ZAGREB – Kada su tijekom ljeta normalizirale život i otvorile gospodarstvo, zemlje Europske unije postigle su najveći ekonomski skok u posljednjih 25 godina. Njihov bruto domaći proizvod porastao je 11,4 posto u odnosu na drugo tromjesečje, prema prošlotjednim podacima Eurostata. To nikoga nije posebno iznenadilo, jer su poduzeća jednostavno pokušala nadoknaditi izgubljeno u drugom tromjesečju, kada je život u Europi bio okovan karantenom.
Nije iznenađenje ni to što je europsko gospodarstvo i dalje osjetno slabije nego prije pandemije.

Unatoč odskoku, BDP u Uniji u trećem kvartalu ostao je 4,3 posto niži nego u istom lanjskom razdoblju – nakon što se u drugom kvartalu strovalio za 13,9 posto. Za Hrvatsku, u kojoj je BDP u drugom tromjesečju pao 15 posto, još nema novih podataka.

Nevolja je u tome što je ekonomski optimizam, probuđen tijekom ljeta, ispario nakon jesenskog novog vala korone. Više nitko ne vjeruje da će se oporavak iz trećeg kvartala nastaviti do kraja godine. Nad europskim gospodarstvom ponovo se navlače tamni oblaci. Većina europskih zemalja u listopadu i studenom obnovila je mjere karantene, iako su škole i tvornice uglavnom nastavile raditi. S obzirom na to da neke vlade upozoravaju kako bi restrikcije za kretanje i okupljanje ljudi mogle potrajati šest mjeseci, očito je da će Europa u četvrtom tromjesečju iskusiti novi gospodarski pad, odnosno recesiju s dvostrukim dnom.

To je nedavno priznala i Europska komisija, napominjući da je oporavak gospodarstva sada blokiran. Komisija očekuje da će gospodarstvo eurozone u posljednjem tromjesečju ove godine oslabiti 0,1 posto u odnosu na treći kvartal. To je još prilično povoljna prognoza, jer većina ekonomista vjeruje da će posljedice novog vala korone biti gore.

Prema mišljenju ekonomista koje je anketirao Financial Times, gospodarstvo 19 članica eurozone u posljednjem kvartalu past će 2,3 posto u odnosu na treće tromjesečje. Izgledi su slabi jer se očekuje smanjena potrošnja građana, osobito u ugostiteljstvu i ostatku uslužnog sektora, koji je najviše pogođen zaključavanjem.

– Kratkoročni izgledi za eurozonu brzo se pogoršavaju, jer različite vlade uvode restrikcije za obuzdavanje obnovljenog širenja koronavirusa, ocjenjuju Nadia Gharbi i Laureline Renaud Chatelainm, ekonomistice iz konzultantske kuće Pictet. Prema procjeni Picteta, BDP eurozone u četvrtom tromjesečju bit će 3,5 posto niži u odnosu na treće tromjesečje, uz pad od 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Velik odskok gospodarstva tijekom ljeta ipak potvrđuje da su države Unije i Europska komisija ispravno postupile kada su krenule u financijsko spašavanje poduzeća od propasti i u očuvanje radnih mjesta. U spašavanje su zajednički, putem državnih proračuna, uložile više od 2.000 milijarde eura. Međunarodne institucije poručuju vladama da trebaju nastaviti spašavanje, kako bi spriječile masovne bankrote poduzeća i skok nezaposlenosti.

U borbu protiv posljedica pandemije proljetos se uspješno uključila i Europska središnja banka (ESB), koja je u financijski krvotok eurozone ubrizgala najmanje 750 milijardi eura. Pictet očekuje da će ESB, zbog naleta korone, od prosinca pokrenuti novo monetarno popuštanje u vrijednosti od najmanje 500 milijardi eura, kako bi bankama i državama osigurala potrebnu likvidnost.