Novi alat

FULL OF LIFE? Evo čega je Hrvatska uistinu puna i kako strani turisti zapravo vide Lijepu našu

P. N.

Foto D. Kovačević

Foto D. Kovačević



Smrad kanalizacije, loš i ograničen javni prijevoz, gužve u gradovima, nacionalnim parkovima i na plažama te slaba ponuda parkirnih mjesta samo je dio onoga što turisti percipiraju kada posjete Lijepu našu. Iako uistinu jest viđena kao lijepa, Hrvatska, kako strani gosti smatraju, ima probleme s upravljanjem svojim destinacijama, piše Novac.hr.


Samu percepciju i brend Hrvatske definiraju priroda i njene ljepote, odnosno ono na što ne možemo utjecati. Tako se u čak 55,6 posto objava na društvenim mrežama ili bilo kojim drugim internetskim stranicama i platformama spominju sunce, more, plaže i nacionalni parkovi u Hrvatskoj, što je i jedino pozitivno što turisti pri posjetu Lijepoj našoj vide. A priroda, kako smatra Siniša Topalović, partner u konzultantskoj tvrtki Horwath HTL, nije pojam kojim Hrvatska turistička zajednica brendira Hrvatsku.





– Croatia Full of Live nije ono što turisti percipiraju jer nigdje se ne spominju nikakvi događaji. Hrvatska u očima naših posjetitelja nije puna života – kaže Topalović. U tome je zapravo jedino uspio Zagreb. Uz Gornji grad, kojim su turisti oduševljeni, prepoznati su i razni događaji i festivali, kako oni zimski, tako i oni ljetni, a goste hrvatskog glavnog grada fascinira i brojnost kafića te kulturološki fenomen ispijanja kave tijekom cijelog dana.


S druge strane, niti gastronomija, kojom se Hrvati često vole hvaliti, nije prepoznata kao jedna od hrvatskih značajki. Kada turisti pišu i pričaju o svom posjetu Hrvatskoj, u manje od deset posto slučajeva spominju hranu i piće, a i kada obrate pozornost na našu gastronomiju, učine to veoma generički, odnosno spominju pojmove kao što su ručak, večera, hrana ili pak restoran. Ipak, pri komentiranju nekih drugih država osvrću se upravo na njihova autohtona jela i sorte vina.


Doduše, to je i u skladu s onime što naša turistička zajednica na svojim društvenim mrežama prezentira. Od ukupno 1100 objavljenog sadržaja na Instagramu između srpnja i listopada prošle godine tek 40-ak objava odnosi se na našu gastronomiju, dok je u 400 objava na Facebooku, njih oko 15. Većina sadržaja se, očekivano, odnosi na hrvatsku prirodnu arhitekturu.


Rezultati su to pilot istraživanja koje su u suradnji proveli startup thinktourism i konzultantska tvrtka Horwath HTL putem svoje nove platforme eDEST koja bi trebala poslužiti kao potpora u upravljanju turističkim destinacijama. Riječ je o, kako nam je pojasnio Topalović, inovativnom turističkom proizvodu koji pruža uvid u percepciju turista o određenoj državi, regiji, destinaciji ili pojedinoj turističkoj atrakciji. EDEST prikuplja sve komentare, objave i recenzije turista sa svih foruma, društvenih mreža, blogova i ostalih internetskih stranica te analizira i uspoređuje percepciju turista o određenoj destinaciji s onime kako sebe ta destinacija pokušava brendirati.


– Ljudi svašta pišu na internetu, a više od 60 posto turista konzultira se upravo internetskim stranicama prilikom odabira lokacije na kojoj će provesti svoj godišnji odmor. Kod mlađih generacija to je tako u preko 90 posto slučajeva. Stoga mi prikupljamo ono što oni pišu i objavljuju i prvi pružamo uvid u sve što turisti o toj lokaciji govore, odnosno eDEST-om je moguće vidjeti destinaciju kroz oči posjetitelja i spram toga brže, jednostavnije i kvalitetnije upravljati razvojem i promocijom turističke lokacije – objasnio je James Chappell iz Horwath HTL.


Sama ideja za ovu platformu stigla je iz startupa thinktourism čiji su zaposlenici primijetili da postoji snažna diskrepancija između onoga što bi određena destinacija htjela biti i onoga što ona u očima potrošača uistinu jest.


– Postoji preko stotine tisuća zapisa koje mi u realnom vremenu prikupljamo i analiziramo koliko su destinacije uspjele u svom naumu da ono što su definirale kao svoje ključne prednosti doista i prezentiraju na tržištima – pohvalila se Katarina Miličević, direktorica thinktourisma, koja trenutno radi na tome da ovaj jedinstveni hrvatski proizvod i pamet, kako je rekla, izveze u 55 stranih tržišta u kojima Horwath HTL ima svoje urede.