MInistar gospodarstva

Ćorić tvrdi da Vlada poduzetnicima uspješno kompenzira veći dio gubitaka: ‘Smanjenje PDV-a sada nije moguće’

Tihana Tomičić

Tomislav Ćorić / Foto: D. KOVAČEVIĆ

Tomislav Ćorić / Foto: D. KOVAČEVIĆ

S mjerama se nije kasnilo, one su bile pravodobne i adekvatne. Treba imati na umu kako ne postoji ekonomija koja je ostala imuna na ovu krizu. No, kontinuirani rast BDP-a i stabilnost javnih financija koje smo ostvarili prije epidemije COVID-19 bolesti, omogućili su nam da na početku poduzmemo mjere koje su po snazi i efikasnosti bile među najboljima u Europskoj uniji



Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić jedan je od trenutno najizloženijih članova Vlade – stalno je na meti oporbe, nedavno mu se izglasavalo povjerenje, a u svom resoru, osim najvažnijeg sektora gospodarstva, ima i jednako važan dio povezan sa zaštitom okoliša. O svim aktualnostima razgovarali smo s njim ovog tjedna, kad je uveden mini-lockdown i kad je Vlada donijela novi paket mjera.


Vlada je uvela nove mjere za gospodarstvo, no ugostitelji su nezadovoljni i tvrde da su svrstani u ugroženu skupinu, da su upravo oni najveće žrtve lockdowna. Hoće li oni uspjeti preživjeti uz ove mjere?


– Najveće žrtve ove krize su, nažalost, oni koji su preminuli od COVID-19 bolesti, kao i njihove obitelji koje se suočavaju s nezamislivim gubitcima i to ne smijemo zaboraviti. Vladi je od samoga početka krize prioritet zaštita života i zdravlja naših građana, a sukladno tome i smanjenje pritiska na zdravstveni sustav te očuvanje radnih mjesta. Od ožujka ove godine radimo na osmišljavanju i provođenju mjera za očuvanje radnih mjesta i osiguravanje likvidnosti poduzeća. Kriza dugo traje i razumljivo je da su neki poduzetnici nezadovoljni i nervozni, no svi zajedno moramo biti svjesni ozbiljnosti situacije u kojoj ipak uspijevamo kompenzirati najveći dio izgubljenoga ili propuštenoga.


Pravodobno i adekvatno


Slažemo se da se s mjerama malo i kasnilo, zar ne? Većina Europe je lockdown proglasila još krajem listopada. Kako procjenjujete reakcije Hrvatske na koronakrizu?


– S mjerama se nije kasnilo, one su bile pravodobne i adekvatne. Treba imati na umu kako ne postoji ekonomija koja je ostala imuna na ovu krizu. Sva su svjetska gospodarstva njome pogođena, a milijuni ljudi su ostali bez radnih mjesta. No kontinuirani rast BDP-a i stabilnost javnih financija, koje smo ostvarili prije epidemije COVID-19 bolesti, omogućili su nam da na samom početku poduzmemo mjere koje su po svojoj snazi i efikasnosti bile među najboljima u Europskoj uniji. Njima smo poduzetnicima olakšali razdoblje potpunoga izostanka ili smanjenja gospodarske aktivnosti, sačuvali likvidnost poduzeća te radna mjesta. Tako smo dosadašnjim mjerama, a za koje je isplaćeno 7,4 milijarde kuna, očuvali 630.000 radnih mjesta te pomogli 107.000 poduzeća. Paket mjera koji smo predstavili ovaj tjedan se odnosi na više od 80.000 zaposlenih, a sastoji se od tri mjere. Prva se mjera odnosi na očuvanje radnih mjesta, i to u iznosu od 4.000 kuna po radniku tijekom obustave rada uz oslobađanje plaćanja doprinosa. U prosincu je za tu mjeru osigurano 470 milijuna kuna kada se pribroje doprinosi. Druga je mjera pokrivanje dijela ili svih fiksnih troškova tijekom obustave rada za sektore koji su zahvaćeni odlukama Stožera, ako imaju pad prihoda veći od 60 posto u prosincu, a što bi prema procjenama trebalo iznositi oko 250 milijuna kuna dok su treća mjera Covid-krediti u iznosu od 1,3 milijarde kuna, koje će odobravati agencija HAMAG BICRO. Na ovaj i mnoge druge načine izlazimo u susret poduzetnicima i zaposlenicima, a tu smo da im, koliko je god moguće, olakšamo da što bezbolnije prebrode ovo teško razdoblje.


Zbog čega smanjivanje PDV-a za ugostitelje ne dolazi u obzir? Postoje li projekcije koje govore zašto je to nemoguće?




– Dozvolite mi da samo podsjetim kako sam jedan od rijetkih stalnih zagovornika smanjenja PDV-a jer držim da bi to zasigurno utjecalo na konkurentnost domaće ekonomije. No PDV je kategorija o kojoj treba promišljati u stabilnim ekonomskim uvjetima. Zašto? Zato što je jedan od glavnih izvora proračunskih prihoda kojim je određen i karakter našega poreznoga sustava. Stopa od 25 posto nikako nije uklesana u kamen, ali u uvjetima deficita proračuna od oko 30 milijardi kuna, smanjenje PDV-a jednostavno nije moguće. Kad kriza prođe i kada uđemo u fazu ekonomske ekspanzije, PDV, kao i mnoge druge stvari trebaju biti predmetom rasprave, ali onda na stolu mora biti i tema široko rasprostranjene nezakonite porezne evazije.


Omotnice za spas


Kako procjenjujete da će se hrvatsko gospodarstvo u nastavku krize nositi s posljedicama korone? Je li ekonomija već u recesiji, kakvo je sadašnje stanje?


– Nadamo se i čvrsto vjerujemo kako će se u sljedećih nekoliko mjeseci opće zdravstveno stanje normalizirati, te da će se registrirati cjepivo jer je zdravstvena stabilnost pretpostavka potpunoga oporavka gospodarske aktivnosti koje će doprinijeti, ne samo obnovi gospodarstva, već i njegovoj dugoročnoj konkurentnosti. Očekujemo da će pad BDP-a u 2020. godini biti nešto veći od osam posto, a da će u 2021. godini gospodarska aktivnost rasti oko 5 posto, što bi nas na kraju 2022. godine trebalo dovesti na onu razinu iz 2019. godine. Ono što želim naglasiti je da upravo sada imamo priliku smanjiti ovisnost o uvozu i povećati ulaganja u proizvodne kapacitete.


​Priliku za oporavak gospodarstva i stvaranje otpornoga gospodarstva omogućuju i financijske omotnice unutar programa EU-a nove generacije s ukupno preko 22 milijarde eura iz Europske unije kojima će se financirati potpore zaposlenicima, poduzećima, inovacijama, ruralnom razvoju, poljoprivredi te sektorima u potrebi, od turizma do kulture, investicije u infrastrukturu, u prometne projekte, energetsku učinkovitost, u čiste i digitalne tehnologije. Dio te omotnice su i sredstva za financiranje nacionalnog plana oporavka i otpornosti, oko šest milijardi eura nepovratnih sredstava i oko tri milijarde eura zajmova novac koji možemo povlačiti do 2023. te oko 12,7 milijardi eura iz višegodišnjega financijskoga okvira za razdoblje od 2021. godine do 2027. godine, namijenjen poticanju Pametnije Europe, Zelene Europe, Povezanije Europe i Sigurnije Europe bliže građanima. Osim ovih omotnica, Republici Hrvatskoj će u idućih 10 godina, kroz modernizacijski fond, na raspolaganju biti i 435 milijuna eura za modernizaciju koja će potaknuti niskougljični razvoj.


​Isto tako, našim poduzetnicima su kontinuirano na raspolaganju i državne potpore i poticaji, kao što primjerice mjere sukladno Zakonu o poticanju ulaganja, među kojima je i mjera za modernizaciju i rast produktivnosti koja omogućuje dobivanje poticaja za ulaganja upravo u automatizaciju, robotizaciju i digitalizaciju proizvodno-prerađivačkih procesa. Sinergijom različitih mjera nastavit ćemo stvarati bolje uvjete za poslovanje u Hrvatskoj kroz jednostavnije administrativne procedure i parafiskalno rasterećenje gospodarstva, povoljnije financijske instrumente za veću konkurentnost poduzetništva i lakši pristup izvorima financiranja kako bismo olakšali ulaganja u različitim industrijama, osobito ulaganja koja jačaju izvoznu usmjerenost.


Jedan ste od bližih suradnika premijera Plenkovića i autor HDZ-ovog programa s kojim je HDZ dobio izbore u srpnju. Kakva je vaša procjena, koliko je moguće da se strateški ciljevi iz tog programa uopće ostvare nakon globalne koronakrize i hoće li to za vašu stranku biti problem na sljedećim izborima? Čini se da će se sve politike procjenjivati po reakcijama nakon korone?


– Mislim da nitko, pa ni mi, ne možemo reći da nas ova situacija, u najmanju ruku, nije zatekla. No uvjeren sam kako ćemo nakon stabilizacije zdravstvene situacije nastaviti s ostvarivanjem onih prioriteta koje smo zacrtali programom. U kontekstu Ministarstva na čijem sam čelu to je okretanje prema zelenom i održivom gospodarstvu, inovacijama i istraživanju kako bi, među ostalim, doskočili svim budućim izazovima i bili što otpornije na neke nove krize. Zato sam siguran kako građani našu brigu za zdravlje i radna mjesta prepoznaju kroz mjere i aktivnosti koje provodimo i koje ćemo i dalje provoditi.


Nije nimalo ugodno, ali to je priroda posla

Nedavno ste bili na »izglasavanju« u Saboru. Očekivano, većina je stabilna i dobili ste povjerenje. Ali iz oporbe su tvrdili da su svi ministri za koje su oni ranije pisali interpelacije na kraju morali otići. Osjećate li da ste uzdrmani tim aferama? Po vašem mišljenju, što je prava istina oko afere vjetroelektrane Krš-Pađene. Što se zapravo dogodilo tamo, po vašoj procjeni.


– Naravno da nije bilo nimalo ugodno biti u središtu negativnih zbivanja i emocija, no to je jednostavno priroda posla koji ima i svoju težu stranu. ​No, ono što želim još jednom naglasiti jest da je odluka u vezi projekta Krš-Pađene donesena nakon višestrukih konzultacija s predstavnicima DORH-a te je i potvrđena na dvije instance, na Upravnom sudu i na Visokom upravnom sudu.

​LNG i Marišćina


Projekt LNG praktički počinje funkcionirati. Koje su točno koristi za Hrvatsku od tog projekta?


– Nakon više od 25 godina možemo s ponosom reći kako smo se realizacijom ovoga strateškog projekta ucrtali Hrvatsku na energetsku kartu svijeta. Ono što je sigurno jest da će nam ovaj alternativni dobavni pravac u budućnosti osigurati opskrbu plinom i potaknuti dodatnu konkurenciju koja bi trebala pozitivno utjecati na cijenu plina. Ono što slijedi u operativnom smislu jesu testiranja određenih sustava na FSRU brodu, svih sustava na kopnenom dijelu te puštanje u rad cjelokupnoga terminala koji će za početak komercijalnoga rada biti spreman 1. siječnja 2021. godine. Kao što znate, postigli smo da u prve tri godine popunjenost kapaciteta iznosi 100 posto, a do 2027. godine 84 posto, što je izniman poslovni uspjeh.


Imate li umirujuće riječi za riječku i otočku javnost. Mnogi se boje ekoloških posljedica tog projekta, koji je već dugo u tom smislu postao i političko pitanje.


– U pravu ste kada kažete da je postalo, prije svega, ali i nažalost, političko pitanje. No, terminal se gradio po pravilima struke a ne politike, stoga struku treba slušati jer je jedina relevantna kada su u pitanju ovakvi kompleksni projekti. Terminal je napravljen po najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima te će i dalje tako funkcionirati. Stanovnici Omišlja će prednosti ovoga projekta osjetiti, ne samo u spomenutoj konkurentnoj cijeni plina koja se dotiče svih naših građana, već i u naknadi koja će Općini biti isplaćena na osnovu rada terminala.


Vrlo pažljivo ste pratili situaciju na Marišćini, i u ranijem mandatu i sada – po vama, kakav je rasplet situacije tamo moguće očekivati, tko je odgovoran za probleme i kako riješiti taj problem?


– To je bila jedna od tema koju smo zatekli kada sam preuzeo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Naime, kako je kvaliteta zraka na utjecajnom području CGO Marišćina za 2018. godinu i 2019. godinu svrstana u II kategoriju u odnosu na sumporovodik, odmah smo pristupili otklanjanju problema te je upravo zato puštena u rad visoko temperaturna baklja za spaljivanje odlagališnoga plina, koja je u kontinuiranom radu od svibnja 2019. godine, a sve kako bi se riješio problem neugodnih mirisa te zadovoljile propisane granične vrijednosti sumporovodika. Prema službenim podacima Ministarstva, u razdoblju od 1. siječnja 2020. godine do 16. srpnja 2020. godine, bilo je pet satnih prekoračenja graničnih vrijednosti koncentracija sumporovodika što jasno govori da kvaliteta zraka po ovom parametru više nije problem.


​Međutim, iznimno je važno naglasiti da su utjecaji u pravilu rezultat samoga upravljanja i vođenja tehnološkoga procesa, a Centrom, kao što znamo, upravljaju Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Komunalno društvo Čistoća i Općina Viškovo koji su odgovorni za rad Centra pa svi zajedno moraju raditi na povećanju učinkovitosti centra. U prvom redu to se odnosi na povećanje odvojenoga sakupljanja otpada koji mora biti recikliran ili oporabljen. U Centar bi se trebao predati samo otpad koji nije moguće reciklirati što bi značajno doprinijelo kvaliteti rada Centra koji mora biti u skladu sa svim propisanim uvjetima. Stoga bi napredak u sustavu odvojenoga prikupljanja korisnih frakcija otpada i biorazgradivoga otpada općina i gradova u Primorsko-goranskoj županije morao biti smjer kojim se ide i koji bi značajno umanjio utjecaj ovoga Centra na lokalno područje.


Nikada nisam želio učlaniti se u SDP

Je li točno da ste se prije desetak godina preko Davora Bernardića željeli upisati u SDP, ili je to neki spin. Čini mi se da je o tome progovorio predsjednik Milanović?


– Nikada nisam imao niti sam izrazio želju učlaniti se u SDP, a je li netko gospodinu Milanoviću donio moj životopis, to doista ne mogu znati, niti me zanima previše.


Predsjednik Milanović osnovao je svoj Ekonomski savjet. Kako ocjenjujete njegov sastav, i kako će se Vlada postaviti ako s Pantovčaka počnu dolaziti konkretni prijedlozi mjera ekonomskih stručnjaka predsjednika Republike?


– Nije na meni da komentiram sastav bilo kojega savjeta gospodina predsjednika. Njegovo je pravo da okupi ljude za koje vjeruje da će ga moći kvalitetno savjetovati o ekonomskim i bilo kojim drugim pitanjima. A što se tiče samoga prijedloga, o svakom konstruktivnom prijedlogu valja razmisliti, bez obzira iz kojega izvora dolazi. No odgovornost za zemlju, kao i za njezinu ekonomsku politiku, ima isključivo Vlada na čelu s predsjednikom Plenkovićem.

Podržavamo Uljanik


Srećom, brodogradnja u Rijeci zasad je spašena. Što je s Uljanikom i je li Vlada, i u kojem obliku, spremna podržati i pulski škver?


– Ne samo da smo spremni podržati Uljanik, već to i činimo. No dozvolite mi da pojasnim navod iz prvoga dijela Vašega pitanja. Ono što je Vlada, sukladno pravilima i mogućnostima, napravila jest to da je spriječila otvaranje stečajnoga postupka u Rijeci te dala šansu Upravi i zaposlenicima da pokušaju ponovno pokrenuti proizvodnju kako bi se pokušala umanjiti već nastala šteta za državni proračun. Tek po pronalasku strateškoga partnera ćemo moći ćemo reći da je brodogradnja u Rijeci spašena.



Slična je situacija i u Puli. Iako je otvoren stečajni postupak, Vlada je o
dlučila podržati poslovni plan predložen od strane stečajne upraviteljice. Tu bih se na trenutak osvrnuo na nekoliko važnih odluka za brodogradilište koje su donesene, na Odluku Vlade o prijenosu koncesije na novoosnovano Društvo Uljanik brodogradnja 1856., Odluku o izdavanju državnoga jamstva u iznosu od 32 milijuna kuna za kreditno zaduženje te na odluke koje omogućuju prijenos opreme nužne za nastavak brodograđevne djelatnosti na tu tvrtku. Dio opreme je već prenesen, a ostatak će se prenijeti vrlo skoro. Svime spomenutim će se stvoriti uvjeti za novi početak, no kao i u Rijeci, krajnji cilj je pronaći strateškoga partnera te vratiti nekadašnje povjerenje kupaca.