Europski je parlament zatražio uvođenje novih pravila kako bi potrošači mogli razlikovati kvalitetnu hranu od nekvalitetne. Prehrambeni proizvodi u prodavaonicama trebali bi na prednjoj strani pakiranja imati jasnu oznaku o tome kakva je njihova hranidbena vrijednost, zaključio je parlamentarni Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.

U oblikovanju tog mišljenja aktivno je sudjelovao hrvatski zastupnik Tomislav Sokol (HDZ), kao član tog odbora.

– Snažno sam se založio za uvođenje pojednostavljene oznake o hranidbenoj vrijednosti na prednjoj strani pakiranja jer su istraživanja pokazala da su potrošačima prilikom kupnje proizvoda među najvažnijim informacijama one o nutritivnom sastavu hrane i zemlji njezina podrijetla, kaže Sokol.

Napominje da se taj model pokazao uspješnim ne samo pri informiranju potrošača o nutritivnim vrijednostima hrane već i kao dobra javnozdravstvena mjera.

Tim potezom parlamentarni Odbor želi poboljšati Strategiju »Od polja do stola«, koju je predložila Europska komisija kako bi se ojačalo napore poljoprivrednika u borbi protiv klimatskih promjena, u zaštiti okoliša i očuvanju biološke raznolikosti te poboljšalo položaj potrošača.

U tom sklopu, Sokolov je parlamentarni odbor zatražio da se obvezno navodi država podrijetla za širi krug proizvoda te uvede razlikovanje tradicijskih proizvoda – poput hrvatskih – od onih koji u svom sadržaju imaju visok udio rafiniranih šećera i soli.

– Primjerice, označavanje zemlje podrijetla trenutačno je obvezno samo za namirnice poput voća i povrća, ribljih proizvoda, maslinova ulja i određenih vrsta mesa. Želim da potrošač, kad kupuje mlijeko, zna otkuda to mlijeko dolazi, ističe hrvatski zastupnik.

Sokol kaže da je tijekom pregovora posebnu pozornost posvetio zaštiti hrvatskih tradicijskih proizvoda poput slavonskog kulena i dalmatinskog pršuta. Naime, predložena je Strategija željela ograničiti mogućnost oglašavanja mesnih proizvoda te svrstati sve te proizvode u negativnu kategoriju, zajedno s konzumacijom soli i šećera.

– Takve su tendencije potpuno neprihvatljive jer znače slabljenje pozicije naših tradicionalnih proizvođača, obiteljskih gospodarstava te malih i srednjih poduzetnika, kaže Sokol.

Proizvodi poput kulena i dalmatinskog pršuta predstavljaju ne samo gastronomsku već i kulturološku i gospodarsku vrijednost koja se ne može i ne smije izjednačavati sa štetnim proizvodima poput rafiniranog šećera, zaključuje zastupnik.