Politička podobnost

Opširan program Zlate Đurđević donosi ozbiljnu kritiku stanja u pravosuđu. Za to najviše krivi političke čistke devedesetih

Dražen Ciglenečki

Zlata Đurđević / Foto Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Zlata Đurđević / Foto Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Provedena je temeljita kadrovska čistka kroz DSV koji je odlučivao isključivo po kriterijima tadašnje političke podobnosti, opisala je Zlata Đurđević proces selekcije sudaca tijekom 90-ih i dala dodatni razlog HDZ-u da budu protiv nje



Imena svih petero prijavljenih na javni poziv DSV-a za predsjednika Vrhovnog suda vjerojatno će već danas i formalno biti u Saboru. Ali, ovaj put ne na stolu predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.


DSV je jučer životopis i program rada Zlate Đurđević, Lane Petö Kujundžić, Šime Savića, Borisa Vukovića i Snježane Rizvan dostavio Uredu predsjednika, čija je zadaća, jer to nalaže Zakon o sudovima, o svima njima zatražiti mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda.


Ured predsjednika je prije dva mjeseca poslao u Sabor, i to izravno Gordanu Jandrokoviću, jedino kandidaturu Zlate Đurđević, zbog čega im je predsjednik Sabora tu dokumentaciju vratio, uz obrazloženje da je nepotpuna.




Na Pantovčaku, nakon odluke Ustavnog suda, nemaju izbora, moraju se strogo pridržavati članka 44.a i tražit će mišljenje o svima koji sudjeluju u javnom pozivu. Jandroković stoga ne bi imao argumenata za ponovno vraćanje dopisa Uredu predsjednika.


No, iz Ureda će ga svejedno u ovoj fazi zaobići, izravno će se obratiti Odboru za pravosuđe, koji vodi Mišel Jakšić iz SDP-a. O Jandrokoviću neće ovisiti kada će se sastati Odbor za pravosuđe i izglasati mišljenja o prijavljenima za predsjednika Vrhovnog suda, koja nisu obvezujuća za predsjednika Zorana Milanovića.


Odluka o datumu održavanja te sjednice bit će na Jakšiću. Idući tjedan, zbog kampanje za lokalne izbore, Sabor ne zasjeda, ali nitko ne priječi Jakšiću da sazove sjednicu svog Odbora. Naravno, to ne bi imalo smisla ako se prethodno o tome ne bi dogovorio s članovima tog tijela iz HDZ-a, bez kojih Odbor za pravosuđe nema kvorum.


Kada Ured predsjednika prikupi mišljenja Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda, prijedlog da Zlata Đurđević bude predsjednica Vrhovnog suda proslijedit će Jandrokoviću, koji će zatim odrediti kada će zastupnici o njoj glasovati.


Sudački egzodus


Premijer Andrej Plenković je nakon jučerašnjeg sastanka vladajuće koalicije ponovio da Zlata Đurđević neće dobiti njihovu podršku. Izuzetak je Radimir Čačić, koji nije promijenio stav da će zastupnica reformista Natalija Martinčević dati svoj glas profesorici zagrebačkog Pravnog fakulteta.


Dakle, program Zlate Đurđević neće previše utjecati niti na one koji su od ranije protiv nje niti na političke opcije koje je podržavaju. Ipak, ona je prilikom pisanja svog životopisa i programa uložila dosta truda.


Oba su dokumenta daleko opširnija od onih koje je DSV-u predalo četvero pravnika koje Milanović neće predložiti Saboru. Zlata Đurđević je, na tragu svojih dosadašnjih javnih nastupa, izrazito kritički raspoložena prema hrvatskom pravosuđu.


»Stanje u pravosuđu jedan je od najvećih, ako ne i najveći hrvatski problem iz aspekta funkcioniranja države. Ta grana vlasti trebala bi biti utjelovljenje pravednosti, vrline, poštenja, objektivnosti i etičnosti.


Iako to već dugo nije slučaj, nakon razotkrivanja protupravnog i neetičnog ponašanja pojedinih sudaca te druženja sa osobama protiv kojih se vode kazneni postupci zbog počinjenja kaznenih djela, sudstvo je u očima javnosti ponovo palo.


Stoga je rješavanje problema u pravosuđu bitan politički orijentir koji građani imaju prilikom obavljanja svoje najvažnije demokratske dužnosti, a to je glasovanje u izborima«, napisala je Milanovićeva kandidatkinja.


Navela je glavne uzroke lošeg stanja pravosudnog sustava, a na prvom mjestu »političku devastaciju pravosuđa u devedesetima«. Na ovaj je način Zlata Đurđević dala dodatni razlog HDZ-u da budu protiv nje.


»Uz sudački egzodus u druga zanimanja, provedena je temeljita kadrovska čistka kroz Državno sudbeno vijeće koje je odlučivalo isključivo po kriterijima tadašnje političke podobnosti«, opisala je Zlata Đurđević proces selekcije sudaca tijekom devedesetih godina, a od njih je većina i danas aktivna.


Kao da je svjesna da joj HDZ neće omogućiti da dođe na čelo Vrhovnog suda, pa je odlučila reći sve što misli o tome kako je ta stranka u prvom desetljeću svoje vladavine postavila temelje hrvatskog pravosuđa.


Pobrojila je »sudačke vedete« koje su – posječene. Slučajeve nekih od njih, primjerice Petra Novoselca, detaljno je objasnila. »Politika je izvršila nemilosrdnu destrukciju pravosuđa čije štetne posljedice ne prestaju niti nakon 25 godina«, istaknula je Zlata Đurđević.


Stegovni postupci


Sudbena vlast je, prema njezinom mišljenju, u slabom stanju i zato što je »postala autonomna i izolirana strukovna ili cehovska organizacija koja sama sebe bira, i to na temelju kriterija koje sama postavlja i sama se ocjenjuje, sama sebe obrazuje i ispituje, zatim sama sebe stegovno progoni te se sami razrješuju«.


»Sudstvo u Hrvatskoj je tvrđava, gotovo neosvojiva. Tvrđava koju opasavaju obrambene zidine od niza bedema i kula koje pružaju zaštitu od upada ‘stranaca’, kakvima se danas smatraju svi oni koji nisu suci«, ne štedi Zlata Đurđević hrvatske suce.


Puno je toga napisala i o tome što bi trebalo poduzeti kako bi sudstvo bilo učinkovitije, otvorenije i odgovornije. Ona bi kao predsjednica Vrhovnog suda pokretala stegovne postupke protiv sudaca koji bi donosili nezakonite odluke, bili nemarni i odugovlačili sudske postupke ili se ponašali suprotno Kodeksu sudačke etike.


»Postavljanje neovisne, stručne i odlučne predsjednice Vrhovnog suda, prvi je, ali važan korak koji će pokazati u kojem će smjeru Hrvatska kao pravna država ići«, zaključuje Zlata Đurđević u programu kojim će pokušati steći naklonost što više saborskih zastupnika, ali i hrvatske javnosti.


Ako ne bi prošla u Saboru, ona bi se, kad bi Milanović ustrajao na njoj, mogla prijaviti i na novi javni poziv i opet sa svojim programom doći pred zastupnike.