Velika operacija

SDP-ovaca u Zagrebu bi moglo ostati jedva tisuću, u ​borbu do posljednjeg glasa idu Klisović i Maras

Tihana Tomičić

Gordan Maras i Joško Klisović / Foto Sanjin Strukic/PIXSELL

Gordan Maras i Joško Klisović / Foto Sanjin Strukic/PIXSELL

Gordan Maras je na strani suprotnoj od vodstva koje priželjkuje da kandidat za predsjednika bude Joško Klisović, a mnogi ocjenjuju da je cijela »operacija« provedena da bi Klisović bio predsjednik



Za točno tjedan dana, 27. srpnja, bit će objavljeno tko je ostao, a tko nije, članom SDP-a Zagreba nakon što se završi s ažuriranjem članstva i nakon što mjesni i lokalni povjerenici utvrde tko ima pravo ostati članom stranke.


Tada će se vidjeti i ostaje li bivši predsjednik SDP-a Davor Bernardić u stranci, kao i Rajko Ostojić i drugi istaknuti članovi iz glavnoga grada – naime, čak i ako sami ne budu isključeni, moguće je da zbog isključivanja svojih suradnika odluče otići za njima i napustiti SDP.


Vrh stranke donio je kriterije po kojima netko može ostati članom u Zagrebu i drugim raspuštenim organizacijama.




Naravno, ključno je da takva osoba plaća članarinu i da nije opstruirala lokalne ili bilo koje izbore u kojima je stranka sudjelovala, a osim što bi u Zagrebu broj članova nakon ove akcije predsjednika stranke Peđe Grbina mogao pasti s četiri tisuće na oko tisuću, među isključenima bi mogli biti i viđeni članovi, zastupnici Nikša Vukas, Zvane Brumnić ili Vesna Nađ.


Oni će tada vjerojatno u Saboru osnovati svoj klub. U tom slučaju, postoji mogućnost da stranku iz solidarnosti i revolta prema tom činu napuste i Bernardić ili Ostojić i drugi članovi kluba u Saboru.


Glava u pijesak


Naravno, o tome nitko od njih zasad ne želi govoriti, a ništa nije želio komentirati ni šef stranke Peđa Grbin. On je ranije, govoreći o toj temi rekao: »Protekom roka od 45 dana od raspuštanja, nakon razgovora, neki će prestati biti članovi SDP-a.


Radom, razgovorom s članovima, ali i donošenjem odluka od kojih su drugi godinama bježali, riješit ćemo krizu. Često se zabijala glava u pijesak i bježalo se od problema, više tako ne radimo«.


Ono što je, međutim, još zanimljivije od pitanja ažuriranja članstva jest pitanje tko će ubuduće voditi stranku u glavnom gradu – izbori za novo vodstvo moraju se, naime, održati najkasnije najesen, kao što će se održati u svim gradovima, općinama i županijama jer statut propisuje rok od 180 dana od lokalnih izbora za to.


Prema onome što je zasad jasno, jedan od kandidata bi svakako mogao biti Gordan Maras, bivši zastupnik i bivši predsjednik SDP-a Zagreba, koji i dalje ima ambiciju voditi stranku. Naravno, pod uvjetom da ostane član stranke u procesu ažuriranja.


No, on je sad na strani suprotnoj od vodstva na Ibleru koji priželjkuje da kandidat za predsjednika bude Joško Klisović, predsjednik Gradske skupštine Zagreba.


Mnogi ocjenjuju kako je cijela ova »operacija« s raspuštanjem zagrebačke organizacije i provedena da bi Klisović bio novi predsjednik, ali postoji i dio ljudi na Ibleru koji bi rado na tom mjestu vidjeli Sabinu Glasovac, potpredsjednicu Sabora jer misle da Klisović i ne može pobijediti ako bude imao barem jednog protukandidata.


Dodatni test


Bernardićeva struja, ako prije toga ne napuste stranku, a to će se znati već idućeg tjedna, sigurno će i sama imati protukandidata Grbinovom pulenu, tko god to bio.


U svakom slučaju, daljnje podjele u SDP-u Zagreba, a samim time i stranke na nacionalnoj razini, nastavljaju se.


Kako je poznato, zagrebački SDP raspušten je u dva čina – najprije su pred izbore raspuštena stranačka tijela, te je faktički smijenjeno tadašnje vodstvo s Gordanom Marasom na čelu, a onda je nakon lokalnih izbora donesena odluka da se raspušta i cijelo članstvo.


Dakle, četiri tisuće ljudi je na dodatnom testu imaju li pravo ostati u stranci, a u međuvremenu je Grbin obišao cijeli Zagreb, na sastancima je u prosjeku bilo do pedesetak ljudi, i sada će se konačno odlučiti tko će imati pravo i čast – prema procjeni povjerenika na terenu – da ostane u članstvu.


Pritom, oni koji su neredovito plaćali članarinu, mogu birati, ali se ne smiju i kandidirati za funkcije.