Nezapamćena potražnja

U pandemiji se desilo nešto vrlo zanimljivo. Tvornice ne mogu namiriti pravu pomamu za – biciklima

Branko Podgornik

Foto Pixsell

Foto Pixsell

Pandemija je prouzročila nezapamćenu nestašicu bicikala u cijelom svijetu. Za nestašicu nije kriv samo golemi skok potražnje za biciklima, već i zastoj u radu tvornica koje se žale na nedostatak dijelova



Proizvođači nisu sposobni namiriti golem rast potražnje za biciklima nakon što su se ljudi zbog prisilnog boravka kod kuće masovno okrenuli rekreaciji i vozilima na dva kotača. Pandemija je prouzročila nezapamćenu nestašicu bicikala u cijelom svijetu, od Europe i Sjedinjenih Država, do Indije i Vijetnama.


Za nestašicu nije kriv samo skok potražnje za biciklima, već i zastoj u radu tvornica, koje se sve češće žale na nedostatak dijelova.


Američki mediji tvrde da je u SAD-u potražnja za biciklima lani skočila 120 posto, jer se svaki deseti Amerikanac tijekom pandemije odlučio prvi put u životu okretati dva kotača. U Ujedinjenoj Kraljevini prodaja bicikala lani je skočila oko 45 posto, prema Guardianu.




Prodaja bi bila i veća da prodavaonice ne ostaju bez zaliha. Čim trgovcima stigne nova pošiljka, odmah je rasprodaju, a kupci čekaju mjesecima da bi dobili bicikl kakav žele, neovisno o tome je li jeftin ili skup.


S početkom pandemije i Hrvati su nagrnuli su prodavaonice, čekajući u redovima kako bi nabavili bicikle, neovisno o tome jesu li gradski, brdski, jeftini ili skupi. Bikeshop Marko projekt u središtu Zagreba, primjerice, pohvalio se kako mu je od početka svibnja prodaja skočila za 50 posto.


Ubrzana prodaja


Jedna od najvećih tvornica bicikala u svijetu, američki Trek, lani je udvostručila proizvodnju, ali ne uspijeva namiriti narudžbe, osobito jeftinijih tipova.


– U čemu je problem? Potražnja se gotovo utrostručila. Ukratko, u prodavaonice svakodnevno pristiže mnoštvo bicikala, ali oni se prodaju još brže, objasnio je Trek na svom blogu.


Bicikl se sastoji od oko 150 dijelova koji se proizvode u raznim dijelovima svijeta, najčešće u Kini i Japanu. Najnoviji je problem u tome što europski i američki proizvođači moraju čekati više od godinu dana da bi dobili dijelove iz cijenjene japanske tvornice Shimano, koja drži oko dvije trećine svjetske proizvodnje kvalitetnih zupčanika i kočnica.


Američki biciklist Greg LeMond, koji je triput pobijedio na utrci Tour de France, lani je odlučio pokrenuti vlastitu proizvodnju bicikala. No, početak rada njegovog startupa LeMond odgađa se već barem pola godine jer nema nekih dijelova, nakon što je Shimano svoje isporuke smanjio za 80 posto.


Prije pandemije proizvođačima i trgovcima bilo je normalno čekati četiri mjeseca da bi im stigle narudžbe iz Azije, bilo komponenti, bilo gotovih bicikala. Međutim, za pandemije taj se rok pomaknuo na šest mjeseci, potom na osam, da bi danas trebalo više više od 12 mjeseci za isporuku naručenog.


Poremećaji u opskrbnim lancima dodatno su se zaoštrili nakon zastoja prometa u Sueskom kanalu početkom proljeća.


Nestašica dijelova


Suočeni s navalom na bicikle i nestašicama, proizvođači su prisiljeni potražiti nove isporučitelje dijelova i proširiti proizvodnju. Ipak, nevolja je što ne znaju dokad će trajati skok potražnje, pa se boje promašenih investicija.


Talijanska tvornica vrhunskih dijelova za bicikle, Campagnolo iz Vicenze, snažno je povećala proizvodnju, ali se dužnosnik te kompanije Davide Campagnolo boji da »potražnja neće trajati dovijeka«.


On vjeruje da će nestašica trajati još dvije godine. U ljeto 2023., vjeruje, pomama za biciklima mogla bi se smiriti jer će se dvoranski sportovi vratiti u normalu, a ponuda će namiriti potražnju.


Nestašica različitih dijelova, zbog naglog oporavka gospodarstva, pogađa ove godine i ostale proizvođače, osobito industriju automobila. Njoj manjkaju čipovi, zbog čega su autokompanije prisiljene povremeno obustavljati proizvodnju.


Prema svibanjskoj procjeni AlixPartnersa, autoindustrija u svijetu ove će godine proizvodnju smanjiti za 3,9 milijuna vozila, a njezin ukupni gubitak zbog nestašica dijelova popet će se na 110 milijardi dolara.


Bogataši udvostručili narudžbe jahti


U želji da se u pandemiji izoliraju od svijeta i korone, bogataši su početkom ove godine udvostručili potražnju za skupim jahtama, onima duljim od 30 metara, koje znaju stajati stotine milijuna dolara, ako ne i više. Iako su sajmovi jahti tijekom pandemije otkazani, prodaja tih superjahti nezapamćeno je skočila.


Od početka godine do sredine svibnja na svjetskom tržištu je prodano rekordnih 208 superjahti vrijednih više od milijardu dolara, za razliku od cijele prošle godine kada je prodano njih 138, prema Financial Timesu.


Brodogradilište Ferreti iz Forlija u sjevernoj Italiji pohvalilo se isporukom čak 56 jahti u prvom tromjesečju ove godine, što je »fantastično ubrzanje« narudžbi. Mnogi su se bogataši prvi put odlučili na kupnju vlastitog plovila.


– S koronavirusom ljudi su shvatili da se život može smjesta promijeniti i željeli su iskoristiti trenutak, objašnjava Marco Valle, glavni direktor brodogradilišta Benetti iz Viareggia, gradića u Toskani koji se pretvorio u svjetsko središte za gradnju superjahti.