Portal Cijenegoriva.info, koji redovito najavljuje promjene u cijenama goriva, objavio je neslužbene informacije po kojima nas od ponoći čeka novo, drastično poskupljenje cijene goriva.

Kako najavljuju, spremnik od 50 litara benzina mogao bi biti skuplji za 13 kuna.

Prosječni spremnik dizela mogao bi biti skuplji za 19,5 kuna, dok prosječan spremnik LPG-a kupce mogao stajati 15 kuna više.

Neslužbene nove cijene goriva koje objavljuje ovaj portal dosad su se redovito pokazale pouzdanima.

Čini se da nas čeka novi tjedan poskupljenja goriva. Još prošlog tjedna dizel je probio granicu od 11 kuna, i drži dosad najvišu cijenu.

Podsjetimo benzin je prošlog tjedna poskupio 22 lipe, dizel 28 lipa, dok je LPG-u cijena porasla za 7 lipa po litri.

Ostvare li se ove neslužbene najave o novom poskupljenju, litra benzina od utorka će stajati 26 lipa više, a dizel 39 lipa više, dok će LPG poskupjeti za 30 lipa.

Državna davanja čine više od 50% cijene

Pritom udio državnih davanja po litri iznosi više od pedeset posto krajnje cijene goriva koja je dosegla nove rekorde, iako se cijene sirove nafte ovih dana kreću iznad 80 dolara po barelu, što je ipak znatno niže od cijena sirove nafte prije dvije i pol godine, kada je barel dostizao vrijednosti veće od 120 dolara po barelu.

Tada je litra eurosupera u Hrvatskoj dosegla cijene nešto veće od 11 kuna, ali cijena dizela nije prešla tu brojku, a ovakav nekontrolirani rast cijene goriva, uz rast cijene prirodnog plina i električne energije u čitavom svijetu koji će se neizbježno, prije ili kasnije preliti i na hrvatsko, još uvijek dijelom regulirano tržište, barem kada je plin u pitanju, ozbiljno će pogoditi životni standard građana, već dobrano načet COVID-krizom.

Marića pitali hoće li Vlada smanjiti trošarine na gorivo: “Ništa nije nedodirljivo”

Cijena goriva, uz probleme u logističkim lancima u cijeloj Europi i jednako otežanu opskrbu iz Azije, neizbježno će utjecati na rast cijena robe široke potrošnje i usluga, a time ubrzati inflaciju.

To će, u konačnici, iako država zasad vjerojatno zadovoljno trlja ruke zbog povećanih prihoda od naftnih derivata, dovesti do smanjenja potrošnje građana, a time i manjih realnih prihoda od PDV-a i drugih davanja.

Rast cijena energenata, prema ekonomskim analitičarima, predstavlja opasnost i za oporavak gospodarstva pogođenog koronakrizom, jer će neminovno dovesti do povećanja troškova poslovanja, kao i povećanja kamatnih stopa, uz smanjenu kupovnu moć građana, a rezultat će biti, da ponovimo još jednom – inflacija.

Koje sve namete sadrži cijena goriva?

U cijeni dizelskog goriva od 11 kuna, primjerice, država na osnovi trošarina, nameta za hrvatske ceste, hrvatske željeznice, PDV-a i tako redom, sudjeluje s više od šest kuna. U preostalih nešto manje od pet kuna stanu svi troškovi istraživanja naftnih nalazišta, crpljenja sirove nafte, njenog transporta do rafinerija, rafinerijske prerade, transporta derivata do benzinskih crpki i maloprodajne marže koja se kreće oko deset do 12 posto.

Pritom se PDV na derivate obračunava tako da se osnovnoj cijeni prvo pridodaju trošarine, a onda se na ukupnu cijenu zaračunava još i 25 posto poreza na dodanu vrijednost.

U konačnici, riječ je o oporezivanju poreza, pri čemu ispada da se gorivo oporezuje po jednakim ili višim stopama nego najluksuzniji proizvodi, iako je u današnje vrijeme riječ o osnovnoj životnoj potrebi o kojoj ovise i cijene gotovo svih ostalih proizvoda i usluga na tržištu.

U susjedstvu sve jeftinije

Trošarine i posebna davanja na gorivo, da stvari budu jasnije, postoje i u drugim europskim zemljama, ali je u njima sustav uglavnom postavljen tako da je cijena goriva prilagođena platežnoj moći većine građana, što s najnovijim poskupljenjima u Hrvatskoj sigurno nije slučaj.

Tako je u zemljama s najvišim primanjima i životnim standardom, poput Danske, cijena litre dizelskog goriva jedva za oko kunu i pol viša nego u Hrvatskoj, a u Austriji je čak za oko kunu niža.

U Sloveniji litra Eurosupera 95 kreće se oko 9.49 kuna, Eurosuper 98 oko 11.08 kuna, a dizel oko 1.10 kuna.

Još je jeftinija BiH, gdje je Eurosuper 95 8.76 kuna, Eurosuper 98 9.11 kuna, a dizel 8.40 kuna.

U Mađarskoj, pak, Eurosuper 95 dođe oko 9.57 kuna, Eurosuper 98 10.06 kuna, a dizel 9.71 kunu.

Cijene nafte poskočile u ponedjeljak

Cijene nafte poskočile su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 85 dolara, odražavajući pomanjkanje energenata u velikim gospodarstvima koja se ubrzano oporavljaju od koronakrize i ograničenu opskrbu iz vodećih proizvođača.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 2,17 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 84,56 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 2,67 dolara višoj cijeni, od 82,02 dolara.

Cijene rastu paralelno izlasku brojnih zemalja iz lockdowna nakon cijepljenja građana protiv covida 19, što podupire ekonomsku aktivnost i potražnju za naftom.

Energenti se intenzivno kupuju i zbog jesenjeg pada temperatura i približavanja zime.

Veliki su pak proizvođači početkom prošlog tjedna odlučili da će u idućim mjesecima povećavati opskrbu za samo 400 tisuća barela dnevno, unatoč zahtjevima da na tržište izbace više barela.

Dodatne probleme u opskrbi stvaraju nedostatna ulaganja i kašnjenje radova na održavanju postrojenja zbog pandemije.

Rekordne cijene ugljena, plina, struje

I cijene ugljena, plina i struje dosegnule su u proteklim tjednima rekordne razine, pa su neke savezne države u Indiji reducirale potrošnju struje, a na sličan se potez odlučila i kineska vlada, zatraživši ujedno od rudarskih kompanija da u kratkom roku povećaju proizvodnju ugljena.

Skok cijena potaknuo je neke kompanije da skuplje energente zamijene naftom, a posljedice se sada osjećaju i na naftnim tržištima.

“Cijenama će u iduća tri mjeseca solidnu podršku pružati pražnjenje zaliha, OPEC-ova disciplina (u postupnom povećanju proizvodnje) i kontinuirana nedostatna opskrba”, zaključuje Tamas Varga iz brokerske kuće PVM Oil Associates.

Odvojeno je OPEC danas na svojoj internetskoj stranici objavio da je barel referentne košarice nafte njegovih članica prošlog petka stajao 81,56 dolara, što znači da je poskupio 2,96 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.