Svjetski dan učitelja

Forum za slobodu odgoja: Nijedna profesija nije doživjela promjene kao učiteljska

Hina

Prvašići u Područnoj školi u Ičićima s učiteljicom Marinom Mavrinac Matulja / Foto Sergej Drechsler

Prvašići u Područnoj školi u Ičićima s učiteljicom Marinom Mavrinac Matulja / Foto Sergej Drechsler

Napominju i kako gotovo niti jedna profesija u društvu nije preko noći doživjela tolike promjene kao što je to učiteljska profesija doživjela u razdoblju zatvorenih škola i nastave na daljinu



Forum za slobodu odgoja je, u povodu 5. listopada Svjetskog dana učitelja, upozorio kako gotovo niti jedna profesija u društvu nije preko noći doživjela tolike promjene kao što je to učiteljska profesija doživjela u razdoblju zatvorenih škola i nastave na daljinu.


“Obilježiti ovogodišnji Svjetski dan učitelja 5. listopada možda je važnije nego ikad prije: ne samo zato jer je prošlo godinu i pol dana od početka krize izazvane virusom covid-19 i jer su pojedine regije Hrvatske doživjele razorne potrese, već i zato jer je upravo učiteljska profesija doživjela možda i najveću transformaciju i prilagodbu u ovom periodu”, navode u priopćenju.


Podsjećaju i da je pod nazivom “Učitelji u srcu oporavka obrazovanja” UNESCO ovogodišnju proslavu usredotočio upravo na potporu odgojno-obrazovnim radnicima kako bi pridonosili procesu oporavka, ali i otpornosti sustava na sve sljedeće krize.




Napominju i kako gotovo niti jedna profesija u društvu nije preko noći doživjela tolike promjene kao što je to učiteljska profesija doživjela u razdoblju zatvorenih škola i nastave na daljinu.


“Upravo su oni bili ti koji su učenicima davali koliko toliko privid uobičajenog, normalnog života, čak i u najtežim trenutcima.


Prilagodba, entuzijazam i podrška učenicima i njihovim roditeljima, stvaranje novih okruženja za učenje za svoje učenike kako bi im se omogućilo nastavak obrazovanja, sve to bilo je i još uvijek je izuzetno važno kako se učenje i obrazovanje niti u jednom trenutku ne bi zaustavilo”, poručuju iz te organizacije civilnog društva.


Navodeći kako, iako načelna potpora i zahvalnost odgojno-obrazovnim radnicima u društvu postoji, temeljni dokumenti i strategije još uvijek ne prepoznaju važnost značajnijeg ulaganja u materijalni i društveni položaj odgojno-obrazovnih radnika.


To se najbolje, ističu, može vidjeti na primjeru “Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“ u kojem se znatna financijska sredstva planiraju uložiti u obrazovanje, čak 7,5 milijardi kuna u sljedećih pet godina.


Iako je iznos značajan i najveći koji se ikad ulaže u obrazovni sustav u Hrvatskoj, plan ulaganja usmjeren je gotovo u potpunosti na infrastrukturne projekte, a samo deklarativno prepoznaje unapređenje materijalnog i društvenog položaja učitelja i nastavnika.


“Upravo u krizi i nakon krize, ozbiljno ulaganje u nositelje sustava, u njihov profesionalni i stručni razvoj iznimno je važno, ako ne i važnije od ulaganja u infrastrukturu”, poručuju iz Foruma za slobodu odgoja.