Član Znanstvenog savjeta

Gordan Lauc: Odluka o lockdownu u PGŽ bila je pogrešna i neopravdana, pogledajte zašto

Portal Novi list

Foto Sergej Drechsler, Darko Jelinek

Foto Sergej Drechsler, Darko Jelinek

Činjenica je da su u PGŽ mjere uveli nakon što je broj oboljelih nekoliko dana već počeo i padati, a efekt tih mjera bit će vidljiv za nekoliko tjedana. Osobno vjerujem da te mjere nisu bile opravdane, rekao je Lauc



Znanstvenik Gordan Lauc ističe da zabrane koje su uvedene u Primorsko-goranskoj županiji nisu opravdane stanjem širenja epidemije. Njemu se, prema onome što je vidljivo zadnjih dana, čini da smo na samom vrhuncu ili da smo prešli vrhunac i da je za nas ovaj treći val epidemije koronavirusa u Hrvatskoj gotov.


“Činjenica je da su u PGŽ mjere uveli nakon što je broj oboljelih nekoliko dana već počeo i padati, a efekt tih mjera bit će vidljiv za nekoliko tjedana. Osobno vjerujem da te mjere nisu bile opravdane”, rekao je Lauc N1 televiziji.


Smatra da će toplije vrijeme donijeti pozitivan učinak: “Nadam se da za desetak dana kada ugrije, da će ovo sve biti završeno”


“Stroge mjere neosnovane i pogrešne”




Lauc je na Facebooku je objavio svoju prezentaciju koju je danas predstavio na sjednici Vladina Znanstvenog savjeta. U njoj ističe da stroge mjere ne smanjuju broj oboljelih i umrlih.


“Zahtjevi za uvođenje strožih mjera su potpuno neosnovani i pogrešni. Pretjerano stroge mjere ne smanjuju broj žrtava pandemije, a rade veliku kolateralnu štetu i potreban je izniman oprez pri njihovom donošenju.


Zbog našeg odgovora na pandemiju tijekom 2020. godine nismo spriječili smrt oko 700 bolesnika s akutnim infarktom miokarda u Hrvatskoj


Sve je više dokaza da lockdown donosi više štete nego koristi jer dovodi do znatno veće isporuke virusa unutar obitelji. Brojna istraživanja i iskustva drugih zemalja pokazuju da previše stroge mjere donose više štete nego koristi”, naveo je Lauc.,


U korisne mjere ubraja: zabranu velikih okupljanja, razumno ograničavanje manjih okupljanja i edukaciju o važnosti osobne odgovornosti i opreza. U štetne mjere, pak, među ostalim svrstava: različite zabrane rada, zatvaranje škola i zabrane napuštanja domova.


Smatra da su vlade i pojedinci koji su bespotrebno uveli ili zahtijevali pretjerano stroge mjere sad u vrlo neugodnoj situaciji.



Prelazimo vrhunac trećeg vala


Hrvatska i velik dio srednje Europe upravo prelaze vrhunac trećeg vala, ističe Lauc.


“Stopa promjene broja novih hospitalizacija pokazuje da smo prešli vrhunac širenja trećeg vala. Brzina širenja epidemije u Hrvatskoj smanjuje se od polovine ožujka. Županije u kojima je rast počeo već neko vrijeme su u padu.


U odnosu na stanje prije da tjedna, stanje na obali je puno bolje od stanja na kontinentu. Zabrane rada koje su uvedene u Primorsko-goranskoj županiji nisu opravdane stanjem širenja epidemije”, ističe Lauc.


Za lockdownom nema potrebe


Pulmolog Saša Srića kazao je da nas očekuje uvođenje lockdowna zbog pogoršane epidemiološke situacije, no Lauc se ne slaže s njim.


“Ne čeka nas lockdown, za to nema potrebe. U najvećem dijelu obale prelazimo u fazu pada. Dubrovnik koji je rastao najviše sad već neko vrijeme pada, kao i PGŽ.


Nešto više raste Zagreb i dio kontinenta, ali za neke nacionalne mjere razloga nema, pogotovo jer iz iskustva drugih zemalja koje su imale vrlo stroge mjere vidimo da je većina njih zapravo prošla gore od nas i da te prestroge mjere više štete nego koriste”, rekao je Lauc.


Komentirajući procjenu Ozrena Polašeka o 4000 novozaraženih, Lauc kaže da su to procjene što bi se dogodilo da se ništa ne promijeni.


“Situacija se mijenja iz dana u dan. Svaka osoba koje se oporavi počinje usporavati pandemiju, svaki stupanj toplije počinje usporavati pandemiju i već sad se nalazimo u usporavajućoj fazi. Ne vjerujem da ćemo doći do tog broja, nadam se da će brojevi padati”, objasnio je.


Tri važne komponente


Lauc je istaknuo da su u Hrvatskoj znatno blaže mjere nego u ostatku Europe.


“Tri su važne komponente koje mogu usporavati širenje virusa. Jedan je zabrana velikih okupljanja na kojima se virus može brzo proširiti. Drugo je limitiranje manjih okupljanja, po 100 ili 50 ljudi, to može biti problem. Limitiranje znači razmaknuti stolove u restoranu.


Daleko najvažnija mjera je edukacija ljudi o važnosti osobne odgovornosti. Nikakvim zabranama ne možete postići da ljudi dolaze u kontakt ako oni žele doći u kontakt. Ne možete ljude zatvoriti osim ako ne provodite brutalne mjere kao u Kini”, istaknuo je Lauc i dodao da građane treba educirati o važnosti preventivnih mjera.


“Kad počnete zabranjivati ljudima rad, zatvarati trgovine, restorane, to možda ima kratkotrajni efekt, ali na kraju to rezultira većom štetom. Gotovo sve zemlje s vrlo strogim mjerama u Europi na kraju će imati veći broj umrlih nego mi”, tvrdi Lauc za N1.


Istaknuo je da nitko iz Znanstvenog savjeta Vlade više ne zaziva stroge mjere poput lockdowna.