Sjeverna Makedonija je ispunila sve demokratske uvjete za početak pristupnih pregovora s EU, no ustalilo se tu zemlju “šutirati” kada god nekome paše, izjavio je u četvrtak predsjednik Zoran Milanović, nakon što je službena Sofija osudila njegove izjave o bugarskoj politici prema europskoj integraciji te zemlje.

Predsjednik Milanović je u ponedjeljak na samitu država zapadnog Balkana u Brdu kod Kranja oštrim riječima prozvao Bugarsku koja ulazak Sjeverne Makedonije u EU uvjetuje izmjenom povijesnih udžbenika.

Milanović je tada kazao da će se aktivno suprotstavljati da se od jedne aspirantice traži da u udžbenicima povijesti svoju nacionalnu genezu definira onako kako to radi susjedna država, dodavši da je “hrvatsko iskustvo da to nikada ne završi dobro za onoga tko pritišće”.

“Makedoniju su navikli tretirati kao ‘side kick’, nekoga koga šutaš sa strane i ako imaš neki unutarnjopolitički problem kojeg ne možeš riješiti onda uvijek možeš po Makedoniji. To nije u redu”, rekao je šef države odgovarajući na pitanje novinara.

Po njegovim riječima, “ta je država, a i taj narod, do sada platila prilično veliku cijenu”.

“Oni igraju vrlo uzorno i po pravilima. Ispunili su sve demokratske uvjete koje čovjek može zamisliti, to je višenacionalna zajednica u kojoj ima dosta Albanaca i ta suradnja je uzorna”, dodao je Milanović.

Također je podsjetio da se ta bivša jugoslavenska republika između ostalog “pokorila grčkim zahtjevima da ispred naziva Makedonije stave Sjeverna”.

“Konačno su ih primili u društvo mrtvih pjesnika i sada onda ovaj uvjet koji je zaista ulazak u intimni prostor”, rekao je predsjednik države, ustvrdivši da je ta zemlja “žrtve manjka interesa, pa ako hoćete, i elementarne empatije”.

“To se ne radi u 21. stoljeću. To apsolutno nije osnova za sutrašnji suživot u Europskoj uniji”, rekao je Milanović.

Povukao je paralelu s pritiscima Slovenije tijekom pristupnog procesa Hrvatske u članstvo u EU, ocijenivši da su ti “uvjeti bili racionalni, možda i merkantilni”.

“Ali to je dopušteno, nikada nas nije potapala s namjerom da nas potopi”, smatra predsjednik.

Kazao je da Hrvatska ima iskustvo rata i pregovora, iskustvo “koje nema nitko u zapadnoj Europi” te da misli da može razlikovati dobro od nedobroga i da će na to nedobro reagirati.

“Naravno ne ugrožavajući hrvatske interese. U to sam potpuno uvjeren”, dodao je Milanović.

Također je kazao da ono što je on rekao misli svatko te da je samo pitanje tko se to usudi reći, odnosno ako se ne usudi, zašto se ne usudi.

“Volio bih i da drugi to kažu, svi kuloarski komentiraju i zgražaju se”, rekao je Milanović.

Bugarska je u prosincu prošle godine odbila prihvatiti pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju i time zaustavila makedonski put u EU.

Sofija zahtijeva da Skopje navede kako makedonski identitet i makedonski jezik imaju bugarske korijene jer se u makedonskim udžbenicima “revidira i negira zajednička im etnička i jezična povijest”.

Vladi su Sofiji su problematični i dijelovi o “bugarskoj fašističkoj okupaciji” tijekom Drugog svjetskog rata, kao i još neka pitanja.

Bugarsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je hrvatsku veleposlanicu u Sofiji Jasnu Ognjanovac na razgovor zbog izjava predsjednika Milanovića u Brdu kod Kranja.

Ognjanovac je pozvana na razgovor po nalogu ministra vanjskih poslova Svetlana Stoeva, a u ministarstvu ju je primio generalni direktor za europska pitanja Rumen Aleksandrov koji je izjavu hrvatskog predsjednika nazvao “neprihvatljivom i neopravdanom”.

Veleposlanica Ognjenovac obvezala se da će Zagrebu prenijeti bugarsko stajalište, istaknuvši potrebu suradnje Bugarske i Hrvatske kako bi se zajamčila stabilnost zapadnog Balkana i njegova europska perspektiva,