Efekti pandemije

Bojali se ‘švicarca’, a dogodila se korona: Banke-majke ostvaruju gubitke, hrvatske podružnice (još) u plusu

Aneli Dragojević Mijatović

Foto: V. KARUZA

Foto: V. KARUZA

I u Hrvatskoj se, smatraju mnogi, trebao tražiti dulji moratorij na kredite jer nijednoj banci nije u interesu da sad utuži potraživanje pa na temelju hipoteka i zaloga nagomila automobile i stanove koje kasnije ne može prodati



Pandemija koronavirusa odražava se i na poslovanje banaka: iz Milana, Beča i Budimpešte, gdje su sjedišta grupacija u sklopu kojih posluju i veće banke u Hrvatskoj, već za prvi kvartal ove godine stižu vijesti o gubicima, ili pak znatno umanjenoj dobiti, uslijed efekta koronavirusa. Banke povećavaju rezervacije zbog moratorija, odgoda, reprograma kredita i drugih mjera koje provode vlade kako bi se građanima i poduzećima olakšalo preživljavanje u ovoj velikoj gospodarskoj blokadi. Mnogi se za dalje ne usude ni prognozirati jer se u ovoj godini očekuje veliki pad BDP-a u cijeloj Europi, dvoznamenkast, i to temeljem samo poznatih kretanja.


Drugi val pandemije mogao bi značiti potop. Regulatori, središnje banke, oslobađaju likvidnost kako bi financijske institucije mogle odgovoriti na ovu situaciju, znajući da i same ne mogu preživjeti bez da pruže ruku svojim klijentima. To i jest argument da se i u Hrvatskoj trebao tražiti dulji moratorij na kredite jer nijednoj banci nije u interesu da sad utuži potraživanje pa na temelju hipoteka i zaloga nagomila automobile i stanove koje ne može prodati. Što se tiče banaka u Hrvatskoj, one su lani, a u prognozama za ovu godinu, kao najveći rizik mahom navodile rasplet slučaja kredita u švicarskim francima. Nitko nije ni sanjao šok kakav je priredila korona.


No, dok banke-majke već bilježe bitno lošije rezultate, njihove ovdašnje kćeri u prvom kvartalu posljedice pandemije još nisu toliko osjetile, što je i logično obzirom da su mjere krenule u drugoj polovici ožujka, čak početkom travnja, te je za pretpostaviti da će se učinak krize osjetiti tek na polugodišnjim rezultatima. Ipak, iz priopćenja nekih bankarskih grupa, u koje se dakle ubraja utjecaj svih tržišta na kojima posluju, pa tako i našeg, da se iščitati da su za sada najveći teret podnijele tamo gdje je i sjedište, odnosno banka-majka. Drugim riječima, svatko prije svega spašava sebe, a kako Hrvatska više gotovo da i nema banaka u državnom vlasništvu, osim HPB-a te HBOR-a kao razvojne banke, onda je bankarskom sektoru teže išta i narediti; sve se svodi na apele i moljakanja, odnosno nadu da će bankari sami uvidjeti da im se ne isplati klijente gurati u bankrot. Ipak, izvrstan je bio potez HNB-a bar da zabrani isplatu dividendi jer da je to dopušteno, banke bi van iznijele lanjske dobiti sad kad je najpotrebnije.





Moratoriji u Mađarskoj


Mađarska OTP Grupa, u okviru koje posluje i hrvatska OTP banka, priopćila je da je u prvom kvartalu 2020. konsolidirani knjigovodstveni gubitak grupe iznosio 4,1 milijarde HUF-a, opseg stavki usklađenja skočio je na gotovo 36 milijarda forinti, uglavnom zbog izračunatog negativnog utjecaja bankarskog poreza i moratorija na kredite u Mađarskoj.


– Prema trenutnim podacima, stopa sudjelovanja u moratoriju iznosi oko 45 do 50 posto u grupi mađarske OTP banke (OTP Core), dok u slučaju stranih podružnica, u onim zemljama u kojima su uvedeni moratoriji na kredite – dijelom zbog razlika u rokovima dospijeća i drugim lokalno uvedenim uvjetima moratorija – Uprava nije izračunala značajan učinak na rezultate na temelju do sada dostupnih podataka, kažu u ovoj grupaciji. Negativan financijski rezultat za prvi kvartal objavio je i talijanski UniCredit, vlasnik Zagrebačke banke. Prvo tromjesečje zaključio je s neto gubitkom od 2,7 milijardi eura zbog otpisa kredita u očekivanju negativnih posljedica pandemije COVID-19. Neto je otpisano čak 1,26 milijardi eura kredita. Italija je, kao što je poznato, zemlja koju je pandemija iznimno snažno pogodila. Ipak, uz koronu, UniCredit je objavio da mu je na ovakve rezultate utjecao i primjerice trošak otpremnina od 1,3 milijarde eura, povezan s odlukom o sporazumnom otkazu za 5.200 radnika. Upozorio je da će knjižiti i dodatnih 900 milijuna eura rezervacija za nenaplative kredite s obzirom na očekivanja da bi BDP eurozone ove godine zbog pandemije mogao potonuti 13 posto. Ovdašnja pak članica grupacije, Zagrebačka banka, u prvom je kvartalu ostvarila 444 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja. To je ipak za 17,8 posto manje no u istom razdoblju lani, pod utjecajem smanjenja poslovnih prihoda. Neto prihod od kamata niži je 12, a od provizija i naknada 15,5 posto. U Zabi kažu »pomno prate svakodnevne aktivnosti i spremni su za svaki mogući scenarij.« O utjecaju je, vele, prerano pričati.


Orbanov porez


Također talijanska banka, Intesa Sanpaolo, inače vlasnica Privredne banke Zagreb (PBZ), prvo tromjesečje zaključila je s gotovo 10 posto većom neto dobiti, uz podršku snažnog rasta prihoda. Otpisali su 403 milijuna eura zajmova ili 9,2 posto više nego u istom razdoblju lani. PBZ je pak u prvom tromjesečju ostvario neto dobit od 217,6 milijuna kuna. To je 17,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Kažu da će pandemija koronavirusa imati efekt na poslovanje banke i grupe.


Austrijska Erste Grupa, unutar koje posluje i Erste banka u Hrvatskoj, objavila je da očekuje znatno nižu neto dobit u 2020., nakon njenog snažnog pada u prvom tromjesečju, povezanog s posljedicama pandemije koronavirusa. Dobit grupe je u prva tri mjeseca pala za 38 posto, na 235,3 milijuna eura. Iz Grupe poručuju da su zemlje središnje i istočne Europe u kojima posluju do sada relativno uspješno ograničavale širenje koronavirusa i počele su ublažavati mjere blokade. Gotovo sve vlade traže od banaka da građanima i kompanijama ponude moratorij na otplatu kredita, a Mađarska je uvela i poseban porez. Vjeruju da će pandemija najteže pogoditi sektore turizma, usluga, prometa i maloprodaje. Očekuju značajan pad dobiti, no lokalne (po zemljama) kvartalne podatke ne navode.


HUB: Rezervacije rastu, banke su stabilne


I banke podnose teret krize i ne mogu biti izolirane od trendova u gospodarstvu, stoga bankarski sektor u Europi očekuje negativan utjecaj epidemije na poslovanje te povećava rezervacije, poručili su iz Hrvatske udruge banaka. Kažu da su banke u Hrvatskoj visokokapitalizirane i stabilne te će biti ključne za oporavak.
– U ovom trenutku nije moguće davati precizne procjene efekta koronavirusa na poslovanje banaka s obzirom na specifičnost i neizvjesnost krize te nemogućnost precizne procjene trajanja epidemije, kretanja BDP-a i zaposlenosti. Izvjesno je da će postojati problemi u određenim sektorima, kao i kućanstvima, stoga banke povećavaju rezervacije kako bi osigurale dovoljno kapitala za izvršavanje redovnih obaveza, ističu u HUB-u.