Član Vladina savjeta

Gordan Lauc: Što bi se dogodilo da sad ukinemo mjere? Vjerojatno ništa!

Portal Novi list

Gordan Lauc / Foto Igor Kralj/PIXSELL

Gordan Lauc / Foto Igor Kralj/PIXSELL

Činjenica je da vjerojatno negdje dvije trećine ljudi u Hrvatskoj se više ne može razboljeti i zato ti brojevi toliko padaju, smatra Gordan Lauc, član Vladina znanstvena savjeta



Koliko su opravdane epidemiološke mjere koje su još uvijek na snazi u Hrvatskoj?


“Da se mjere ukinu – vjerojatno se ne bi dogodilo ništa!”, smatra član Vladina znanstvenog savjeta Gordan Lauc.


Temelji to, među ostalim, i na nedavnoj masovnoj proslavi košarkaškog naslova u Zadru nakon koje je zaražena samo jedna od više tisuća osoba. O svemu je govorio u emisiji Potraga RTL televizije.


Lauc: U Zadru se ne radi o slučajnosti




Gordan Lauc ne smatra da se radi o slučajnosti i ima objašnjenje zašto se u Zadru nije razbuktala epidemija.


“Ljeto je loša sezona za ovaj virus, znači virus se puno neučinkovitije širi, ljudi imaju manje teške simptome i to je recimo ono što smo vidjeli prošlo ljeto. A sada na prošlo ljeto trebamo dodati da nas je pola u Hrvatskoj preboljelo, da smo još jedno 40 posto odraslih cijepili.


Naravno ti brojevi se ne mogu zbrojiti jer se u jednom dijelu preklapaju ali je činjenica da vjerojatno negdje dvije trećine ljudi u Hrvatskoj se više ne može razboljeti i zato ti brojevi toliko padaju”, tvrdi Lauc.


Građani se pitaju ako nema zaraze na okupljanju poput zadarske utakmice gdje se preklopilo puno faktora rizika, jesu li nam epidemiološke mjere uopće više potrebne.


“Kada bi mi sada doslovno ukinuli sve mjere vrlo vjerojatno se ne bi dogodilo ništa kao što se nije dogodilo ništa kada smo imali rally u Zagorju, kada je bila norijada, kada su bile proslave nakon izbora, kada je bila proslava naslova u Zadru i ako se vratimo korak u natrag čak i nakon potresa u Sisku i Petrinji nismo imali velik broj zaraženih.


Prenaglašava se u medijima uloga mjera”, kaže Lauc.


Capakova zamjenica: Ne možemo u to biti sigurni


Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, pak, smatra da za Zadar ne možemo biti sigurni da se nije ništa dogodilo.


“Ima sedam slučajeva direktno povezanih sa tim događajem.


A zapravo kako se radi o mlađim osobama koje nemaju često simptome bolesti pa se onda ni ne testiraju, oni u svojim obiteljima još uvijek mogu proširiti bolest i mi zapravo sve do kraja lipnja možemo očekivati sekundarne i tercijalne slučajeve koji će biti vezani na utakmicu u Zadru”, kaže za Potragu Ivana Pavić Šimetin.


Mjere su paralizirale dio gospodarstva. Neki još uvijek ne mogu raditi, dok drugi rade smanjenim kapacitetom. Gospodarstvenici organizirani u udrugu Glas poduzetnika smatraju također da je došlo vrijeme za ukidanje svih mjera.


Idu i korak dalje.


Gospodarstvenici ne vide smisao tih mjera


“Mi ne vidimo smisao tih mjera. Mi smo davno rekli da mjere treba ukinuti 15.5., prošli tjedan smo rekli i da stožer treba ukinuti jer on više u ovakvom obliku nema smisla. U međuvremenu smo vidjeli i da je Slovenija proglasila kraj epidemije.


Vidjeli smo neki dan u Mađarskoj pun stadion, bez razmaka i mjera, 65 000 ljudi, vidimo da se kod nas mogu slučajevi nabrojati na prste jedne ruke, vidimo da se država na sve načine želi umiliti stranim turistima, da će pustiti milijune u Hrvatsku bez testova, na covid putovnicu i zaista ne vidimo apsolutno nikakvog razloga da se ova presija prema hrvatskim građanima i diskriminaciju poduzetnika koji ne smiju raditi”, kaže Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika.


Diskriminirano se osjećaju i ugostitelji okupljeni u Nacionalnu udrugu. Smatraju da im država dovoljno ne pomaže, da obračunavaju preveliki PDV i nikako ne mogu shvatiti koja je razlika između ljudi koji sjede uz stol i otvaraju usta zbog čaše od onih koji to isto čine kako bi objedovali.


Ugostitelji: Zašto to mora biti tako?


“Kad vidite neka druga događanja koja su se dogodila, koja su imala veći broj okupljenih ljudi na jednom mjestu bez pridržavanja bilo kakvih mjera, kad vidite koliko su se okupljali dok barovi i kafići nisu radili e onda se zapitate zašto to mora biti tako.


Imamo barove koji imaju svoje tržište koje funkcionira, država nema dovoljno fiskalnih kapaciteta za pomoć kakva bi trebala biti. Ovi mogu raditi, oni ne smiju raditi.


I taj dio nam nikako nije jasan. Ako se unutra može sjediti, ako postoje sjedeća konzumna mjesta, mi smo rekli možete anulirati šank da se ljudi ne okupljaju oko njega, no sjedeća mjesta nema razloga da se ne puste u rad. Ti ljudi ne rade od 28.11.”, kaže Jelena Tabak, predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja.


Zašto to Stožer ne dozvoljava?


Ivana Pavić Šimetin navela je razloge zbog kojih Stožer ne dozvoljava rad kafićima i klubovima u zatvorenim prostorima.


“Nama je za sva ova okruženja koja ste naveli je najveći problem što ne znamo tko je od ljudi prisutan i ne znamo tko je s kim bio u kontaktu.


I vi kada imate osobu koja je u takvom okruženju pozitivna i to pratimo tijekom cijele ove pandemije, vi ne možete znati koga je ta osoba u jednom kafiću ili klubu gdje je bila sve mogla zaraziti i tko su te sve osobe koje trebaju ići u samoizolaciju da ne bi potencijalno zarazu širile na druge osobe”, kaže Ivana Pavić Šimetin.


Epidemiolozi također ne znaju tko sve hoda prekrcanim trgovačkim centrima ili tko sjedi po restoranima.


Sve manje povjerenja u Stožer


Upravo zbog ovakvih nelogičnosti građani, a i poduzetnici sve manje imaju povjerenja u stožer kao i mjere koje on propisuje.


Pogotovo sada kada su brojevi zaraženih neznatni. Molekularni biolog Lauc smatra kako niti nešto veći broj ne bi bio problem.


“Mislim da temeljni cilj epidemioloških mjera mora biti da širenje zaraze uspore do razine da ne ugrozi naš zdravstveni sustav.


Ono što mislim da naša Vlada radi je te brojeve svesti skoro pa na nulu pa da budemo zelena zona i da turizam može bolje funkcionirati pa je teško u ovom trenutku reći što je opravdano, a što možemo biti sigurni.


Ali sada smo na tako malim brojevima da čak imamo sporiji pad ili blagi rast to nije nikakav ozbiljni zdravstveni rizik zato što ono što se trebamo fokusirati nije broj ljudi kojima smo testom našli virus u nosu, već koliko imamo teško bolesnih i koliko ih završava u bolnici, a danas je to 20 dnevno na području Hrvatske i to starijih ljudi”, kaže Lauc.


Kada će ukinuti sve mjere?


Zbog svega zamjenica Krunoslava Capaka upitana je kada se možemo nadati ukidanju svih mjera?


“Nadamo se da neće godinama, da će ovoj epidemiji jednom doći kraj ali ono isto što moramo znati je da nekakva normala kakvu smo poznavali prije pandemije da se ipak sa njom moramo pozdraviti na neko vrijeme i prihvatiti da neke te svoje običaje i navike moramo ipak mijenjati.


Pa samo kada gledamo tu masku bilo nam je na početku čak i malo to smješno nositi i neugodno, a sada je neugodno onima koji na sastanak dođu bez maske. Tako da su to neke stvari na koje se može naviknuti i mogu se prihvatiti da postaju sastavni dio života”, kaže Pavić Šimetin za emisiju Potraga RTL televizije.