Izvorni voditelj kurikularne reforme Boris Jokić kaže kako upute vezane uz početak rada škola na žalost ne daju dovoljno jasan okvir za organizaciju odgojno-obrazovnog procesa na različitim razinama i u različitim vrstama odgoja i obrazovanja. Imaju pozitivne elemente poput određenja da se u školu krene, fokusa na razredni odjel i odustajanja od jednog univerzalnog rješenja za dječje vrtiće i različite vrste škola.

Navodeći kako se Hrvatska uzda u nošenje maski kao temeljnog plana za školsku godinu, dodaje da je pozitivna i želja da se rješenja prilagode regionalnom i lokalnom okružju, ali nije ozbiljno da država takve najopćenitije upute daje tek deset dana prije početka školske godine, Jokić upozorava da ono što im u potpunosti nedostaje jest odgojno-obrazovna komponenta.

– Pitanje maski i fizičke distance su pitanja za koja su zaduženi stručnjaci u javnom zdravstvu, a obrazovna politika trebala bi biti usmjerena na kvalitetu odgoja i obrazovanja, čime se Ministarstvo još uvijek nije bavilo. Upute zanemaruju i infrastrukturne podatke i znanstvene spoznaje o našem sustavu. Olako prelaze preko problema smjenskog rada i ignoriraju pitanje fizičkog prostora. Kada ih čitate, stječe se dojam da se većinom odnose na škole koje rade u jednoj smjeni s malim brojem učenika u razredu.

Podaci Ministarstva ukazuju na u potpunosti drukčiju sliku. U Hrvatskoj 709 od 1.316 osnovnih i srednjih škola radi u dvije smjene ili prostor dijeli s drugom školom. 65,8 posto učenika pohađa škole koje rade u dvije i tri smjene ili mijenjaju turnus s drugom školom, a postotak srednjoškolaca koji ne idu u škole u jednoj smjeni, i to ne uzimajući posljedice potresa u Zagrebu, iznosi visokih 75 posto. Jednako je važan podatak o prosječnoj veličini razreda koji u školama ne rade u jednoj smjeni iznosi oko 19, a u mnogim školama u urbanim sredinama poput Rijeke, Zagreba i Splita premašuje 25.

Ovi lako dostupni podaci Ministarstva morali su biti osnova okvira uputa. Kada se analitički pristupi situaciji, uzevši u obzir da prosječna učionica ima 50 četvornih metara, jasno je da se dio uputa u kojima se ukazuje na fizičko distanciranje i higijenske uvjete ne može ispuniti u velikoj većini razreda i škola u Hrvatskoj.

Kao što su i mnoge druge razvijene zemlje učinile, na osnovi takvih je podataka još u lipnju bilo potrebno krenuti u osiguravanje novih prostora koji bi poslužili za učenje i poučavanje u manjim razrednim odjelima, zaključuje Jokić.

Na pitanje što je sada potrebno učiniti, Jokić kaže da je potrebno napraviti plan kako nadoknaditi propušteno iz prošle školske godine zbog korone i štrajka.

– Sada je jedini trenutak za to. Moguće je još uvijek izdvojiti ona znanja i vještine koje je nužno usvojiti u nadolazećoj školskoj godini u različitim epidemiološkim scenarijima i to za cijelu godinu. Uspostaviti nacionalni ritam ispunjavanja ishoda kako bi se moglo biti fleksibilan u različitim scenarijima obolijevanja ili samoizolacije djece i mladih te odgojno-obrazovnih radnika.

Također, važno je napraviti nove pristupe vrednovanju i ocjenjivanju u ovoj situaciji te darovitim i učenicima s poteškoćama. Hitno doraditi online sustave i prakse i to prije svega intenzivnijom komunikacijom učenika sa svojim učiteljima, optimiziranjem opterećenja učenika i nastavnika te strukturiranjem radnog dana. Ako se računa na online ili hibridne modele nastave, potrebno je osigurati informatičku opremu svim učenicima i nastavnicima jer je oni nemaju, kaže Jokić.

Na tom tragu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja jučer su najavili kako će svim školama uputiti dopis s uputama da prva dva tjedna nove školske godine budu usmjerena na ponavljanje gradiva i nadoknadu propuštenog te ujedno ističu da ubrzano rade na pripremi videomaterijala čiju izradu nadgleda Agencija za odgoj i obrazovanje. Cilj je tih materijala osigurati nastavni sadržaj u slučaju nemogućnosti održavanja redovne nastave, a putem kojih će se kanala materijali predstaviti učenicima, definirat će se naknadno. U Ministarstvu ujedno podsjećaju i da su pokrenuli pozivni centar za ravnatelje škola kako bi mogli dobiti odgovore na sva nerazjašnjena pitanja.