U vukovarskoj Koloni sjećanja nije danas bilo niti blizu toliko ljudi kao proteklih godina, ali ipak puno više od 500, koliko ih je predvidio Nacionalni stožer civilne zaštite.

Uvijek je nezahvalno procjenjivati broj sudionika Kolone sjećanja, ali medijski je konsenzus nekako bio da ih je dionicu od gradske bolnice do Memorijalnog groblja, dugu 5,5 kilometara, prohodalo otprilike deset tisuća. Možda, dakle, i 20 puta više od inicijalne zamisli Nacionalnog stožera.

S razglasa postavljenog ispred bolnice, gdje je održan kraći program i odakle je krenula Kolona, stalno se apeliralo na ljude da drže razmak od metra i pol, čuvaju se fizičkog kontakta i čitavo vrijeme pravilno nose zaštitnu masku.

Maskama pokrivali vrat i bradu

Ideja je bila da se formiraju skupine od 25 ljudi, a da između njih bude veća distanca. Tako je to i bilo na samom početku, ali kako su se ljudi putem uključivali u Kolonu, teško je bilo osigurati provođenje naloga i preporuka Stožera.

Većina je ipak nosila masku, ali bilo je i onih koji to nisu smatrali potrebnim ili su, pak, njima pokrivali tek vrat i bradu. Braniteljske udruge nisu organizirale dolazak ljudi, kao što to obično čine, ali su u Koloni sjećanja, moglo se zaključiti po natpisima, bili zastupljeni mnogi dijelovi Hrvatske.

Vlasti su uvjeravale javnost da Kolona sjećanja neće postati novo žarište epidemije, a hoće li tako i biti pokazat će dani koji slijede.

– Vukovar danas, Vukovar 29 godina poslije, grad je koji se razvija kao i cijela Vukovarsko-srijemska županija, cijela Slavonija, istok Hrvatske i područja koja su bila privremeno okupirana u Domovinskom ratu i mirno integrirana 1998. godine.

Kao takav zaslužuje posebnu pozornost i brigu državnih institucija, izjavio je premijer Andrej Plenković u krugu bolnice, prije čega je obišao obnovljeni vodotoranj.

Opet je podsjetio na sve što je Vlada u njegovom mandatu napravila za Vukovar i obećao da će nastaviti pomagati gradu i Vukovarsko-srijemskoj županiji, “da život građana bude što bolji”.

Iskoraci važni za pomirbu i povijesnu istinu

Plenković je pozdravio prisustvo u Koloni potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića.

– Njegov je dolazak poruka okrenuta budućnosti, suradnji i razvoju. Hrvatska je pobijedila u Domovinskom ratu, ostvarila je sve svoje nacionalne zadaće, kao takva ima snage za iskorake koji su važni za suživot, pomirbu i povijesnu istinu, isto tako ispruženu ruku prema manjinama u Hrvatskoj, pa tako i srpskoj manjini.

Zato je dobro, normalno i prirodno da je potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a sada ovdje sada u Vukovaru, kao što je bio i u Kninu, naglasio je predsjednik Vlade. Jednako je pozitivnim Plenković ocijenio i boravak u Vukovaru Verana Matića, posebnog izaslanika srpskog predsjednika Aleksandra Vučića za rješavanje pitanja nestalih.

To govori, kazao je, “o suočavanju s prošlošću i činjenici da na taj način vlasti iz Srbije šalju posebnu poruku Vukovaru, žrtvi Vukovaraca i hrvatskih branitelja”.

Kasnije je u Koloni, u razgovoru za N1 televiziju, predsjednik Vlade komentirao i predstojeći popis stanovništva i mogućnost uvođenja u Vukovar ćirilice u službenu uporabu.

– Popis stanovništva važan je za cijelu Hrvatsku, mi ćemo vjerojatnu tu tek sagledati širinu i dubinu negativnih demografskih trendova, odnosno negativnog prirodnog priraštaja. Naravno, popis će dati i novu sliku stanja nacionalne strukture građana Vukovara, pa ćemo nakon toga vidjeti, neodređen je bio Plenković.

SDSS-ovo okretanje budućnosti

Milošević je na Facebooku napisao da ne može “pronaći dovoljno snažne riječi da izrazi žaljenje zbog onoga što se dogodilo Vukovaru jer od svake riječi glasnije govore sve vukovarske grobnice, poznate i nepoznate, i sva patnja ljudi koji su izgubili svoje živote, svoje bližnje, svoje domove”.

“Od svake moje riječi glasnija je mučna tišina koju osjećam kad posjetim Ovčaru gdje je počinjen svakom čovjeku teško shvatljiv zločin. Žalim zbog činjenice da nakon 30 godina od vukovarske tragedije brojni Vukovarci i Vukovarke ne mogu pronaći svoj mir.

Ne mogu pronaći svoje bližnje. Žalim zbog svega što je rat učinio međuljudskim i međunacionalnim odnosima u ovome gradu, gradu koji je nekada bio ponosan na bogatstvo svojih različitosti.

Svojim dolaskom želim se pokloniti svim žrtvama Vukovara i poslati poruku pomirenja, poruku tolerancije i izraziti želju za uspostavom dijaloga na lokalnom nivou”, poručio je Milošević.

Njegove pozive na pomirbu i okretanje budućnosti iz samoizolacije je pozdravio gradonačelnik Vukovara Ivan Penava. No, gradonačelnikov savjetnik Tomislav Josić smatra da u potezima SDSS-a nema iskrenosti.

– Ne mislim da se SDSS dolazi iskreno pokloniti. Oni su prije mjesec dana položili vijence za one koji su grad napadali, a sada odaju počast onima koji su grad branili. Jedan dan ovako, jedan dan onako. Neke se stvari moraju riješiti razgovorom. Čeka se na to 30 godina, politika radi kako njoj odgovara, izjavio je Josić.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković istaknuo je da se u Vukovaru “komemorira žrtvu, ali i osuđuje zločin”.

– Svima je jasno što se ovdje dogodilo, na brutalan način režim Slobodana Miloševića i velikosrpska politika pokušali su osvojiti teritorij Republike Hrvatske. Istovremeno, prošlo je jako puno godina, trebamo se okrenuti prema naprijed, razmišljati o budućnosti i novim naraštajima. Dobro da je potpredsjednik Vlade Milošević ovdje s nama, rekao je novinarima Jandroković.

Ugostiteljski objekti i dio trgovina bili otvoreni

U Vukovaru su radili valjda svi ugostiteljski objekti i dobar dio trgovina. Premda je Nacionalni stožer civilne zaštite objavio da će vukovarski kafići i restorani 18. studenog biti zatvoreni, gradonačelnik Ivan Penava to je promptno opovrgnuo i ispostavilo se da je u ovom slučaju on bio jači od potpredsjednika Vlade Davora Božinovića.

Nisu kafići bili puni kao što je uobičajeno prigodom Kolone sjećanja, ali su imali sigurno vrlo solidan promet. Vlasnicima koji su odlučili da ipak neće raditi, gradska uprava nadoknadit će prihod koji bi imali da nije epidemije.

Puljić imao poruku za “svjetske moćnike, domaće i svjetske medije”

Misu zadušnicu predvodio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je u svojoj propovijedi polemizirao s osporavateljima važnosti istine o ratnim zbivanjima na prostoru bivše Jugoslavije.

– Sada bi pojedini željeli da se piše nekakva povijest u kojoj bi se relativizirala stradanja, jer tobože treba graditi povjerenje i stabilizaciju u regiji. Sjećanje na ove žrtve nije u službi huškačke mašinerije, kakva je vođena pred Domovinski rat, nego je čuvanje vlastitog dostojanstva kojim se gaji ljudsko i vjerničko poštivanje nevinih žrtava.

I danas smo iznenađeni da nekima smeta kada s poštovanjem pamtimo žrtve čiji su životi ovu grudu posvetili svojom krvlju, znojem i suzama. Zar smo olako prihvatili da nam ogade zemlju na kojoj smo se rodili i rasli pa s nje bježimo i ostavljamo je pustu i prepuštamo je drugima, zapitao se Puljić.

Poručio je “svjetskim moćnicima i domaćim i svjetskim medijima” da “nitko nema pravo dirati rane i bol onih koji krvare radi gubitka svojih najbližih”.

– Ovim ne želim izazivati gorčinu ni mržnju, a pogotovo ne osvetu, nego jasno reći da pravi dijalog, koji vodi pomirenju, počiva na prihvaćanju istine. Nama ne treba mitologija niti lažna ideologija o domovini.

Mi trebamo u stvarnosti prepoznati sebe i svoje korijenje. Ničije žrtve ne želimo ignorirati. Ali, imamo pravo čuvati dužno poštovanje prema žrtvama onih koji svoj život i žrtve ugradiše u ovu zemlju koju domovinom zovemo.

Zato nas boli svaka nezdrava klima kojom se truje naš narod i remete međunarodni odnosi. Ne smijemo sebe nijekati pod izgovorom da želimo biti pacifisti, upozorio je vrhbosanski nadbiskup.