U očekivanju skore registracije prvih cjepiva protiv koronavirusa, Hrvatska je donijela nacrt plana cijepljenja protiv COVID-19. Kako je jučer kazao ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Krunoslav Capak, cijepljenje će biti na dobrovoljnoj osnovi, kao što je to slučaj s cjepivom za gripu, a za sve ugrožene skupine građana kao i one strateški važne, poput zdravstvenih radnika i zaposlenih u socijalnim ustanovama, cjepivo će biti besplatno.

Hrvatska se, prema njegovim riječima, za cijepljenje protiv koronavirusa ozbiljno priprema već dugo vremena.

– Nacrt plana cijepljenja nije još finiširan jer ne znamo logističke i distribucijske momente, u kojem trenutku će nam ono doći i koliko će nam doći cjepiva te kako ćemo ga distribuirati. Mi smo se na vrijeme pobrinuli zajedno s drugim zemljama Europske unije kako bismo rezervirali količine cjepiva za više od 50 posto stanovnika Hrvatske.

Već prije nekoliko mjeseci sklopili smo ugovor s AstraZenecom, a to je oksfordsko cjepivo za koje se očekuje da će biti prvo registrirano, rekao Capak ističući kako je rezervirano 2,7 milijuna doza doza.

Dogovor s Pfizerom

Hrvatski zahtjevi bili su 1,8 milijuna doza za vulnerabilne i ostale ključne skupine stanovnika. Budući da je nedostajalo još 900 tisuća doza, one su naručene od Johnson&Johnsona, koji je uz Pfizer i AstruZenecu, jedan od tri glavna proizvođača čija se ispitivanja provode kraju.

Hrvatska je sklopila ugovor i s Johnson&Johnsonom te ima garancije isporuke cjepiva ukoliko prođe registraciju.

– Prije par dana smo također krenuli u dogovor Pfizerom za njihovo cjepivo, naručili smo milijun doza. S obzirom da je naša narudžba išla tek u petak, još ne znamo kako će ići raspodjela jer Europska unija to raspoređuje prema broju stanovnika pojedine zemlje, rekao je Capak dodajući da ima još nekoliko tvrtki s kojima je EU ugovorio određene količine cjepiva s kojima Hrvatska još nije dobila ugovore na uvid te će kad i ta ispitavanja budu gotova odlučivati hoće li se naručivati još doza.

– Završetak kliničkih ispitivanja AstraZenecinog cjepiva je relativno blizu i u prvom našem razgovoru spomenuto je da bi distribucija krenula već u prosincu i u momentu registracje počelo bi se s cijepljenjem.

Zatražit ćemo i dodatne informacije jer pregovori koji se vode o ugovoru ne uključuju informacije o učinkovitosti, reaktogenosti, imunogenosti i nuspojavama cjepiva. Tražimo te informacije kako bismo se pripremili na odgovarajući način i vidjeli što još možemo učiniti po pitanju učinkovitiosti cjepiva, kazao je Capak kako je Hrvatska spremna već za pojavu cjepiva u prosincu, iako će, kako je dodao cjepivo vjerojatno biti dostupno u prvom kvartalu sljedeće godine.

Građane će protiv koronavirusa cijepiti liječnici obiteljske medicine, pedijatri i epidemiolozi, a cijepit će se s dvije doze u razmaku od tri tjedna. Naime, kod primanja prve doze procjenjuje se da se imunološki odgovor razvija za desetak dana, a revakcinacijom nakon tri tjedna pojačava se za oko pet puta i razvija protektivna imunost koja štiti od koronavirusa.

Koliko će dugo trajati zaštita cijepljenjem, još uvijek nije poznato, no stručnjaci smatraju da je velika vjerojatnost da će imunost morati obnavljati ponovnim cijepljenjem nakon isteka određenog perioda.

Prva RNA vakcina

– Mislim da imamo razloga za optimizam, no jedno od pitanja je i koliko će trajati tako stečeni imunitet. Zasad se to još ne zna, no s obzirom na iskustva s koronavirusima, to neće trajati dugo i vjerojatno ćemo se kao i u slučaju gripe morati svake godine cijepiti.

Također, smatram da je malo pretjerano optimistično tvrditi da ćemo cjepivo na raspolaganju imati za dva do tri mjeseca. Neke će od doza možda propasti, a s obzirom da cjepivo dolazi i u dvije doze, moje je mišljenje da cjepivo u Hrvatskoj nećemo vidjeti prije idućeg ljeta, ističe prof. dr. Pero Lučin s Katedre za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Specifičnost Pfizerovog cjepiva za koji je proizvođač nedavno ustvrdio da ima učinkovitost veću od 90 posto, prema njegovim riječima, jest što se radi o prvoj RNA vakcini.

– Kao takvo ne bi trebalo imati nuspojava, no jedan od problema može predstavljati njegova distrubucija jer se pohranjuje u frižiderima na temperaturi od minus 80 stupnjeva pa je takvo cijepljenje logistički prilično zahtjevno organizirati.

Kod oksfordskog cjepiva imamo šiljati protein koji je zakvačen u adenovirusu koji izaziva običnu prehladu pa je po toj logici Pfizerovo RNA cjepivo teoretski manje riskantno, iako kod njega također ne znamo kako ljudski organizam reagira na unošenje nanočestica, pojašnjava Lučin.

Svjetska zdravstvena organizacija u ovom trenutku ima prijavljeno više od 300 ispitivanja cjepiva protiv koronavirusa od čega se njih stotinjak, kako podsjeća Lučin, testira na ljudima, a više od deset ih je u kliničkoj fazi.

– To su cjepiva različitih proizvođača s različitim učincima. Realno je za očekivati da će nas cjepivo zaštititi kroz jednu sezonu i tako značajno usporiti širenje virusa. S obzirom na to da se trenutačno kao raspon cijena doza cjepiva spominju iznosi od pet do pedeset dolara, mislim da će nam cjepivo biti dostupno idućih sezona, zaključuje Lučin.