Vlada u eventualnim izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju nikako ne planira ići u smjeru naglog smanjenja ili ukidanja minusa na tekućim računima građana, rekao je u četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

“Naše eventualne izmjene ni u kojem slučaju ne bi smjele i neće dovesti do toga da dovedu do nekog iznenadnog, izvanrednog ili ubrzanog smanjivanja ili potpunog ukidanja tih prekoračenja”, rekao je Marić nakon sjednice Vlade.

“Ni u kom slučaju ne bi bila ideja da dođe do nekakvog paničnog djelovanja banaka, a onda i dodatnih problema za građane”, dodao je i i istaknuo da je Vladina namjera suprotna: osigurati određeno vrijeme u kojemu bi se dvojbene situacije regulirale.

Kako je iznio, podaci HNB-a pokazuju da je 95 posto prekoračenja prešutnih, odnosno 31 tisuća građana je u dopuštenom prekoračenju (“minusu”), a 840 tisuća u prešutnom, pri čemu je prosječna kamatna stopa na dopušteno prekoračenje 7,6 posto, a na prešutno između 10 i 11 posto.

Ministar financija iznio je i da od 2,6 milijuna tekućih računa oko 1,8 milijuna korisnika ima odobrena prekoračenja, ali da je od toga 65 posto onih koji ga koriste.

Podsjetio je da su odobrena prekoračenja ugovorna kategorija i predstavljaju kreditni posao, jer je definirana kamata i obročna otplata.

Najavio je da će Vlada analizirati podatke o prekoračenjima i nakon toga odlučiti kako najbolje zaštititi građane i vidjeti treba li predložiti izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju. Te bi izmjene, bude li ih, bile usmjerene zaštiti potrošača, naglasio je.

Na pitanje je li HNB trebao ranije reagirati na činjenicu da velik dio građana svakodnevno živi s minusima i prekoračenjima, odgovorio je da s obzirom na svoju poziciju ne komentira poteze neovisne monetarne vlasti.

Značajniji porast udjela i nominalnog iznosa prešutnih prekoračenja u “minusima” građana po njegovim je riječima predmet analize, ali, kako je rekao, za pretpostaviti je da to kreće od 2018. godine kada je odlukom HNB-a u izračun efektivne kamatne stope uključena naknada za vođenje tekućeg računa, što se odrazilo na građane s nižim prihodima.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je najavio mogućnost zakonskih izmjena kojima bi se reguliralo prešutno prekoračenje na tekućim računima građana.

Plenković je u uvodnom obraćanju na sjednici Vlade, a nakon sastanka s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem, izvijestio da je na sastanku dogovoreno da će HNB Ministarstvu financija dostaviti temeljitu analizu te teme, a da će Vlada tražiti najbolje rješenje, pri čemu će se, ako će biti potrebno, ići i sa zakonskim izmjenama.

“Vodit ćemo računa da rješenje koje ćemo predložiti, što uključuje i moguću zakonsku izmjenu i eventualno limitiranje efektivne kamatne stope, koja uključuje ne samo kamatnu stopu nego i naknade, ne ugrozi egzistenciju naših sugrađana koji koriste instrument prešutnog prekoračenja”, izjavio je Plenković.

Ustvrdio je da rješenje mora omogućiti bolju informiranost, nižu kamatnu stopu, a ne dovesti do toga da banke eventualno donose odluke o smanjenju limita prekoračenja.

Dodao je da je dodatan financijski instrument prešutnog prekoračenja, koji je očito zadnjih godina u raširenoj uporabi, doveo do situacije da neki građani nisu možda bili svjesni viših kamatnih stopa kod tog instrumenta.

Za idući tjedan je najavio sastanak sa svim bankama koje klijentima omogućavaju prešutna prekoračenja, napomenuvši da prema informacijama guvernera Vujčića kamatne stope na ta prekoračenja u Hrvatskoj su praktički na razini prosjeka EU-a, dok se sam nominalni iznos minusa proteklih godina smanjio za gotovo dvije milijarde kuna.

BDP bi ove godine mogao porasti za sedam posto

Posljednji makroekonomski pokazatelji navode na korekciju u projekciji kretanja BDP-a za ovu godinu te smo trenutno u zoni rasta od oko sedam posto na razini cijele godine, rekao je u četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Podsjetio je da je aktualna Vladina projekcija rast od pet posto.

Iznio je da su porezni prihodi od 1. siječnja do 31. kolovoza 0,7 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, a PDV-a je prikupljeno nešto preko četiri posto više.

Porez na dobit je nešto manji nego u prvih osam lanjskih mjeseci, ali to je, kako je rekao, očekivano s obzirom da se obračunava na temelju rezultata iz 2020. godine. Doprinosi za mirovinsko osiguranje su četiri posto viši i na tragu su očekivanja, rekao je Marić.

Jedini oblik trošarina koji blago kaska, dodao je, trošarine su na automobile, a to je objasnio smanjenjem nekih nameta i globalnim zastojima u automobilskoj industriji.

Što se tiče proračunskih prihoda, rekao je da vrijednost fiskaliziranih računa samo u kolovozu u turizmu gotovo 21 posto veća nego 2020. godine.

Istaknuo je, međutim, ključnu ulogu troškovne strane proračuna ističući da je tu ključ održivosti javnih financija.

Na pitanje kakva nas jesen čeka s obzirom na inflaciju, i osobito rast cijena hrane, odgovorio je da najnoviji podaci pozivaju na oprez. Naime, prema posljednjim podacima DZS-a, inflacija mjerena potrošačkim cijenama u srpnju je na godišnjoj razini iznosila 2,8 posto, najviše od travnja 2013. Rast potrošačkih cijena tako prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, koje su u srpnju porasle za 7,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok još od travnja 2011. godine.

Marić je reko da je bilo za očekivati povećanje stope inflacije, s obzirom na razne vidove monetarnog popuštanja na globalnoj razini, jer je količina novca puštenog u sustav dovela do pada njegove cijene, što može imati utjecaja na dizanje inflatornih pritisaka.

No, dodao je da nije siguran da se poskupljenje hrane ili, primjerice, građevinskog materijala, može u potpunosti opravdati globalnim kretanjima i poremećajima u lancima opskrbe.

Upozorio je i da je ostalo vrlo malo cijena koje se mogu regulirati, budući da cijene uglavnom regulira tržište, ali da treba poticati razvoj tržišta i konkurenciju na tržištu.

Podsjetio je na smanjenje PDV-a na jaja, svježe meso, ribu, voće i povrće, kao primjer vrlo ograničenog utjecaja porezne politike na cijene, jer nakon smanjenja PDV-a nije bilo značajnijeg snižavanja cijena tih proizvoda.

Dotičući se ponovnog rasta duga bolnica, rekao je da su trenutno rokovi plaćanja bolnica negdje oko planiranih 180, a ljekarni 200 dana te da je do sada HZZO-u transferirano oko 5,9 milijardi kuna za plaćanje i ispunjavanje obveza. Treba temeljito reformirati zdravstveni sustav s fokusom na rashodnoj strani, zaključio je.