno uređenje kupališta Stoja, kao i povezivanje dužobalne šetnice. Tu je i uređenje zgrade i platoa tržnice što će biti prijavljeno kao EU projekt. K tome, Marsovo polje ostavlja građanima koji će zajedno sa svojim kućnim ljubimcima tamo imati mnogo razloga za veselje.

Za kraj još jedan »šok«: prijedlozi građana u velikoj mjeri i prijedlozi svih političkih stranaka koje participiraju u Gradskom vijeću skoro su u cijelosti – usvojeni! Ona tako tipično hrvatska politička zadrtost što čak i dobrom prijedlogu ili ideji koje dolaze iz suprotnog tabora ne dozvoljava prolaz, u Puli zahvaljujući Zoričiću i njegovom timu, a na konferenciji su uz njega bili i zamjenici, izostaje.

Baš neki novi vjetrovi, kao da je neki zanimljivi reful bure otjerao sve taloge političke prošlosti.

– U kreiranju proračuna ova je gradska uprava uvažila prijedloge građana i političkih stranaka u cijelosti ili djelomično.

Ustrojili smo gradsku upravu na način da smo spremni za provedbu akcijskog plana, strateških planova i povlačenje sredstava iz EU fondova, uz naglasak na izvrsnoj suradnji s ministarstvima i Vladom RH. Sve ovo u 2022. začetak je razvoja Grada u iduće četiri godine, zaključio je gradonačelnik Pule Filip Zoričić.

Napuštamo gradsku palaču, poprilično pod dojmom onog što smo čuli. Šetnja središtem Pule, spomenutom ulicom Sergejevaca pa prema centru, do Korza. Grad je začudno prazan. Istina, toga je Zoričićeva ekipa itekako svjesna, što se očituje i na jumbo plakatima koji pozivaju: dođite u centar!

Zapravo, osim te praznine, koja dakako nikad nije dobra, grad nam se doima sasvim urednim, privlačnijim no što to vide Zoričićeve opservacije. No, tako je to uvijek kad u njega dolazite nakratko, kad stranac s dobrim namjerama dolazi u grad.

Ostaje nam pričekati početak prosinca za kad je najavljeno usvajanje Proračuna. Sudeći po Zoričićevom miru, to kao da je već učinjeno. Pa i s razlogom.

Koliko god da se panično bojimo političkih promjena, sjetimo se samo kolektivnog plača koji je obilježio 4. svibnja 1980. godine kad je glavno pitanje bilo – što će s nama sada biti, na primjeru Pule, kako se proračunski čini, promjena bi mogla biti itekako – blagotvorna.

Bez ikakve želje za milovanjem političara bilo koje boje, jer svi se oni kvare brže od nježne bijele ribe, Zoričić se Puli izgleda ipak dogodio – na sreću.

A proračun, koliko u realnim razmjerima za desetak posto bio lošiji od riječkog ili za trećinu od zagrebačkog, djeluje baš – moderno. Drukčije, svježije i naprosto – moguće. Hoće li Pula nakon četiri godine s najmanje sredstava napraviti – najviše.

Potpuna transparentnost trošenja na medije

Kad je transparentnost u pitanju, Pula kreće i u apsolutno javan odnos potrošnje sredstava na medije. U proračunu je naime osigurano milijun kuna koje će se potrošiti za medije. I tu se Zoričić pokazao kao osoba koja se maksimalno drži stare dalmatinske »dite materi«.

Konzultirao se s HND-om i na kraju zaključio kako će za te potrebe u rad uključiti stručnu osobu. Nakon »prijemnog ispita« najboljom se pokazala Lela Vujanić, inače jako dobro poznata Rijeci jer je vodila jedan od programskih pravaca EPK Rijeka 2020.

Njen je zadatak iz temelja promijeniti modalitete trošenja novca na medije koji su ponekad, ne govorimo tu samo o Puli, znali biti baš i ne do kraja transparentni.

I tu se Zoričić pokazuje apsolutno drukčijim, dok kad je o Vujanić riječ, dobar izbor, ali i – šteta. Za Rijeku, koja njezine prednosti i znanje, a radila je unutar EPK, nije znala prepoznati i iskoristiti.

Najefikasnija gradska uprava

Krije li se tajna efikasnosti pulskog proračuna u broju zaposlenika gradske uprave? Komparacija govori – itekako moguće. Pulska gradska uprava broji 187 zaposlenih, što znači da na jednog zaposlenika dolazi oko 300 stanovnika, Rijeka je tu znatno »jača« jer s 500 zaposlenika u Gradu, na jednog dolazi 240 stanovnika.

Koliko god zagrebačka gradska uprava s oko 3,2 tisuće zaposlenika djelovala glomaznom, na jednog od njih dolazi oko 250 stanovnika.

Drugim riječima, pulska gradska uprava je daleko najefikasnija i najradišnija. Matematičko-statistički: 20 posto veći riječki proračun se u velikoj mjeri troši na samopotrošnju, ne na povećanje standarda grada.