Repovi iz ‘45.

Obespravljeni vlasnici stanova traže pravdu: Država će u tužbama izgubiti milijardu kuna

Jagoda Marić

Stanove oštećene u potresu u Zagrebu vlasnici bi morali obnavljati, a ne mogu u njih ući / Foto Davor KOVAČEVIĆ

Stanove oštećene u potresu u Zagrebu vlasnici bi morali obnavljati, a ne mogu u njih ući / Foto Davor KOVAČEVIĆ

Europski sud za ljudska prava, a sve više i domaći sudovi, dosuđuju visoke odštetne svote vlasnicima stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci zbog nemogućnosti raspolaganja imovinom



ZAGREB – Već dva i pol desetljeća hrvatske vlasti ne uspijevaju riješiti problem stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci, a trošak tog oklijevanja i otezanja će u milijardama kuna platiti državni proračun, odnosno porezni obveznici. Potvrda te procjene stigla je i krajem prošlog tjedna, kad je objavljeno da je Europski sud za ljudska prava u dva slučaja odredio da država mora vlasnicima stanova platiti ukupno 1,2 milijuna kuna. Iako su tu uračunati i sudski troškovi, većina tog iznosa odnosi se na gubitak koji su proteklih godina pretrpjeli i vlasnici stanova u čijim stanovima žive zaštićeni najmoprimci, koji za to plaćaju stotinjak kuna mjesečno. Sud je vlasnicima dosudio odštetu koja je razlika između tržišne najamnine i simbolične svote koju zaštićeni najmoprimci plaćaju prema odluci države. Uz to je sud konstatirao da se problem ne rješava jer su posljednje zakonske izmjene, koje su predviđale da vlasnici preuzmu svoje stanove do 2023. godine, srušene na Ustavnom sudu. Godinama se broj slučajeva u Strasbourgu povećavao i tajnik udruge »Vlasništvo i posjed« Josip Hrastić procjenjuje da će biti sve više sličnih presuda te naglašava da sve veće odštete vlasnicima stanova određuju i domaći sudovi. Tako su u jednom slučaju u Splitu odredili odštetu u kojoj su u izračun razlike između tržišne i najamnine koju plaćaju zaštićeni najmoprimci, u tri ljetna mjeseca uračunali turističku najamninu.


Sačuvati proračun


– Za državu će to postati sve veći teret, bit će sve više presuda poput ove splitske od po 350 tisuća kuna ili više, ili će ljudi po pravdu opet ići na Europski sud. I tamo je sve više predmeta iz Hrvatske. A da se radi o trošku za državni proračun, odnosno za sve građane koji ga pune, većem od milijardu kuna, potvrđuje i Državno odvjetništvo koje je od Vrhovnog suda tražilo reviziju splitskog slučaja i u kojem iznosi procjenu da bi nadoknada koštala više od milijardu kuna, kaže Hrastić.


Na potezu Vlada


Nakon što je Ustavni sud lani srušio izmjene Zakona o najmu stanova iz 2018. godine, po kojima su zaštićeni najmoprimci trebali plaćati najamninu koja je bliža tržišnoj, a vlasnici dobiti svoje stanove do 2023. godine, na potezu je opet Vlada koja treba donijeti novi prijedlog zakonskih izmjena, a iz Ministarstva državne imovine i prostornog uređenja najavljuju da će zakon u Vladinu proceduru uputiti u trećem tromjesečju ove godine.
– Rješavanje ovog pitanja od iznimne je važnosti, ne samo zbog statusa samih zaštićenih najmoprimaca i vlasnika tih stanova, već i zbog obvezujuće presude Europskog suda za ljudska prava, poručuju iz tog ministarstva, bez odgovora na naše pitanje na koji će način riješiti taj problem.




U svom zahtjevu iz svibnja DORH ističe da je od iznimne važnosti da Vrhovni sud uzme u razmatranje traženu reviziju i uđe u meritum spora kako bi kao najviši sud u Hrvatskoj utvrdio je li tuženik (država) u obvezi podmiriti štetu koju navodno trpe vlasnici stanova u kojima se nalaze zaštićeni najmoprimci, a što je posljedično značajno za državni proračun jer prema dostupnim podacima u Hrvatskoj postoji oko tri tisuće stanova u kojima su zaštićeni najmoprimci.



– Kad se broj takvih stanova pomnoži s iznosima koje vlasnici traže na ime izmakle koristi, dolazi se do iznosa od preko milijardu kuna koji bi svakako znatno opteretio državni proračun, navodi DORH. Od Vrhovnog suda očito očekuju da, nakon što 25 godina nije riješeno pitanje stanova sa zaštićenim najmoprimcima, odluku temelje ne samo na zakonima, nego i na stanju državnih financija. No, sve da Vrhovni sud doista tako i postupi, Europski sud za ljudska prava neće baš previše misliti o javnim financijama u državi koja još nije uspjela donijeti zakon kojim bi pomirila i nečije pravo vlasništva i svoju želju da zaštićeni najmoprimci zadrže svoju sadašnju poziciju.


Desetljeća nepravde


Tako bi u konačnici država protiv koje se vode sporovi vrijedni 20,7 milijardi kuna mogla na teret dobiti još tri tisuće sporova, vrijednih ukupno preko milijardu kuna, za koje su velike šanse da ih izgubi.
Kako se ovo pitanje nije rješavalo 25 godina, ono naravno uzrokuje nove probleme. Najnoviji je primjer obnova u Zagrebu nakon potresa. Stanovi u kojima žive zaštićeni najmoprimci nalaze se u centru Zagreba koji je najviše i stradao. Vlasnici stanova sada bi trebali dati suglasnost za obnovu, i što je najvažnije, sudjelovati u njoj s 20 posto. Hrastić kaže da će njihova udruga pomoći članovima da što više opstruiraju provođenje obnove.
– Ljudi koji ne mogu ući desetljećima u svoj stan, u kojem netko živi za sto kuna mjesečno, sada bi trebali dati 50 ili 100 tisuća kuna za obnovu stana u koji opet neće moći ni ući i dobivat će sto kuna mjesečno. U tom slučaju država će zgrade s crvenom i žutom naljepnicom obnavljati i bez toga, a onima koji nisu platili obnovu upisivat će hipoteku na stan i ovršit će ih. To će biti podloga za nove tužbe i odštete. Kakva mora biti država koja ti naredi da u stanu imaš najmoprimca za sto kuna i da moraš obnavljati stan, da bi se takvo stanje nastavilo. Kako će to braniti pred Sudom za ljudska prava, pita se Hrastić.