U prva dva tjedna kolovoza u djelatnosti smještaja i pripreme hrane, odnosno u ugostiteljstvu i turizmu promet je bio za čak 23 posto veći nego u istom razdoblju pretpandemijske 2019. godine. U odnosu na isto razdoblje prošle godine vrijednost računa koji su kroz fiskalne blagajne izdani u ugostiteljstvu i turizmu veća je za čak 63 posto.

Pokazuju to podaci koje je u dva dijela, za razdoblje od 2. do 15. kolovoza objavila Porezna uprava, a po kojima je ukupna vrijednost fiskaliziranih računa u ugostiteljstvu i turizmu bila 3,3 milijarde kuna, što je 1,28 milijardi više nego prethodne godine, a 620 milijuna više nego 2019. godine.

To znači da su domaći i strani gosti ove godine u kolovozu dnevno u prosjeku u ugostiteljstvu i hotelima trošili 236,2 milijuna kuna, odnosno čak 44,3 milijuna kuna više nego u istom razdoblju 2019. godine.

Porasle cijene

Prema podacima Porezne uprave od početka godine do 15. kolovoza u djelatnosti ugostiteljstva i smještaja vrijednost računa bila je 14,07 milijardi kuna, što znači da je u samo dva tjedna kolovoza ostvareno čak 23,5 posto tog iznosa, odnosno da je gotovo četvrtina dosadašnje zarade u ugostiteljstvu i turizmu ostvarena u 14 dana kolovoza.

Kad se tome doda promet koji je ta djelatnost imala u srpnju, a iznosio je 5,26 milijardi kuna, onda ispada da je u tih 45 dana ostvareno čak 61 posto prometa ugostiteljstva i turizma u ovoj godini.

Jasno to govori koliko je važno da se ovogodišnja sezona produlji koliko je god to moguće, ali i koliko svaka kriza, bila ona financijska ili zdravstvena, jače pogađa gospodarstva koja su poput hrvatskog ovisna o turizmu.

Istodobno je broj izdanih računa u padu, kao i broj gostiju, pa je ovakav rast možda posljedica toga što gosti pojedinačno više troše, nakon godinu i pol dana strogih epidemioloških mjera, ali zasigurno i povećanja cijena u Hrvatskoj.

Sugerira to i jučerašnja objava Državnog zavoda za statistiku iz koje proizlazi da su cijene u restoranima i hotelima, što uključuje i smještaj u srpnju ove godine rasle za gotovo četiri posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a da su za tri posto porasle u samo mjesec dana.

No, otvara to i pitanje stvarnog prikazivanja vrijednosti i izdavanja računa kroz sustav fiskalizacije, pogotovo u 2019. godini, ali na njega sigurno nikada nećemo dobiti odgovor.

Podaci iz fiskalnih blagajni pokazuju i povećanje ostale potrošnje kad je u pitanju prodaja roba i usluga tvrtki koje su obveznici fiskalizacije. Tako je u razdoblju od 2. do 15. kolovoza ukupna vrijednost fiskaliziranih računa bila 11,853 milijarde kuna, što je za 1,56 milijardi više nego u istom razdoblju 2019. godine. Rast je to vrijednosti prometa veći od 15 posto.

U usporedbi s prošlom godinom razlika je još veća jer je u svim djelatnostima koje obuhvaća fiskalizacija ukupna vrijednost računa u ta dva tjedna porasla za 1,94 milijarde kuna, odnosno za 19,6 posto.

Manje računa

U svojim objavama Porezna uprava uspoređuje razdoblja od pojave koronavirusa u Hrvatskoj, odnosno uzima 25. veljače prošle godine kao datum kad je zabilježen prvi slučaj koronavirusa u našoj zemlji.

U ovoj godini u tom je razdoblju vrijednost svih fiskaliziranih računa bila gotovo 101 milijardu kuna i ona je za gotovo 20 posto, odnosno za 19,8 milijardi kuna veća nego lani. Iako je u odnosu na 2019. godinu broj fiskaliziranih računa smanjen za čak devet posto njihova je vrijednost porasla za jedan posto.

I dok je ukupna vrijednost fiskaliziranih računa u tom razdoblju od kraja veljače do sredine kolovoza veća, kao što je za pet posto veća i vrijednost računa u trgovini na malo, ugostiteljstvo i turizam su još uvijek u zaostatku u odnosu na 2019. godinu.

Ove godine u toj je djelatnosti ukupna vrijednost računa bila 13,8 milijardi kuna i veća je za 61 posto nego lani u istom razdoblju, ali je i za 17 posto manja nego 2019. godine.

S obzirom na to da ni ove godine Hrvatska nije imala predsezonu, da su u prva dva mjeseca ugostiteljski objekti bili u potpunosti zatvoreni zapravo to i nije tako loš rezultat, ali s obzirom na to da je neizvjesno kakve će epidemiološke mjere donijeti jesen, još se ne može reći koliko će ova godina u toj djelatnosti biti bolja od prošle te koliko će biti lošija od 2019. godine.

Povlači to i pitanje hoće li država imati najesen još jednom snage potporama spasiti zaposlenost, ali i brojne tvrtke, jer će se najesen, s obzirom da fiskalizacija sugerira solidne prihode za državni proračun, više raspravljati o njezinim rashodima i o tome kako bi njihovo dodatno povećanje utjecalo na ulazak Hrvatske u eurozonu, ali i zadržavanje sadašnjeg kreditnog rejtinga i niskih kamata zaduživanja.