RIJEKA – Financijska agencija (Fina) ne očekuje porast broja ovršenika ni blokiranih potrošača, a građane koji nisu sigurni je li protiv njih pokrenuta prisilna naplata duga, poziva da putem sustava e-Građani provjere koje ovrhe mogu očekivati 19. listopada, dan po isteku moratorija na ovrhe.

– Iz broja zaprimljenih osnova u Financijskoj agenciji i podataka o broju novih ovrha koje čekaju kod javnih bilježnika, proizlazi da nas očekuje jednak broj ovrha kao i prošle godine u istom razdoblju, objavila je Fina. Naime, Fina je 18. travnja zastala s provedbom ovrha nad novčanim sredstvima, u sklopu Vladinih mjera za pomoć građanima u korona krizi, pri čemu je moratorij na ovrhe s prvotnih tri poslije produljen na šest mjeseci. Iz Fine navode kako su tada, 18. travnja, zastali s provedbom ovrhe za 235 tisuća potrošača, u iznosu od 16 milijardi kuna (6,3 milijardi kuna kamata).

– Da je 1. rujna nastavljena provedba ovrhe, broj blokiranih potrošača bio bi 229 tisuća, za iznos od 17 milijardi kuna (6,6 milijarde kuna kamata), iznose iz Fine. Navode i kako je za 47 tisuća ovršenika zaprimljena osnova za plaćanje, ali dok se, kažu, »ne pokuša izvršenje i ne utvrdi ima li ovršenik dovoljno sredstava na računima za plaćanje duga, ne može se znati koliko će biti blokiranih potrošača«.

– Međutim, iz broja zaprimljenih osnova u Fini i podataka o broju novih ovrha koje čekaju kod javnih bilježnika, proizlazi da nas očekuje jednak broj ovrha kao i prošle godine u istom razdoblju, ističu u Fini, kod koje je zaprimljeno 174 tisuće ovrha u razdoblju travanj – kolovoz ove godine, a očekuje se još 145 tisuća rješenja od bilježnika.

Naime, kod javnih je bilježnika, po podacima Hrvatske javnobilježničke komore, zaprimljeno je oko 170 tisuća prijedloga, a od njih će, kako se očekuje, pravomoćno postati njih 85 posto ili 145 tisuća.

– Dakle, ukupan broj ovrha, odnosno osnova za plaćanje u razdoblju travanj – kolovoz, da nema zastoja, bio bi oko 320 tisuća. Prošle godine je u istom razdoblju zaprimljeno upravo 320 tisuća osnova za plaćanje. Iz tog razloga, prema trenutnim podacima kojima raspolažemo, ne očekuje se porast broja osnova za plaćanje, ponavljaju u Fini.

Bilježnici čekaju

Reagirali su očito u kontekstu rasprave o isteku moratorija na ovrhe, koji je počeo teći 18. travnja, kada je de facto ovih 235 tisuća blokiranih – odblokirano. Nakon isteka šest mjeseci, u listopadu, oni bi ponovno trebali postati blokirani, osim ako u međuvremenu nisu podmirili dug. U ovih šest mjeseci njihov je dug po blokadi mirovao, bez dodatnih kamata. Strahuje se međutim od novog vala novih potencijalno blokiranih, o čemu sada u Fini i govore, čiji su se dugovi i pripadajuće ovrhe stvorili u međuvremenu, a trenutno »miruju« kod javnih bilježnika koji čekaju istek moratorija da krenu slati ovrhe. Ako se one ne podmire, onda nakon određenog protoka vremena, mjesec ili više, kreću blokade prema Fini.

Taj nalet novih ovrha, nastalih u razdoblju korona moratorija, mogao bi dakle Finu zapljusniti tek negdje krajem studenog, neslužbeno se može čuti. No, Fina je priopćenjem sada službeno demantirala bilo kakvo značajnije odstupanje u odnosu na lani. Među ovrhama koje su se pretvorile u blokade navodno je puno onih koje su pokrenula razna komunalna društva, teleoperateri, ali i javna televizija. Često su to manji iznosi. Banke su, međutim, često »zastupljene« preko agencija kojima su prodavale dugove svojih klijenata, odnosno svoje nenaplative plasmane, i to su češće veće blokade.

Što se banaka tiče, odnosno moratorija na kredite, to je pak posebna priča, budući da i moratoriji istijeu sad na jesen, trenutno su to krediti koje građani ne otplaćuju, međutim, unatoč tome banke ih, odobrenjem regulatora, vode kao dobre plasmane. Što će s njima biti, hoće li nakon isteka moratorija klijenti kredite nastaviti plaćati kao i prije korona-krize ili to neće biti u prilici zbog gubitka posla, prihoda i slično, tek će se vidjeti. Banke umiruju, poručujući klijentima da se jave te da će se iznaći rješenje. I Hrvatska narodna banka međutim s oprezom gleda na razdoblje nakon isteka moratorija, odnosno očekuje se porast udjela »loših« kredita u ukupnima te novi val prodaje tih plasmana agencijama za naplatu dugova. To pak opet potencijalno vodi prema novim blokadama.

Banke žele naplatu

Nedavno se predsjednik HUB-a Zdenko Adrović na pitanje o moratoriju kredita pozvao na odluke europskog regulatora, čija se odluka po ovom pitanju čeka. O moratoriju na ovrhe je rekao da ga je Vlada već u dva navrata produljila.

– Financijska stabilnost Hrvatske ovisi o financijskoj disciplini, i onima koji su ostali bez posla ili su im primanja bitno umanjena, treba olakšati vraćanje njihovih obaveza, međutim, najveći broj ljudi u ovom trenutku – i mi smo sretni zbog toga – može vraćati svoje obveze. Mislimo da tko može, da mora vraćati svoje obveze, to su temelji poslovanja, i bez toga nema oporavka, kazao je Adrović. Trenutno je u mirovanju 33 milijarde kuna kredita poduzećima i građanima, koje oni dakle šest mjeseci ne moraju vraćati bankama. No, očito poruke banaka idu u pravcu da se ekonomija otvorila, a stanje polako normalizira, te da je upitno koliko je opravdano dalje prolongirati plaćanje dugova.

Početkom tjedna premijer Plenković je poručio da ne možemo živjeti u sustavu u kojem se ne vraćaju krediti. Mjere olakšanja da, ali mjere koje bi sve skupa pretvorile u beskraja otpis dugova – ne, kazao je premijer.

S obzirom na apele brojnih udruga i građana, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je da bi u idućih 10 do 15 dana mogli donijeti odluku o provedbi ovrha te ipak poručio kako su za sada sve opcije otvorene.