Važan projekt

Kreće gradnja brodica za hitnu medicinsku službu: Projektirali ih Riječani, grade ih u Šibeniku i Puli

Orjana Antešić

Dino Stanin/PIXSELL

Dino Stanin/PIXSELL

Flotu 15-metarskih brodica izgradit će i opremiti brodograditelji - šibensko Iskra brodogradilište i pulski Tehnomont, dok projektnu dokumentaciju potpisuje riječki ured Metal Shark Croatia



RIJEKA – U Zadru je jučer potpisan ugovor za izgradnju i opremanje šest brzih medicinskih brodica, od kojih bi prva trebala zaploviti sredinom iduće godine, a preostalih pet sukcesivno će biti isporučivano do jeseni 2023. Zadnja je to stepenica prije konkretne realizacije ovog 76,4 milijuna kuna vrijednog projekta uspostave flote hitne medicinske službe na ovoj strani Jadrana za koji su osigurana bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, i to u iznosu od 85 posto.


Osim što će hitnu medicinsku skrb stanovnicima hrvatskih otoka i njihovim posjetiteljima podignuti na višu razinu, dodatna je vrijednost ovog projekta, čiji je nositelj Ministarstvo zdravstva u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, činjenica da će flotu ovih 15-metarskih brodica izgraditi i opremiti domaći brodograditelji. Riječ je šibenskom Iskra brodogradilištu i pulskom Tehnomontu dok projektnu dokumentaciju potpisuje riječki projektantski ured Metal Shark Croatia. Njihova je zajednička ponuda ocijenjena najpovoljnijom na natječaju koji je okončan još prije godinu dana.


Ugovor s odabranim domaćim konzorcijem brodograditelja potpisao je ministar zdravstva Vili Beroš, a na svečanosti u luci Gaženica, jednoj od šest u kojoj će buduće brze brodice biti stacionirane, bili su nazočni i državni tajnik Ministarstva mora Josip Bilaver i ravnateljica HZHM-a Maja Grba-Bujević, čelnik Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric, ravnatelj sigurnosti plovidbe pri Ministarstvu mora Siniša Orlić, zadarski župan Božidar Longin i gradonačelnik Zadra Branko Dukić te ravnatelji zavoda za hitnu medicinu županija u kojima će brodice biti smještene. A iste će, uz Zadar, biti locirane duž hrvatske obale – u Malom Lošinju, Rabu, Šibeniku, Supetru na Braču i Dubrovniku. Konstrukcijske i maritimne sposobnosti ovih brodica čine ih podobnima za korištenje i za potrebe traganja i spašavanja u slučajevima pomorskih nesreća i katastrofa.


Značajan iskorak




Ministar Beroš istaknuo je da je riječ o značajnom iskoraku prema još kvalitetnijoj i dostupnijoj hitnoj medicinskoj skrbi na otocima.


– Naši otočani mogu biti mirniji jer se, zahvaljujući analizatorima, može preciznije odrediti kome je potreban hitan transport do bolničke ustanove. Funkcionalno povezivanje različitih projekata ide k unapređenju funkcioniranja hitne medicine u Hrvatskoj što bliže europskom standardu. Da je tome tako, potvrđuje i činjenica da smo u novi Nacionalni plan razvoja zdravstva od 2021. do 2026. godine upravo unijeli i uspostavu hitne helikopterske medicinske službe, rekao je Beroš.


Maja Grba-Bujević rekla je da je ovaj projekt važan ne samo za hitnu medicinu, već i za pomorsku medicinu koja kod nas ima tradiciju od srednjeg vijeka.


– To je pomorska medicina koja ima dugu tradiciju. U početku smo se bavili strahom od zaraze, karantenama, skrbi za mornare, a pomorske škole već su tad učile kapetane brodova kako na svakom brodu mora biti postavljena standardizirana škrinjica za prvu pomoć. I naši spužvari i koraljari stoljećima rone uz naše obale, naši gosti vole istraživati. Svi ljudi na moru se često nađu u opasnim situacijama. Mi smo im svima uvijek na raspolaganju, ali najčešće samo znanjem, dobrom voljom i brodicama koje nisu specijalizirane, kojima i sada spašavamo živote. Novom modernom nautičkom i zdravstvenom opremom podignut će se razina medicinske skrbi, ali i uvjeti u kojima rade ljudi koji svoju profesiju vide u spašavanju života. Na prvom mjestu, to su moji »hitnjaci«, rekla je Grba-Bujević.


Posao za 300 ljudi


Član Uprave Iskra brodogradilište 1 Roko Vuletić istaknuo je idealno zaokružen krug korištenja europskih sredstava.


– Imali smo snažnu inozemnu konkurenciju koja je već radila slične brodove, a sad je na nama da udružimo hrvatsku pamet i snagu i napravimo još bolji, moderniji, konkurentniji brod, poručio je je Vuletić.


Predsjednica Uprave Tehnomont grupe Gordana Deranja najavila je da će brodice biti upravo onakve kakve hitna pomoć treba – brze, kvalitetne i praktički nepotopive, sposobne isploviti u svim vremenskim uvjetima.


– Veseli nas što će u ovom poslu 300 kolega dobiti posao, što će hrvatska brodogradnja raditi za hrvatske potrebe. Danas su svi isticali kako žele da se što manje pale motori, a ja bih rekla da se što više pale, ali da idu po mlade mame koje voze u rodilišta, zaključila je Deranja.


Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver dotaknuo se podatka da je od početka ove godine na moru izvedeno 496 akcija spašavanja i traganja, u kojima je spašeno 648 osoba i 118 plovila.


Medicinska flota projektirana za olujne uvjete

Skorašnja flota hitne medicinske pomoći na hrvatskom Jadranu trebala bi moći obavljati zadaće u vrlo otežanim, olujnim uvjetima stanja mora 6, odnosno pri visini valova od četiri do šest metara, uz brzinu od 15 čvorova. Aluminijske brodice projektirane su tako da u slučaju prevrtanja imaju sposobnost samoispravljanja broda, takozvani »self-righting«. Pogonit će ih Volvo IPS sustav, uz pomoć kojeg će moći postizati trajnu maksimalnu brzinu od 35 čvorova, a minimalni doplov bit će im 400 nautičkih milja