Prosjek OECD-a

Ciljevi Hrvatske za rezultate učenika na PISA testu: To je nedovoljno ambiciozno

Ingrid Šestan Kučić

Foto Damir Škomrlj

Foto Damir Škomrlj

Prvi put jasno postavljen cilj dostizanja OECD-ovog prosjeka na Programu međunarodne procjene znanja i vještina (PISA) u Nacrtu Nacionalne strategije do 2030. godine predstavlja iskorak, međutim struka je mišljenja da je u Nacrtu ipak ljestvica postavljena prenisko



Pred zastupnicima u Saboru uskoro će se naći jedan od ključnih državnih dokumenata, Nacrt prijedloga Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, a među glavnim ciljevima tog dokumenta je i u idućih deset godina poboljšati rezultate petnaestogodišnjaka na Programu međunarodne procjene znanja i vještina (PISA), odnosno doseći prosjek zemalja OECD-a.


Naime, u svim dosad provedenim PISA ciklusima od uključenja Hrvatske 2006. rezultati hrvatskih učenika bili su ispod prosjeka OECD-a, što pokazuje da naš sustav obrazovanja ne ispunjava svoju ulogu, jer svaki peti učenik u Hrvatskoj ne dostiže osnovnu razinu čitalačke pismenosti, svaki treći učenik osnovnu razinu matematičke pismenosti, a svaki četvrti učenik osnovnu razinu prirodoslovne pismenosti.


Tri scenarija


Najnovija studija koju je objavila Europska komisija u izvješću The Economic Benefits of Improving Educational Achievement in the European Union upućuje na to da bi budući gospodarski rast i razvoj Hrvatske u velikoj mjeri mogao ovisiti upravo o obrazovnoj reformi i PISA rezultatima.




Studija Europske komisije ukazuje na snažnu povezanost između obrazovnih postignuća izmjerenih PISA istraživanjem i gospodarskog rasta. Prvi put jasno postavljen cilj dostizanja OECD-ovog prosjeka u Nacrtu Nacionalne strategije do 2030. godine stoga predstavlja iskorak, međutim struka je mišljenja da je u Nacrtu ipak ljestvica postavljena prenisko, odnosno da je cilj Hrvatske o postizanju prosjeka premalo ambiciozan.


To objašnjavaju činjenicom da su hrvatski učenici u nekim domenama svega za par bodova ispod prosjeka, što je slučaj s čitalačkom pismenošću.


Sličan se stav može iščitati i iz studije Europske komisije koja donosi nekoliko mogućih scenarija za Hrvatsku s projekcijama rasta bruto domaćeg proizvoda u slučaju da Hrvatska poduzme odgovarajuće mjere usmjerene na poboljšanje postignuća učenika u trima ključnim područjima koja mjeri PISA.


Prema prvom scenariju, kad bi Hrvatska ciljanim mjerama povećala postignuće svojih učenika na PISA testu za 25 bodova tijekom sljedećih 15 godina, što je uspjelo Portugalu, Poljskoj i Njemačkoj u prvih 15 godina 21. stoljeća, ukupna vrijednost takve reforme za Hrvatsku iznosila bi oko 350 milijardi eura.


Ukupni učinak takve reforme u sljedećih 80 godina bio bi dugoročno brži gospodarski rast od 0,5 posto godišnje, a sadašnji BDP do kraja stoljeća povećao bi se za 30 posto.


Prema drugom scenariju, kad bi svi učenici u Hrvatskoj dostigli barem osnovnu razinu pismenosti, što je PISA-ina razina 2, do kraja obveznog obrazovanja, ukupna vrijednost takvih ciljanih mjera za Hrvatsku iznosila bi 253 milijardi eura. U sljedećih 80 godina hrvatski bi se BDP povećao za 21 posto.


Prema trećem scenariju, kad bi Hrvatska ciljanim mjerama postigla da barem 15 posto učenika dostigne razinu 5 na PISA-inoj skali pismenosti, vrijednost takvih mjera za Hrvatsku iznosila bi 58 milijardi eura, a hrvatski bi se BDP u sljedećih 80 godina povećao za 5 posto.


Nadalje rezultati studije pokazuju da smanjivanje udjela učenika s nedovoljnim znanjima i vještinama ima puno veći učinak na gospodarski rast i razvoj nego povećanje udjela učenika s naprednijim znanjima i vještinama.


Tome govori u prilog i cilj koji je Europska unija postavila u svom Strateškom okviru ET2020 da bi u svakoj zemlji članici do 2020. godine udio učenika koji ne dostižu osnovnu razinu pismenosti, što je razina 2 na PISA-inoj skali pismenosti, trebao biti manji od 15 posto.


Zakasnile reforme


​Prema posljednjim rezultatima PISA istraživanja Hrvatska taj cilj nije uspjela ostvariti, međutim voditeljica OECD-ovog istraživanja PISA za Hrvatsku, Ana Markočić Dekanić, kaže da to nije nemoguće.


– Dosadašnji rezultati naših učenika proizlaze iz zastarjelosti hrvatskog obrazovnog sustava i kašnjenja s reformama, ali vjerujem da s ciljanim mjerama, konsenzusom javnosti i reformama možemo postići ono što su uspjele napraviti Njemačka, Portugal i Poljska.


Oni su u 15 godina dobro osmišljenom reformom obrazovanja postigli povećanje rezultata PISA istraživanja za 25 bodova. Treba postojati svijest da je obrazovanje ključ napretka u gospodarskom i društvenom smislu i dokle god se ne poduzimaju ciljane mjere teško da će dugoročno doći do značajnog gospodarskog rasta i razvoja.


Sve je to do sada izostalo, bilo je dobrih ideja, ali nitko to nije ozbiljno shvatio. Uvrštenje poboljšanja rezultata PISA istraživanja u Nacionalnu razvojnu strategiju svakako je pozitivan pomak, ističe Markočić Dekanić.


Ujedno navodi da je novi ciklus PISA istraživanja trebao započeti već ove godine međutim zbog epidemije je pomaknut za godinu dana.


– Svaki ciklus započinje probnim ispitima, a ove su se godine trebali održati probni ispiti iz područja matematičke pismenosti. Međutim, kako zbog epidemije u škole ne možemo ući i sve se odgađa za 2021. godinu, dok bi se glavni ispiti u toj dinamici trebali održati 2022. godine, zaključuje Markočić Dekanić.


Scenariji EK-a za Hrvatsku


SCENARIJ 1: Hrvatska bi ciljanim mjerama povećala postignuće učenika na PISA testu za 25 bodova tijekom sljedećih 15 godina. Ukupna vrijednost takve reforme za Hrvatsku iznosila bi oko 350 milijardi eura, a ukupni učinak u sljedećih 80 godina bio bi dugoročno brži gospodarski rast od 0,5 posto godišnje, a BDP bi se do kraja stoljeća povećao za 30 posto;


SCENARIJ 2: Kad bi svi učenici u Hrvatskoj dostigli barem osnovnu razinu pismenosti, što je PISA-ina razina 2, do kraja obveznog obrazovanja, ukupna vrijednost takvih ciljanih mjera za Hrvatsku iznosila bi 253 milijardi eura, a u sljedećih 80 godina hrvatski bi se BDP povećao za 21 posto;


SCENARIJ 3: Kad bi Hrvatska postigla da barem 15 posto učenika dostigne razinu 5 na PISA-inoj skali pismenosti, vrijednost takvih mjera za Hrvatsku iznosila bi 58 milijardi eura, a hrvatski bi se BDP u sljedećih 80 godina povećao za 5 posto.